Četiri godine bježali od nadzora Vlade

Ambasada je u okviru projektne podrške parlamentu tražila formiranje budžetske kancelarije prije četiri godine i u dva navrata podsjećala partnere, odnosno predsjednika Ivana Brajovića, na obavezu. U dopisu od tačno prije godinu dana, uslovila ga je i nastavkom dalje saradnje

32818 pregleda 5 komentar(a)
Parlament potpisao memorandum s donatorom, pa falširao ispunjenje obaveza: Kemp i Brajović, Foto: Igor Šljivančanin
Parlament potpisao memorandum s donatorom, pa falširao ispunjenje obaveza: Kemp i Brajović, Foto: Igor Šljivančanin

Skupštinski Administrativni odbor prihvatio je juče izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji stručne službe, kojim se predviđa formiranje Parlamentarne budžetske kancelarije (PBK) na kojoj godinama insistira Ambasada Velike Britanije u Podgorici.

Svrha ove kancelarije je pomoć poslanicima u analizi državnog budžeta, odnosno svih vladinih dokumenata u vezi s trošenjem novca.

Ambasada je u okviru projektne podrške parlamentu tražila formiranje te budžetske kancelarije prije četiri godine i u dva navrata podsjećala partnere iz Skupštine, odnosno predsjednika Ivana Brajovića na obavezu. U dopisu od tačno prije godinu dana, u koji su “Vijesti” imale uvid, uslovila ga je i nastavkom dalje saradnje.

“Britanska ambasada u Podgorici se nada da možemo zaključiti navedena pitanja prije pokretanja razgovora da UK može dalje podržati jačanje kapaciteta Skupštine...”, navodi se u dopisu koji su tada potpisali odlazeća ambasadorka Alison Kemp i direktor Vestminsterske fondacije za Zapadni Balkan Emil Atanasovski.

Generalni sekretar Skupštine Aleksandar Jovićević juče je na sjednici Administrativnog odbora podsjetio da je obaveza preuzeta potpisivanjem memoranduma o razumijevanju sa Vestminsterskom fondacijom za demokratiju (VFD) 2016. godine, u okviru dvogodišnjeg projekta koji ona sprovodi uz podršku Ambasade Velike Britanije u Podgorici.

Ideja o formiranju PBK potekla je od skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na čijem je čelu tada bio poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović.

Nakon pripremnih radnji, PBK je u jednom obliku počela da radi u septembru 2016. Čine je dvoje istraživača, koji su zaposleni u službi Odbora za ekonomiju. Taj Odbor sada vodi Predrag Sekulić (DPS).

Plan je bio da u početku istraživače angažuje Vestminsterska fondacija i da prođu kroz obuku, da bi do kraja projekta postali sastavni dio Skupštine preko izmjena Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji Skupštine.

Aleksandar Damjanović, koji je sada nezavisni poslanik, rekao je “Vijestima” da pozdravlja što je konačno donijeta ta odluka.

“Zadovoljan sam što su konačno prelomili nakon pritisaka, pa iako je to došlo na kraju ovog saziva Skupštine”, kazao je Damjanović.

Ambasada Velike Britanije se dva puta obraćala Skupštini i Brajoviću, i to u junu 2018. i u julu 2019. naglašavajući potrebu za formalnom integracijom PBK u strukturu Skupštine.

U pismu iz 2019. podsjeća na važnost kontrolne uloge poslanika nad izvršnom vlašću. “Nadzorna uloga Skupštine je ključna u kontekstu pozivanja Vlade na odgovornost. Nadamo se da ćete se saglasiti da je, u tom smislu, PBK izuzetno važan servis koji poslanicima dostavlja objektivne informacije, zasnovane na dokazima”, navodi se u pismu koje je tada upućeno Brajoviću.

Navode da je “razočaravajuće” što tadašnjim pravilnikom nije predviđena PBK, kao što je potpisano u memorandumu između parlamenta i Fondacije.

Objašnjava se da su istraživači koji su pri Odboru za ekonomiju pomogli poslanicima pri analizi budžeta za 2017. i 2018, vladinih finakslnih mjera konsolidacije... Međutim, kako se objašnjava, za taj materijal zna samo mali broj poslanika i on nije javno dostupan na sajtu kako bi trebalo. Zato se sugeriše da se ta stranica unaprijedi i da bude vidljiva na sajtu Skupštine, kako bi bila korisna poslanicima, ali i građanima.

“Skupština ostvaruje dobre rezultate u Regionalnom indeksu otvorenosti, koji mjeri Action SEE mreža i cijenimo da bi veći stepen promocije navedenih materijala doprinio daljem poboljšanju otvorenosti Skupštine”, naveli su iz Ambasade.

DPS i SD se posvađali oko toga kome da namjeste posao

Početak sjednice Administrativnog odbora obilježila je oštra polemika generalnog sekretara Skupštine Aleksandra Jovićevića (SD) i poslanica DPS-a Marte Šćepanović i Ane Nikolić.

Šćepanović je predložila da se mjesto pomoćnika generalnog sekretara za Sektor za istraživanje i informatičku mrežu proširi tehničko-tehnološkim naukama, a Nikolić da parlamentarna budžetska kancelarija bude samostalna.

Jovićević je predloge ocijenio neprihvatljivim navodeći da nije logično da inženjer bude šef parlamentarnog instituta.

“Znam pozadinu priče. Neću da dozvolim da neko na ovakav način želi da ostvari svoje ambicije”, kazao je Jovićević i dodao da zna o kome se radi.

Šćepanović ga je upozorila da vodi računa o čemu govori i da ne uvlači poslanike u “rekla-kazala” priče i da ona nije pominjala ničije ime.

Jovićević nije prihvatio predlog poslanice Nikolić jer, kako je rekao, to je da bi “šefu kancelarije bila veća plata”.

“Nije prihvatljivo da kancelarija s troje zaposlenih bude u rangu parlamentarnog instituta”, kazao je Jovićević.

Predsjednik Administrativnog Odbora Ljuiđ Škrelja (DPS) je na predlog Šćepanović prekinuo sjednicu, kako bi u pauzi došlo do kompromisa. “Čula sam da slovo ne možete da promijenite u sistematizaciji. Odložite glasanje dok se ovo ne razmotri”, rekla je Šćepanović.

Nakon pauze od tri i po sata, izmjene sistematizacije su usvojene uz zaključke kojima je predviđeno da se u određenom roku ponovo razmotre izmjene Pravilnika i jučerašnji predlozi DPS-a.

Bonus video: