navigacija Naslovnica Premium

ANALIZA

1.1.2015 17:24

Politička scena 2015. zavisi od NATO poziva: Kuda plovi ovaj brod

Ako izostane poziv za NATO ili DPS odluči da raspiše izbore u prvoj polovini 2015, ulazi se, uz ekonomsku, i u političku neizvjesnost

Politička scena 2015. zavisi od NATO poziva: Kuda plovi ovaj brod Crna Gora na dobrom putu da dobije pozivnicu za NATO ako ne bude namjernih grešaka
Foto: Boris Pejović Autori: Samir Kajošević, Vladan Žugić

Dobijanje pozivnice za NATO tokom 2015. vjerovatno bi  vratilo idilu u vladajuću  koaliciju i motivisalo Mila Đukanovića da ide na vanredne parlamentarni izbora krajem godine ili početkom 2016. Demokratska partija socijalista (DPS) sama ili u savezu sa socijaldemokratama  bi tako  pokušala kapitalizovati taj eventualni spoljnopolitički uspjeh zaliven asfaltom od preko milijarde eura. 

Ali, pozivnica za NATO znači i brisanje  linija podjele između SDP i opozicije, donosi dublji ulazak u evropske integracije koji ima svoju cijenu po crnogorske centre moći i, što je možda najvažnije, Vašingtonu i Briselu postaje svejedno ko je na vlasti u Crnoj Gori. 

Ukoliko izostane pozivnica ili DPS odluči da raspiše izbore u prvoj polovini 2015, ulazi se, uz ekonomsku, i u  političku neizvjesnost. Mogući cilj je da vladajuća klika zadrži status quo na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu ili pokuša napraviti zaokret ka Moskvi. 

Za koji će se scenario odlučiti Đukanović i njegovo okruženje? 

Prema tvrdnjama sagovornika “Vijesti” iz jedne od članica NATO, nakon pozitivnih ocjena reformi u ANB, Crna Gora je na dobrom putu da dobije pozivnicu u alijansu. Ipak, ukazuje  da je nezahvalno prognozirati hoće li pozivnica stići  jer je to politička odluka za koju je potrebna saglasnost svih 28 članica. 

Da li će  Crna Gora dobiti prelaznu ocjenu, suštinski će biti poznato krajem jula, kada će se sastati šefovi diplomatija  članica NATO-a, iako  je planirano da se poziv ili negativan odgovor formalno uputi u drugoj polovini 2015. Sjednica Savjeta ministara NATO-a na polovini godine  biće odlučujuća jer, prije svega, Crna Gora ne može računati na pažnju centara moći  tokom ljetnjih odmora. 

“Sada je više pitanje da se ne naprave velike greške, nego ispunjavanje preostalih uslova koji su jasni”, rekao je izvor “Vijesti”. 

“Članice NATO-a sigurno neće gledati pozitivno ako  se u Crnoj Gori, u ovom trenutku, bude odugovlačilo  sa izborom novog direktora ANB”, dodao je on. 

“Vlada u ovom sastavu veoma teško može proizvesti očekivane rezultate, osim ako se premijer ne odluči da balansira žrtvujući neke od bliskih saradnika, prije svega radi očuvanja vlasti”, kaže Daliborka Uljarević.

Dok u NATO-u smatraju da reforme u vojnom sektoru više nijesu problem, pitanje podrške članstvu i dalje ostaje otvoreno. Podrška javnosti, smatraju oni, u mjesecima odluke morala bi biti znatno veća od 30-tak odsto, koliko je pokazalo posljednje istraživanje. 

“Poznavajući Crnu Goru, ne sumnjam da podrška može biti iznad 50 odsto, ako postoji politička volja za to”, kazao je isti izvor. 

U vrhu DPS-a plasirana je ideja da se istovremeno sa vanrednim  izborima organizuje konsultativni referendum za članstvo u NATO-u. Iako je Đukanović nedavno kazao da je protivnik referenduma i da to nije bila praksa članica, takav mehanizam upotrijebljen je u Mađarskoj i u  Sloveniji gdje  je istog dana održan referendum za ulazak u EU i NATO. 

Prema očekivanjima, NATO neće posebno ocjenjivati vladavinu prava, kao jedan od četiri zadataka, jer će to u ime alijanse   obaviti EU. Ako ambasadori ili šefovi diplomatija 28 članica Unije na proljeće ocijene da je postignut napredak u poglavljima 23 i 24, vladavina prava ni za NATO neće biti problem. S druge strane, nerealno je učekivati da, primjera radi, ambasador ili šef diplomatije Holandije ukaže na nedovoljan napredak u ključnim poglavljima, a taj isti šef diplomatije digne ruku da Crnu Goru pozovu  u NATO.

S obzirom na posljednju poruku Savjeta ministara EU za opšte poslove da je sada trenutak za  koji je neophodna “jaka politička volja” za napredak u  vladavini prava, posebno za borbu protiv korupcije na visokom nivou, može se pretpostaviti da se EU i NATO neće zadovoljiti samo pravosnažnim presudama u slučaju “Zavala” i “Košljun”, ako kojim čudom do njih dođe, već da će biti potrebno i podizanje optužnice/a za “krupne ribe”. 

Ministar pravde Duško Marković nedavno je rekao  da sa EK radi monitoring slučajeva korupcije na viskom nivou. U  maju prošle godine eksperti EK interesovali su se za istrage protiv bivših gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i Bara Žarka Pavićevića, kao i za slučaj direktora Direkcije za javne radove Žarka Živkovića. 

Izvršna direktoka CGO Daliborka Uljarević smatra da postoji uzročno posljedična veza između pregovora sa EU i poziva u NATO. U slučaju da pravosudni organi i dalje ostanu paralisani, smatra ona, Crna Gora bi mogla da se suoči sa zaustavljanjem pregovora u poglavljima 23 i 24, što bi značilo dodatno produbljivanje krize i narušavanje bezbjednosne osnove.  

“Vlada u ovom sastavu veoma teško može proizvesti očekivane rezultate, osim ako se premijer ne odluči da balansira, žrtvujući neke od bliskih saradnika, prije svega radi očuvanja vlasti. Ja vjerujem da on nema dovoljno političke smjelosti ni da selektivno uđe u borbu protiv korupcije na visokom nivou”, kaže  Uljarevićeva. 

Iako odavno postoji sumnja u evropsku opredijeljnost Đukanovića, u namjeru premijera da uvede Crnu Goru u NATO malo  je ko sumnjao. Ipak, nakon ispraznih obećanja potpredsjedniku SAD Džozefu Bajdenu, iznenađujuće smjene  Bora Vučinića, ulaskom Kineza čije prisutsvo na Balkanu ide na nerve jakim evropskim ekonomijama, sve je više onih koji preispituju da li se crnogorske vlasti okreću Moskvi, ili pokušavaju da održe status kvo u evropskim  i NATO integracijama. 

“Članice NATO-a sigurno neće gledati pozitivno ako se, u ovom trenutku, bude odugovlačilo sa izborom novog šefa ANB”

I sam Đukanović je nedavno priznao da su ga  ambasadori pojedinih zemalja članica NATO-a pitali  da li Vučinićeva smjena ima dublji značaj sa stanovišta  partnerskih odnosa, na šta je dao negativan odgovor. 

Uljarević smatra da je upravo čekanje poziva u NATO jedan od kohezionih elemenata vladajuće koalicije. “Istovremeno, u slučaju da poziv ponovo bude prolongiran, stvorili bi se uslovi za krizu vlasti gdje bi izbori do kraja 2015. mogli biti realnost. 

Ne treba isključiti mogućnost održavanja vanrednih izbora ni u prvoj polovini 2015. Upravo  prijetnje Đukanovića i Igora Lukšića da neslaganja u vlasti treba riješiti izborima, koja sada relativizuju Filip Vujanović i Svetozar Marović,  dodatno potkrepljuju sumnje da DPS svjesno opstruira dobijanje pozivnice za alijansu. 

Ipak, neki  spoljnopolitčki analitičari tvrde da je flert vođa Srbije i Crne Gore samo blef   Aleksandra Vučića i  Đukanovića kako bi izborili prečicu ka EU i NATO-u. Ipak, ne treba zanemariti kameleonske preobražaje Đukanovića, ili Marovića. 

U slučaju da se odluči na izbore u prvoj polovini godine, uz pokoju lopatu za autoput, bez elektronske identifikacije birača i, u ovom trenutku, više iluziju opozicije nego stvarnu opoziciju, Đukanović bi vjerovatno bio na ivici da sam osvoji vlast i bez ikakvih smetnji upravlja unutrašnjim i spoljnopolitičkim smjerom.

Opozicija mora u široki savez ako želimo prekinuti agoniju

Predsjednik Demokratskog fronta Miodrag Lekić za “Vijesti” kaže da opozicija u narednoj godini mora raditi na formiranju širokog saveza, kako bi prekinula agoniju u kojoj se nalazi crnogorsko društvo. Lekić smatra da je tokom 2014. godine propagandna retorika ukazivala na uspjehe na evroatlanskom putu, iako je vlast na unutrašnjem planu djelovala antievropski. Kao bilans takve politike, tvrdi on, Crna Gora i dalje ima slabe i neautonomne institucije, izborne zloupotrebe i koncentraciju nekontrolisane vlasti u samom državnom vrhu i grupama oko njega. 

Lekić Lekić

“Ne smije se dozvoliti da se u širokom propagandnom inžinjeringu vlasti, preko navođenih, korumpiranih medijskih punktova i TV Potemkina, koriste i međunarodni integracioni procesi kao propagandni alibi za realnost ekonomskog sloma, korupcije i kriminala. U takvim uslovima partnerstva međunarodnih adresa sa pojednicima iz vlasti, koji su pod sjenkama kriminala i korupcije, rizikuju kompromitaciju u ovdašnjoj javnosti pa i šire. Svi akteri - vlast, međunarodni faktor i opozicija su na novom ispitu 2015. godine”, tvrdi Lekić, upozoravajući da građani zaslužuju odgovor hoće li se agonija nastaviti i u narednoj godini. “Građani još nisu osjetili boljitak od tzv. napredovanja u raznim integracijama. Razumije se, to nije argument za njihov prekid”, smatra Lekić.

DPS-u sada fragmentiranost građanskih partija ide na ruku

Na kraju godine utisak je da će DF ostati ucijelo  i da DPS ne može da računa, u slučaju da ide na prijevremene izbore, na fragmetiranost  desno orijentisanog biračkog tijela. Međutim, kao što je prije nekoliko godina podijeljnost u prosrpskom biračkom tijelu išla na ruku DPS-u, sad mu koristi fragmetiranost u građanskom dijelu. 

DF kao da staje na noge, Milić na mukama DF kao da staje na noge, Milić na mukama

Tako će se za podršku dijela sličnog basena  birača  boriti  Pozitivna, koja  se teško oporavlja od rascjepa, novoformirani Građanski pokret Žarka Rakčevića, kao i SDP, LP i CDU. 

Čini se da je, ipak, najveći izazov pred Srđanom Milićem kome prijeti opasnost da ostane bez značajnog broja birača i  funkcionera na čelu sa Aleksom Bečićem o kojem se spekuliše da bi mogao  sa Rakčevićem.

Milo neće oprostiti Krivokapiću

Naredna godina mogla bi biti presudna za  političku budućnost Ranka Krivokapića koga u junu očekuje partijski kongres. Iako je dogovor u Podgorici na određeno  smirio duhove u koaliciji, iluzorno je očekivati da će Đukanović zaboraviti političke šamare koje je u prethodne dvije godine dobijao od lidera socijaldemokrata. 

Đukanović ne oprašta konkurenciji u svojim redovima, sudeći po iskustvima  Svetozara Marovića  čiji politički uticaj nakon afere “Zavala” najbolje ilustruje što sada on lično pregovara sa Krušom Radovićem, Filipa Vujanovića koji treći predsjednički mandat provodi u najdubljoj  sjenci, Igora Lukšića za koga se spekuliše da ide iz Vlade, dok je u zaborav pao Momir Bulatović. 

Zbog toga  je realno očekivati da će DPS biti invoviran u izbore za predsjednika i potpedsjednike SDP-a.  

I DPS u maju 2015. čeka partijski kongres, ali osim frenetičnog aplaudiranja Đukanoviću i davanja još jednog predsjedničkog mandata teško je bilo šta drugo očekvati.

Izbori  kao  izgovor za odlaganje EU i NATO obaveza, SDP to neće

Evroatlantski legitimitet koalicije primarno zavisi od ispunjenja  dva sudbinska   cilja u 2015. – nesmetan proces pregovora sa EU i dobijanje poziva za NATO, kazao je “Vijestima” šef parlamenta   Ranko Krivokapić. On je podsjetio da je za EU i  NATO zajednički imenitelj  unapređivanje vladavine prava i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. 

“SDP je četvrt vijeka posvećen tom putu, dok je politički sasvim legitimno da svako posloži političke ciljeve i na drugačiji način. U godini najvećih integracionih izazova ne smijemo sebi dozvoliti da naše evropske i evroatlantske prioritete podredimo bilo kojim drugim ciljevima. Kao odgovoran čovjek moja dužnost je da ukažem da bi to moglo biti tumačeno kao skretanje sa našeg osnovnog kursa - integracije u EU i NATO”, rekao je lider SDP-a. 

Krivokapić Krivokapić

On je dodao da SDP nikad nije imao bolje izborne rezultate u samostalnom nastupu u dvije trećine Crne Gore nego 2014, dok je u  Novom jedina  partija koja nije izgubila odbornike.

“Ovi  rezultati bi nas upravo podsticali da idemo na izbore. Ali za izbore nema  zakonskih preduslova i u ovim uslovima  bi bili uvod u destabilizaciju Crne Gore. U svjetlu evroatlantskih prioriteta, sasvim sigurno bi nas udaljili od ispunjavanja zadataka. SDP ne želi uvesti  Crnu Goru u klopku da izbori budu izgovor neispunjavanja istorijskih zadataka u 2015”, rekao je Krivokapić. 

On je podvukao  da 2015. ne smije biti godina  u kojoj smo otišli na sporedni  balkanski kolosijek. ”Nakon ekonomije rasprodaje i zaduživanja, zadnji je trenutak  da se okrenemo u skladu sa strategijom EU - realnoj ekonomiji stvaranja i  proizvodnih radnih mjesta. Nekada se stiče utisak da se više vodi računa o “privatizatorima” koji nijesu ispunili svoje ugovorne obaveze,  nego o građanima pred kojima smo odgovorni. 

Investitori iz zemalja evroatlantskog prostora treba da nam donose ponašanje po vladavini prava koju poštuju u svojim državama. Investitori iz ostalih zemalja  moraju biti svjesni da je vladavina prava naša i njihova neizbježna obaveza”.

Bolje izbori, nego  nadgornjavanje i usporavanje puta ka EU i NATO-u

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Igor Lukšić kaže za “Vijesti” da eventualno raspisivanje vanrednih izbora ne bi usporilo  integracione procese ka NATO-u i Evropskoj uniji. Na pitanje da li bi se raspisivanjem izbora, periodu provedenom u kampanji i imenovanju nove vlasti, izgubilo na vremenu potrebnom za ispunjavanje zadataka u vezi sa učlanjenjem u EU i NATO, Lukšić je kazao  da se odnosi u vladajućoj koaliciji moraju riješiti što prije. U suprotnom, smatra on, nepotrebno će se gubiti vrijeme u političkim nadgornjavanjima. 

Lukšić Lukšić

“Da li želimo da provedemo godinu na način gdje ćemo se ponovo nadgornjavati, preispitivati ili usporavati čitav niz reformi i realizaciju važnih razvojih projekata. Ni takva situacija ne doprinosi realizaciji integracionih izazova. Mislim da se te dvije stvari i te kako prožimaju. Nas očekuje da vidimo na koji način ćemo završiti razgovore sa SDP-om, a najbolja je opcija ukoliko postoji konsenzus o zajedničkom djelovanju. Ukoliko ne, treba da prosudimo da li da narednu godinu provedemo neproduktivno ili je bolje učiniti političku scenu jasnom”, smatra on. 

Ministar spoljnih poslova smatra  da su naredne godine za Crnu Goru ključni  integracioni izazovi, kroz dobijanje poziva u NATO i otvaranje novih pregovaračkih poglavlja sa EU, kao i nastojanje da se zadrži nivo rasta ekonomije ili ubrza uz pomoć stranih investicija. ”Da li se nešto može ispriječiti na tom putu, nikad se ne zna. Ali ciljevi vlade se podudaraju sa ovogodišnjim”.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 27

  • če gevara 3 godine i 8 mjeseci
    Џо, Џек, Вилијам и Аверел,samo talični tom
    ( 1 )
    • 2
    • 0
    če gevara 1.1.2015 20:04
    samo fali talicni tom
    • 0
    • 0
  • BoracCrnogorac 3 godine i 8 mjeseci
    Odluka o pozivu u NATO zavisi samo od trenutne geopoliticke situacije u svijetu. CG ce najvjerovatnije dobiti taj poziv bez obzira na unutrasnju situaciju.
    • 2
    • 0
  • AbazDovic 3 godine i 8 mjeseci
    Hoce li biti para ?
    • 2
    • 0