TRI GODINE ČLANSTVA U ALIJANSI

Stoltenberg za "Vijesti": Stalno ističem pouzdanost Crne Gore kao članice NATO

Niko ne bi trebalo da iskoristi ovu zdravstvenu krizu za propagandu i dezinformisanje. Ovo je kriza koja je pogodila sve nas. Naš fokus trebalo bi da bude na zajedničkom radu kako bismo sačuvali živote. Bezbjednost je osnova našeg prosperiteta. To je takođe osnova za naš oporavak poslije ove pandemije. Demokratija, vladavina prava, unutrašnje reforme i dobrosusjedski odnosi su od vitalnog značaja za napredak svih u regionu

11921 pregleda 553 reakcija 52 komentar(a)
Stoltenberg, Foto: NATO
Stoltenberg, Foto: NATO
Ažurirano: 05.06.2020. 12:50h

Odnosi NATO i Crne Gore su uzajamno korisni i pomažu da se učvrsti naša kolektivna, zajednička bezbjednost, ocijenio je generalni sekretar Jens Stoltenberg povodom treće godine članstva.

“Želio bih dodati da su se ekonomske investicije pojedinačnih saveznica u vašoj zemlji više nego udvostručile otkako je Crna Gora postala najnovija članica Alijanse. Pa, sveukupno, članstvo u NATO pomaže da se ojača bezbjednost, regionalna stabilnost i ekonomski prosperitet”, kazao je on.

Crna Gora danas obilježava treću godinu članstva u NATO.

U intervjuu za “Vijesti” Stoltenberg govori i o budućnosti politike otvorenih vrata, stanju u regionu, ali i posljedicama pandemije COVID-19 ne samo na zemlje članice, nego i na NATO.

Po Vašem mišljenju, kako se zemlje članice suočavaju sa koronavirusom i kako se NATO priprema za mogući drugi talas pandemije? Možete li nam dati konkretne primjere?

Pandemija COVID-19 predstavlja izazov bez presedana po naše zemlje i ima dubokog uticaja na naše stanovništvo i naše ekonomije. Ova kriza pokazala je da su naše zemlje istrajne i ujedinjene. Takođe je demonstrirala ključnu ulogu koju naše vojske imaju u podršci civilnim naporima zemalja, ali i istakla važnost mehanizama NATO, koji omogućavaju saveznicama da pomognu jedne drugima kako bi spasle živote.

Podržavajući civilne napore, oružane snage širom Alijanse su imale više od 350 letova kako bi prevezle zdravstvene radnike i stotine tona opreme, pomogle da se postavi gotovo 100 poljskih bolnica i više od 25.000 bolničkih kreveta i razmjesti hiljade zdravstvenih radnika.

U koordinaciji sa Eurokontrolom, jedinstveni pozivni znak NATO se sada koristi za humanitarne letove kako bi se olakšali njihovi planovi za letove i osigurali brži letovi.

Saveznice pružaju podršku i pomažu jedne drugima. To uključuje avionski prevoz kritičnih medicinskih zaliha sa svih strana svijeta, slanje zdravstvenih radnika i opreme i stavljanje u pogon svih naših resursa kako bi se reagovalo na inovativan način. Više saveznica NATO su pružile podršku Crnoj Gori, uključujući Estoniju, Holandiju, Tursku i SAD. NATO i saveznice takođe pomažu vlastima na lokacijama gdje su naše snage razmještene, uključujući Avganistan i Kosovo, a takođe radimo na isporučivanju pomoći i drugim partnerima kao što su BiH, Gruzija, Ukrajina i Moldavija.

S obzirom na to da nam je potreban koordinisan i sveobuhvatan pristup, NATO blisko sarađuje sa drugim međunarodnim organizacijama, uključujući Evropsku uniju i Ujedinjene nacije.

Stalno analiziramo naš odgovor na pandemiju COVID-19 i raspravljamo o sljedećim koracima. Na sastancima u aprilu, ministri vanjskih poslova i odbrane NATO su razmatrali srednjoročne i dugoročne posljedice krize COVID-19 na našu Alijansu. Ta rasprava će se nastaviti na sljedećem sastanku ministara odbrane ovog mjeseca. Moramo nastaviti da jačamo istrajnost naših društava, bolje se pripremimo za pandemije ubuduće, štitimo naše ključne industrije i unaprijedimo naš plan kontinuiranog djelovanja. Saveznice su se već složile oko seta preporuka za jačanje naše istrajnosti, ažurirajući postojeće osnovne propise za civilnu pripremljenost.

Ranije ste izjavili da je ovo jedinstvena kriza jer su prvi put sve saveznice pogođene i da situaciju čini težom to što se sve zemlje članice fokusiraju na vlastite potrebe. Da li to znači da će biti mijenjana struktura Evroatlantskog centra za koordinaciju odgovora na katastrofe EADRCC-a?

EADRCC je - i nastaviće da bude - važan alat pomaganja u pružanju pomoći saveznicama. To je NATO-ov glavni mehanizam odgovora na vanredne situacije sa kojima se suočava stanovništvo u evroatlantskoj oblasti. Centar djeluje 24 sata dnevno, koordinirajući zahtjeve za pomoć NATO saveznica i partnera, kao i ponuda za pomoć kako bi se izborili sa posljedicama velikih kriza, kao što je pandemija COVID-19.

Dozvolite mi da podijelim neka od tih iskustava: Turska je obezbijedila medicinske zalihe Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i BiH. Luskemburg je dao Španiji 1.440 kg materijala za pravljenje zaštitne opreme.

Norveška je donirala poljsku bolnicu Sjevernoj Makedoniji, na taj način omogućivši da se udvostruči kapacitet Klinike za infektivne bolesti najveće bolnice u Skuplju, a takođe je donirala i medicinske zalihe Sjevernoj Makedonij vrijedne 180.000 eura. A SAD su obećale 1,1 milion dolara kako bi se smanjilo širenje u Sjevernoj Makedoniji. U bilaterlanoj pomoći Sjevernoj Makedoniji, Mađarska je pružila 100.000 maski i 5.000 zaštitnih odijela, a Slovenija 200.000 maski.

Na bilateralnom nivou, Češka je Italiji i Španiji obezbijedila ključne medicinske zalihe, uključujući po 10.000 zaštitnih odijela. Turska je Italiji i Španiji pružila medicinske zalihe, poslavši teretni vojni avion “A-400M” pun maski, medicinskih odijela i dezinfekcionih sredstava. Slovačka je isporučila medicinske zalihe Italiji, uključujući 300.000 hirurških maski. Estonija i Litvanija su donirale zaštitnu opremu Italiji i Španiji, a Estonija je objema državama preko međunarodnog Crvenog krista objema upitila i finansijsku podršku. Holandija je poslala 7.000 kg zaštitne opreme i medicinskih zaliha Crnoj Gori, a SAD su upuitile opremu Kliničkom centru u Podgorici. Mađarska i SAD su isporučile zaštitnu opremu Moldaviji. Mađarska i Slovenija su isporučile medicinske zalihe BiH. Nroveška i Španija su dobile medicinsku opremu koju je isporučila Agencija NATO za podršku i nabavke. Neke od naših zemalja su sada obustavile svoje zahtjeve preko NATO-vog EADRCC-a, jer smatraju da im više nije potrebna podrška od spolja.

Pandemija koronavirusa nije samo uticala na zdravlje stanovništva 30 zemalja članica, nego i na njihove finansije. Očekuje se teška finansijska kriza. Kako će to uticati na planove izdvajanja članica dva odsto BDP-a na odbranu, kao što je dogovoreno na samitu u Velsu 2014?

Nema sumnje da ova kriza ima ozbiljne ekonomske posljedice. Izražavam saosjećanje sa svim pogođenim saveznicama i svima onima koji proživljavaju finansijsku neizvjesnost.

U isto vrijeme, prije svega trebalo bi da prepoznamo da su oružane snage saveznica imale ključnu ulogu u nacionalnim odgovorima na COVID-19, pomažući da se podrže civilni napori. Oni su napravili pravu razliku, uključujući logistikom i planiranjem, poljskim bolnicama i borodovima-bolnicama, transportom pacijenata, vraćanja državljana iz inostranstva, dezinfekcijom javnih površina i graničnih prelaza. U doba krize, naše trupe stoga mogu igrati vitalnu ulogu u javnosti i jačanju kapaciteta, povećavajući istrajnost nacija. Njihovo zdravlje i sigurnost su takođe od suštinskog značaja za održavanje naše spremnosti da odvratimo prijetnje i odbranimo naše zemlje.

Drugo, bezbjednosti izazovi nisu nestali kao rezultat COVID-19. Već suprotno. Državni i nedržavni akteri će pokušati da iskoriste ovu krizu, a mi se moramo postarati da se zdravstvena kriza ne pretvori u bezbjednosnu krizu. Treće, bezbjednosni i odbrambeni sektor može takođe biti snažan motor za ekonomski oporavak naših zemalja, uključujući investicijama u kritičnu infrastrukturu, sajber odbranu, logistiku i vojnu mobilnost. Bezbjednost je osnova našeg prosperiteta. To je takođe osnova za naš oporavak poslije ove pandemije.

Takođe ste ukazali na problem dezinfomacija tokom pandemije. Kako možemo prepoznati dezinformacije? I odakle one potiču?

Borba protiv dezinformacija i propagande ključna je za NATO. Moramo zajedno sarađivati kako bismo se borili protiv dezinformacija državnih i nedržavnih aktera koji pokušavaju da posiju podjele, podriju naše demokratije i tvrde da je Zapad slab. Na primjer, Ministarstvo vanjskih posova Rusije je sugerisalo da SAD sarađuju sa Gruzijom kako bi stvorili nove i “opasne bolesti, među kojima i one u vojne svrhe”.

Mediji koji imaju podršku ruske države su takođe tvrdili da je COVID-19 biološko oružje i da “nema solidarnosti” među saveznicama. Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova tvrdilo je da su američke trupe donijele koronavirus u Vuhan, a mediji koje podržava država su promovisali tvrdnje da COVID-19 vodi porijeklo iz Italije.

Ambasada Kine u Francuskoj je takođe postavila članak u kojem se tvrdi da je osoblje tamošnjih domova za njegu napustilo svoje poslove, ostavljajući korisnike “da umru od gladi i bolesti”. Terorističke grupe u Siriji i Somaliji su tvrdile da je COVID-19 “božanska kazna” za nevjernike. Ništa od toga nije istina. Takođe vidimo da su dezinformacije usmjerene na srozavanje povjerenja među trupama NATO. Primjer je falsifikovano pismo koje je poslato u moje ime u aprilu, kao dio dugogodišnje operacije dezinformisanja. Takođe smo vidjeli lažne priče o COVID-19 u NATO bataljonskoj jedinici u Letoniji i snagama SAD u Poljskoj.

To pokazuje važnost stalnog opreza. Naš pristup nije da na propagandu odgovorimo sa još propagande. Upravo suprotno, sa lažnim pričama borimo se činjenicama, našim vrijednostima, konkretnim akcijama koje pokazuju spremnost i solidarnost NATO. U NATO-u stalno koordiniramo sa saveznicama, razmjenjujemo informacije i uvide i javno odbacujemo lažne tvrdnje otkrivajući glavne dezinformacione narative o NATO i sarađujući sa medijima, uključujući kroz intervjue kao što je ovaj. Takođe bliskije sarađujemo sa EU kako bi identifikovali, pratili i ukazivali na dezinformacije.

Slobodni mediji imaju ključnu ulogu u borbii protiv dezinformacija i slanju tačnih informacija u javnost. Niko ne bi trebalo da iskoristi ovu zdravstvenu krizu za propagandu i dezinformisanje. Ovo je kriza koja je pogodila sve nas. Naš fokus trebalo bi da bude na zajedničkom radu kako bismo sačuvali živote.

Povod za ovaj intervju su tri godine članstva Crne Gore u NATO. Kako smo se pokazali za prve tri godine? Gdje smo se posebno pokazali, a gdje vidite da ima prostora za napredak?

Crna Gora je i nastavlja da bude pouzdan saradnik evroatlantskoj bezbjednosti, prvo kao partner, a sada kao punopravna članica Alijanse, sa mjestom za našim stolom i ravnopravnim glasom u oblikovanju naših odluka.

To ističem svaki put kada se sastanem ili razgovaram sa crnogorskim zvaničnicima.

Zahvaljujem im se za stalne bezbjednosne napore Crne Gore.

Crna Gora doprinosi izgradnji stabilnosti na Zapadnom Balkanu, učestvujući u našoj misiji KFOR, slanjem predstavnika da učestvuju na vježbi upravljanja posljedicama vanrednih situacija “Srbija 2018” u Srbiji i podržava dijalog između Beograda i Prištine, koji omogućava EU. Takođe nastavlja da podržava dalji razvoj avganistanskih snaga bezbjednosti, sa snagama koje učestvuju u našoj misiji obuke, savjetovanja i asistencije “Odlučna podrška” i sa fondovima; a učestvuje i u bataljonu u Letoniji kojim predvodi Kanada, kao dio našeg Isturenog pojačanog prisustva u istočnom dijelu naše Alijanse. Štaviše, pozdravljam što Crna Gora povećava troškove odbrane, sa jasnim planom da uloži dva odsto BDP-a u odbranu do 2024. i što je odlučila da doprinese našoj trening misiji u Iraku.

Kao što NATO može računati na Crnu Goru, Crna Gora takođe može računati na NATO. Naš Povjerenički fond u Crnoj Gori pomaže da se uništi više od 400 tona viška municije, a naša misija “Air policing” garantuje bezbjednost crnogorskog vazdušnog prostora uz pomoć aviona iz Italije i Grčke. Stoga, sveukupno, odnosi NATO i Crne Gore su uzajamno korisni i pomažu da se učvrsti naša kolektivna, zajednička bezbjednost.

Nadovezaću se pitanjem o NATO politici otvorenih vrata. U posljednje tri godine, Crna Gora i Sjeverna Makedonija postale su članice NATO. Ne čini mi se da će bilo koja druga država postati članica u sljedećih najmanje pet godina. Slažete li se?

Primjena politke otvorenih vrata predstavlja istorijski uspjeh. Uzastopni krugovi proširenja su povećali stabilnost i prosperitet u Evropi, uključujući i na zapadnom Balkanu. NATO poštuje pravo svake zemlje da izabere vlastite bezbjednosne aranžamane. NATO članstvo se ne nameće zemljama. Svaka zemalja ima pravo da za sebe izabere da li želi da se priključi nekom sporazumu ili alijansi. Sve zemlje koje su se priključile – uključujući Crnu Goru i nedavno Sjevernu Makedoniju – uradilo su to slobodno i u skladu sa domaćim demokratskim procesima. Želio bih dodati da su se ekonomske investicije pojedinačnih saveznica u vašoj zemlji više nego udvostručili otkako je Crna Gora postala najnovija članica Alijanse. Pa, sveukupno, članstvo u NATO pomaže da se ojača bezbjednost, regionalna stabilnost i ekonomski prosperitet.

Da li ste imali prilike da pratite šta se dešava između Crne Gore i Srbije povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti? Djeluje da je dijalog Beograda i Prištine zaboravljen zbog ovih tenzija. Koje je Vaše mišljenje?

Nije na meni da komentarišem ovaj bilateralni spor i državna pitanja Crne Gore.

Kada je u pitanju Kosovo, nastavljamo da doprinosimo lokalnoj bezbjednosti kroz našu misiju KFOR-a, koja ima manadat UN-a, a koja na dnevnoj osnovi garantuje sigurno i bezbjedno okruženje i slobodu kretanja za sve zajednice na Kosovu, i kroz našu podršku dijalogu Beograda i Prištine, pod okriljem EU, koji je jedini način da se postigne dugoročno rješenje postojećeg spora. To je ključno za Beograd i Prštinu, ali takođe i za regionalni mir i bezbjednost. Važno je da se sporazumi postignuti u ovom okviru u potpunosti primjenjuju. U vezi sa tim, računamo na obje strane da pokažu posvećenost i umjerenost.

Vladavina prava i unutrašnje reforme od vitalnog značaja za napredak svih u regionu

Kako biste ocijenili bezbjednosnu situaciju na Zapadnom Balkanu? Koliko se poboljšala od kako ste preuzeli poziciju generalnog sekretara? I šta su, po Vama, glavni izazovi?

Bezbjednost i stabilnost na Zapadnom Balkanu su važni za NATO, a ključni su za mir i stabilnost u Evropi. Ovaj region je posljednjih godina postigao mnogo, ali smo, naravno, u potpunosti svjesni preostalih izazova, uključujući organizovani kriminal, nezaposlenost, nezakonite ekonomske aktivnosti i rizike povezane sa škodljivim primjerima izvjesne retorike kojom se naglašavaju etničke razlike.

Demokratija, vladavina prava, unutrašnje reforme i dobrosusjedski odnosi su od vitalnog značaja za napredak svih u regionu. Od kraja 1990-ih, naše snage su pomagale da se održi mir i stabilnosti na zapadnom Balkanu. Naše kancelarije u Sarajevu, Beogradu i Skoplju promovišu politički dijalog i sprovode praktičnu saradnju sa našim partnerima.

Naše politike u regionu - uključujući politiku otvorenih vrata - imaju za cilj jačanje stabilnosti i gradnju veće saradnje. Odlučni smo da nastavimo da pomažemo zemaljama regiona da primjenjuju reforme. Od toga će korist imati njihovi građani, međudržavna saradnja, regionalna stabilnost i kompletna evroatlantska porodica.

Nastavićemo da vršimo našu ulogu doprinošenja bezbjednosti na Zapadnom Balkanu kroz našu misiju KFOR, koja pod mandatom UN-a garantuje sigurno i bezbjedno okruženje i slobodu kretanja za sve zajednice na Kosovu, kroz našu podršku dijalogu Beograda i Prištine koji se sprovodi pod okriljem EU, i kroz naše postojeće partnerske okvire političkog dijaloga i praktične saradnje koje smo razvijali posljednjih godina sa važnim partnerima u regionu, uključujući BiH i Srbiju, u skladu sa njihovim zahtjevima.