Danilović: "Sumnjivi" birači su rezultat DPS vladavine

"Registar prebivališta bi morao da bude osnovna knjiga za uređenost drugih registara i posebno biračkog spiska"

15994 pregleda 42 reakcija 34 komentar(a)
On je na tu funkciju izabran na predlog ministarke odbrane Olivere Injac., Foto: Boris Pejović
On je na tu funkciju izabran na predlog ministarke odbrane Olivere Injac., Foto: Boris Pejović

To da su više od 2.000 ljudi iz Herceg Novog, navodno, pronašli u biračkim spiskovima BiH i Srbije predstavlja rezultat Đukanovićeve vladavine, kaže predsjednik Ujedinjene Crne Gore (UCG) i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova u Vladi izbornog povjerenja Goran Danilović.

Zbog sumnje u regularnost Centralnog biračkog spiska on ga, kao ministar, nije potpisao za parlamentarne izbore 2016.

O tome zašto se opozicione partije koje su do prije par mjeseci činile vlast, sada sjetila duplih birača, Danilović kaže:

“Registar prebivališta bi morao da bude osnovna knjiga za uređenost drugih registara i posebno biračkog spiska. Zahvaljujući DPS-u i njenim koalicionim partnerima taj registar se vodio “na časnu partijsku riječ” i otuda takav haos u izvedenom spisku birača. Ništa od onoga što sada nije posljedica preuzimanja izvršne vlasti od strane nove većine nego isplivavanje starih i naslijeđenih problema”.

Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) je nakon lokalnih izbora u Nikšiću saopštio da se u tom biračkom spisku nalazi skoro 1.000 duplo upisanih birača, koji imaju pravo glasa i u Srbiji. To je, kako su tada saopštili, prvi put da je provjerena i dokumentovana sumnja da postoje duplo upisani birači.

Njihovi podaci objavljeni 13. aprila pokazuju da je i u biračkom spisku Herceg Novog, gdje se 9. maja održavaju lokalni izbori, upisan 2.691 birač sa prebivalištem u drugoj državi, što predstavlja više od 10 odsto biračkog tijela te opštine.

“Sistemsku provjeru biračkog spiska smo prvi put radili za izbore u Nikšiću, jer smo tada bili jedina nevladina organizacija koja je nadgledala izbore, pa otuda i veća odgovornost. Takođe, to je prvi put da je neko sa cijelim spiskom osporio validnost biračkog spiska. Kolege iz drugih NVO-a su ranije imale fokus na biračkom spisku, za razliku od nas, jer mi tada nijesmo imali posebnu komponentu projekta i resurse koji bi bili upotrijebljeni u tu svrhu. Takođe, u međuvremenu je sistem koji je dostupan NVO-ima od strane MUP-a tehnološki značajno unaprijeđen, te nam isto omogućava, iako ima i dalje dosta tehničkih organičenja, lakšu kontrolu”, kazao je predsjednik upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović.

On je dodao da to što su oni uradili “može svaka akreditovana NVO za nadgledanje izbora, kao i svaka partija koja učestvuje na izborima”.

“Ono na što smo ponosni jeste što smo prvi put dokazali masovno kršenje propisa, te ogromnom broju lica koja se nalaze nezakonito u biračkom spisku. Sada je na državnim organima da istraže slučajeve i postupe po ovlašćenjima”, rekao je Vujović komentarišući činjenicu da ta, a ni druge NVO ranije nisu iznosile tačne statističke podatke o biračima koji su upisani i u drugim državama.

Goran Danilović navodi da istraživački posao CeMI-ja treba uzeti sa rezervom, jer se ne radi o egzaktnim dokazima niti o nadležnoj instituciji.

“Mnogi ljudi u skladu sa zakonom imaju i državljanstvo Srbije i državljanstvo BiH. To što navodno imaju prebivalište u tim državama i nalaze se u njihovim biračkim spiskovima ne znači još uvijek da su neopravdano u našem spisku. I kada je neko na zakonit način sticao pomenuta državljanstva moglo se desiti da ih po automatizmu razvrstaju na boravišta, a da u stvari u tim zemljama imaju samo boravište, a možda ni toliko”, navodi Danilović.

Godinama su na problem duplih birača ukazivale partije opozicije, sada parlamentarne većine.

Tako je Demokratski front tokom parlamentarnih izbora u avgustu prošle godine iznosio podatke o duplim biračima sa pravom glasa u drugim zemljama.

Tada se partije vladajuće većine nisu oglašavale, ni sporile čistoću Centralnog biračkog spiska.

Zašto su se toga sjetile tek sada “Vijesti” nisu dobile odgovor.

Na pitanja upućena mailom, nisu odgovorili iz Bošnjačke stranke, DPS-a, a ni iz Socijaldemokrata.

​Iz CeMI je agenciji Mina nedavno saopšteno da se među osobama sa dvojnim prebivalištem nalazi i poslanica Demokratskog fronta Simonida Kordić, koja ima prebivalište u Beogradu: “Da se radi o istim licima ne potvrđuje samo jedinstveni matični broj građanina (JMBG), već i činjenica da je kao biračko mjesto za nekoliko osoba sa dvojnim prebivalištem u Srbiji upisan Generalni konzulat Srbije u Herceg Novom“.

Kordić je odgovorila da od 2002. nigdje drugo nije glasala osim u Herceg Novom i da će tražiti ispravku ukoliko se “greškom” nalazi u bilo kojem registru prebivališta mimo crnogorskog.

I poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin je povodom prozivki za “državljanstvo i glasanje u Prištini”, kazao da ima i državljanstvo Srbije i Crne Gore, ali da mu je prebivalište jedino u Crnoj Gori. “Nemam niti ličnu kartu, niti pasoš Srbije. Ne glasam u Prištini jer su odande Srbi i Crnogorci prognani 1999”, naveo je Dobričanin na Fejsbuku.

DPS pravio etnički inžinjering, sada traga za Srbima

Danilović kaže da mu je nejasno zašto se DPS čudi kako su pojedinci iz Srbije i okruženja u spisku birača Crne Gore.

“Ali ih ne čudi kako su u istom spisku i oni koji žive u zapadnoj Evropi ili Americi, a da decenijama nisu ni boravili ni prebivali u Crnoj Gori? Meni je nevjerovatno da se neko bori za prava dijaspore hiljadama kilometara od domovine, ali da bi ta prava rado ukinuo onima koji žive u okruženju? To je licemjerna državna politika iza koje se krije siguran glas”, navodi on.

“DPS namjerno i prevarantski dezinformiše javnost. Nije isto kada neki naši državljani, ujedno i rezidenti imaju državljanstva nekih zemalja iz okruženja, pa i pravo glasa u njima, jer su oni naši sugrađani i ovdje neprekidno žive. Ako im je neko dao pravo da glasaju i drugdje, recimo u Srbiji ili potpuno pouzdano znamo da je tako u Hrvatskoj, o tom “višku prava” treba da brinu pomenute zemlje. Naš problem je kada na izborima u Crnoj Gori učestvuju i biraju oni koji po našem zakonodavstvu nemaju to pravo jer nemaju rezidencijalni uslov. Ili je jos veći problem ako su dobili državljanstvo a na njega nisu imali pravo, samo zato što su politički podobni. Problem je dakle da takvi imaju i državljanstvo i pravo glasa u Crnoj Gori a da oni koji žive ovdje, rade, plaćaju poreze i privređuju, po tri decenije nepekidnog boravljenja ne mogu biti upisani u knjigu državljana,” rekao je lider UCG.

On dodaje da je 15-godišnje upravljanje DPS-a registrima bilo etnički inženjering jer se neprekidno traga da li neki crnogorski državljanin ima u međuvremenu i srpsko državljanstvo - ali se nimalo ne haje ako ima hrvatsko, njemačko ili američko.

“Istovremeno, mnogi su na zakonit način mogli da steknu ekonomsko državljanstvo, znači prodavali smo ga, iako nikada nisu živjeli u Crnoj Gori, ali zato oni koji žive ovdje decenijama ne mogu da ga imaju jer se sumnja kako bi glasali na izborima. Nesumnjivo je, znači, da oni koji ga kupe glasaju za DPS, a sirotinja koja ga iščekuje i živi ovdje glasala bi protiv njih. Oni su sebe najbolje naslikali kroz svoju priču o državljanstvu”, rekao je Danilović.

Bonus video: