Civilni sektor nezadovoljan: Vlada čuva planove pregovora sa EU samo za odabrane

"Vlada i dalje ne gleda na civilni sektor kao na korisnog partnera"
105 pregleda 4 komentar(a)
Aleksandar andrija pejović, Foto: Savo Prelević
Aleksandar andrija pejović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 09.12.2013. 16:03h

Vlada će pokušati da spriječi civilni sektor u praćenju ispunjavanja odredbi iz akcionih planova 23. i 24. poglavlja, jer je i do sada samo odabrane uključivala u proces integracija, ocijenio je Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

On je upozorio da nevladine organizacije, koje su učestvovale u pisanju akcionih planova, moraju biti uključene u nihovo sprovođenje. Marić smatra da NVO moraju imati uvid u sve izvještaje o implementaciji akcionih planova.

“Znači kompletan uvid u sve mjesečne, tromjesečne i polugodišnje izvještaje, a ne da se informacije daju selektivno. Ono što je utisak iz radne grupe ne ohrabruje da će praćenje realizacije obaveza biti funkcionalno. Primjetan je ozbiljan nedostatak koordinacije i komunikacije, tako da najave Vlade o razrađenom mehanizmu praćenja više služe kao marketing procesa, nego kao stvarni mehanizam za praćenje”, smatra Marić.

Iako u Vladi tvrde da na internet stranici Vlade i društvenim mrežama objavljujemo sva dokumenta iz pregovaračkog procesa, Marić tvrdi da su problemi u saradnji ostali

Nakon usvajanja akcionih planova za poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, Vlada je odredila rokove za ispunjavanje stavki iz plana, ali i osobe koje treba da nadgledaju sprovođenje. Tom strategijom su za praćenje ispunjavanja zadataka iz akcionih planova, osim starješina državnih organa i Vlade, zaduženi i predstavnici civilnog sektora koji su učestvovali na izradi planova.

U radnoj grupi za 23. poglavlje od 48 predstavnika, njih šest bilo je iz civilnog sektora. Osim Marića, u grupi je bila i Tamara Durutović iz Advokatske komore, Ivana Jelić sa Pravnog fakulteta, Ana Novaković iz CRNVO, Velida Hodić iz NVO “Ikra Rožaje” i kao i Jovana Marović iz Instituta Alternativa. Ostali su predstavnici ministarstava, državnih organa i Skupštine.

Marić ističe da se učešće civilnog sektora svelo na statistiku koju Vlada koristi kao noseći argument u komunikaciji sa Briselom. On je upozorio da su, tokom pripreme planova, predstavnici civilnog sektora imali ozbiljne probleme u organizaciji i koordinaciji, iako se na kraju došlo do akcionih planova koji su dobra osnova za pregovore sa Evropskom unijom.

“Postojao je manjak administrativnih kapaciteta i često loša komunikacija među vladinim resorima je sveprisutna, kao i problem sa izgradnjom povjerenja. Tako su predstavnicima NVO sektora povremeno selektovane informacije, a finalnu verziju pregovaračke pozicije do sada nijesmo dobili. Pokušalo se uticati i na naše komunikacije sa javnošću”.

Međutim iz kancelarije glavnog pregovarača Aleksandra Andrije Pejovića tvrde da je komunikacija sa NVO bila otvorena i produktivna, navodeći da su predstavnici nekih NVO koordinirali pojedine podoblasti kroz akcione planove. Svi članovi radnih grupa, kako se navodi, imaju ista prava bez obzira da li predstavljaju državnu upravu ili civilni sektora. U kancelariji glavnog pregovarača odbacili su navode da predstavnici civilnog sektora nijesu na vrijeme obavještavani o aktivnostima na pisanju planova.

“Kada je riječ o uključenosti predstavnika civilnog sektora u izradu akcionih planova, ističemo da su bili uključeni u mjeri u kojoj su mogli doprinijeti svojim profesionalnim znanjem i iskustvom. Takođe, predstavnici civilnog društva će tokom narednog perioda moći da se uključe u sve radne grupe za realizaciju aktivnosti i na taj način doprinesu procesu”.

Kako se navodi, uključivanjem predstavnika civilnog sektora u pregovaračke strukture, Crna Gora je u praksi pokazala da je pristupanje EU proces cijelog društva. U Pejovićevoj kancelariji tvrde da je takav pristup Brisel ocijenio veoma transparentnim.

Iako u Vladi tvrde da na internet stranici Vlade i društvenim mrežama objavljujemo sva dokumenta iz pregovaračkog procesa, Marić tvrdi da su problemi u saradnji ostali.

“Upravo proces praćenja realizacije obaveza predviđenih akcionim planovima ukazaće i u kojem pravcu ide odnos Vlade i NVO sektora, odnosno da li će Vlada konačno početi da posmatra civilni sektor kao korisnog partnera, a ne kao neprijatelja, samo zato što ima kritički, pa i konstruktivni, pristup. To je i test stvarne sposobnost ove Vlade da podnese kritiku onako kako se ona podnosi u državama članica EU”, tvrdi on.

Pregovaračka strategija na sajtu ministarstva

Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija će danas objaviti Nacrt programa pristupanja Crne Gore EU za period 2014-2018. i uputiti poziv na konsultacije, dostavljanje komentara i sugestija na taj dokument. Kako se navodi, ponuđeni progam, odnosi se i na praćenje ispunjavanja akcionih planova.

“Nakon sprovedenih konsultacija, planirano je da se 20. decembra organizuje javni skup o Nacrtu programa pristupanja na koji će biti pozvani predstavnici civilnog društva”, navode u ministarstvu.

U Vladinom resoru, koji vodi Igor Lukšić, navode da će predstavnici civilnog sektora imati uvid u izvještaje koji će biti objavljeni na internet stranici Vlade i Ministarstva i da će moći da komentarišu ispunjenost mjera iz akcionih planova. “Jednako tako, prije usvajanja na Vladi, u okviru same radne grupe za 23. i 24. poglavlje, proći ćemo kroz izvještaj i imati prilike čuti stavove i viđenja svih članova radne grupe, pa tako i civilnog sektora”, navode u Lukšićevom ministarstvu.

Bonus video: