Zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević kazao je da bojkot izbora ostaje opcija ukoliko vlast i opozicija ne nađu rješenje koje će obezbijediti političu stabilnost. On je u razgovoru za “Vijesti” rekao da očekuje dogovor oko modela primjene izbornih reformi.
“Treba tražiti rješenje koje će obezbijediti političku stabilnost jer je to interes svih građana. Politička nestabilnost ne bi trebalo da odgovara bilo kome. Predstavnici građana treba da se posvete tome kako da se poprave okolnosti da su realne zarade u zadnje tri godine manje tri odsto, a penzije četiri odsto, da veliki broj mladih obrazovanih ljudi napušta Crnu Goru, da je svaki stanovnik zadužen 5000 eura jer je dug u zadnje tri godine porastao 700 miliona eura. Bojkot ostaje kao opcija, nepopularna ali aktivna, ako ne bude ni elementarnog dogovora oko izbornih uslova”, kazao je Konjević.
I pored uslovljavanja opozicije, većina funkcionera DPS-a tvrdi da neće pristati na formiranje tehničke vlade. Očekujete li da se taj stav promjeni uoči isteka roka za izborne reforme?
Kompromis treba da bude mjera odgovornosti svih političkih aktera koji učestvuju u dijalogu. Njemački ambasador je nedavno na jednom sastanku rekao, parafraziraću - evropski lideri teže kompromis jer je to mjera njihove političke snage, jedino kod vas lideri smatraju da je kompromis znak slabosti. Mi moramo da shvatimo da politiku moramo voditi na evropski način. SDP to želi.
Ako vlast ne želi dijalog i dogovor oko modela implementacije izbornog zakonodavstva, onda će preuzeti veliku političku odgovornost. SDP se povukao iz radnih odbora i aktivnog učešća u radu nakon što Demokratska partija socijalista (DPS) nije prihvatila da se otvori dijalog o modelu vlade koja bi implementirala izborno zakonodavstvo. Razumijemo kolege iz Demokrata koje su ostale u dijalogu sa DPS-om iako malo drugačije vide te stvari. SDP očekuje da se taj dijalog otvori, možda već u dijelu dogovora oko novog zakona o vladi za koji je zajednički konstatovana potreba i spremni smo da tada učestvujemo u pronalaženju optimalnog modela vlade koja bi primijenila izborno zakonodavstvo.
Ali u vladajućoj koaliciji tvrde da je zahtjev opozicije neopravdan...
Zahtjev opozicije je opravdan, pogotovo nakon afera “Snimak” i “Koverta” te ponašanja institucija koje su se više trudile da zataškaju afere nego da kazne vinovnike. On je mjera stanja na političkoj sceni - gubitka i minimalnog povjerenja između vlasti i opozicije kada je izborni proces u pitanju. Ako analizirate “non paper” EK vidjećete da nema puno razlike u suštinskim porukama iz Brisela i onoga što progresivne opozicione partije tvrde i ukazuju.
Treba li opozicija da ima zajednički dogovor o eventualnom bojkotu? Kakav će biti stav SDP-a?
SDP je sada posvećen radu u parlamentu oko niza ekonomskih zakona. Sada nam je fokus na tome da se što prije usvoje izmjene zakona o PIO kako veliki broj građana koji treba da odu u penziju imaju povoljnije i bolje uslove, kao i da se poboljša status sadašnjih penzionera. Nezamislivo je da ministar Kemal Purišić i potpredsjednik Milutin Simović dogovoreni tekst zakona sa liderima sindikata već duže vrijeme drže u fioci, iako je i Vlada planirala u svom programu rada da taj zakon bude usvojen do kraja jula ove godine. Tu je i rasprava o budžetu, zaradama u zdravstvu, prosvjeti, sektoru bezbjednosti…..
Nijesam pristalica nužnog dogovora svih opozicionih partija. One imaju velike i ponekad nepremostive programske razlike koje su godinama prisutne. To su vrednosne političke razlike. Oko izbornih uslova možemo imati slične i približne stavove jer to je interes svih partija i na kraju svih građana. O bojkotu ćemo odlučivati ako se ukaže potreba za tim. Vjerujemo, ipak, da će dogovor i politička odgovornost nadjačati.
Očekujem pomoć stranih partnera
Očekujete li uključivanje stranih partnera u eventualne pregovore o tehničkoj vladi i deblokadi pravosuđa?
Međunarodni partneri su već uključeni željom da doprinesu pronalasku kompromisa. Treba očekivati da, kao partneri u procesu EU integracija, pojačaju interesovanje da Crna Gora dočeka izbornu godinu u većoj političkoj stabilnosti i ambijentu koji će biti pozdravljen i od vlasti i od opozicije. Ako nam je to svima cilj, a SDP-u jeste, onda ćemo biti spremni na kompromis po modelu na koji je lijepo ukazao njemački ambasador - kompromis je u politici snaga, a ne slabost.
Spremni smo da glasamo za sve ozbiljne predloge i za Sudski savjet i za izbor VDT-a
Kako komentarišete izbjegavanje vlasti da pokrene dijalog o izboru VDT-a i članova Sudskog savjeta? Smatrate li da time indirektno podržavaju blokadu pravosuđa?
Ustavna rješenja koja podrazumijevaju dogovor o Sudskom savjetu i izboru VDT-a dio su političkog dostignuća koje nam je preporučila EK kroz ekspertsko mišljenje Venecijanske komisije. Često se zaboravlja da su te ustavne promjene bile uslov za otvaranje pregovora o članstvu. Takođe, uspjeli smo tokom 2013. i 2014. da primijenimo ta ustavna rješenja. Dakle, nije problem u njima, nego u želji vlasti da nametne pojedina kadrovska rješenja bez dogovora. Ova ustavna rješenja ne dozvoljavaju partijske kadrove nego profesionalce koji će imati podršku i vlasti i opozicije. SDP je spreman da glasa za sva rješenja koja podrazumijevaju ozbiljne predloge i za Sudski savjet i za izbor VDT-a. Potvrda je što ćemo glasati za predlog o novom ombudsmanu jer se radi o odličnom rješenju, sa puno ličnog i profesionalnog autoriteta, koje smo mi bili spremni da podržimo i prilikom izbora za sudije Ustavnog suda.
Očekujete li da se pokrene dijalog o tom pitanju?
Odgovornost vlasti je da otvori ozbiljan dijalog, a zakonska obaveza da raspisuje konkurse za članove sudskog savjeta, što ne rade. Nažalost, parlament je izgubio svoju ulogu institucije u kojoj se u svakoj kriznoj političkoj situaciji otvara dijalog koji te situacije rješava. On je postao institucija bez političkog autoriteta onih koji ga formalno vode. U ozbiljnim državama dijalog o ovakvim pitanjima vodio bi se pod okriljem parlamenta.
Nažalost, predsjednik skupštine to ne umije. Njemu i dnevni red koji predloži, DPS mijenja ne poštujući njegovo pravo da odredi teme dnevnog reda. Toliko o političkom autoritetu.
Bonus video:
