Dijalog ispred partijskih interesa

Bilo je “više komentara država članica i većina njih jeste apelovala da se daju opipljivi bilansi rezultata u presudama organizovanog kriminala i korupcije”

20370 pregleda 8 komentar(a)
Petar Marković, Foto: Privatna arhiva
Petar Marković, Foto: Privatna arhiva

Potreba da se otpočne politički dijalog neophodan za imenovanja u pravosuđu i da se evropska agenda stavi ispred partijskih interesa - ponovo su istaknuti kao ciljevi kojima Crna Gora treba da teži kako bi napredovala u pregovorima sa Evropskom unijom, rekao je šef Misije Crne Gore u Briselu Petar Marković.

Govoreći o nedavnoj međuvladinoj konferenciji Crne Gore i Evropske unije, evropski komesar Oliver Varhelji nedavno je izrazio očekivanje da će se obezbijediti stabilna vlada i funkcionalni parlament kako bi se osigurao viši stepen vladavine prava.

Na pitanje kakav odgovor je dala delegacija Crne Gore s obzirom na političku krizu u državi, Marković je “Vijestima” rekao da su oni “predstavili sve aktivnosti koje su u toku u oblasti vladavine prava, ali i šta radi u širem kontekstu nastojanja da se depolarizuje politička situacija”.

“Tu je i set medijskih zakona, Zakon o budžetu i program ekonomskih reformi Evropa sad. Sve su to inicijative koje polako dobijaju široku podršku i ujedno smiruju rasplamsale nesuglasice i objedinjuju političke predstavnike i na taj način grade povjerenje za predstojeći politički dijalog i konsenzus”, rekao je Marković.

“Dakle, ipak jesmo u stanju da kao javni poslenici pokažemo da smo u stanju da raspravljamo o širokom frontu mjera koje imaju za cilj da se društvo depolarizuje i unese veća doza političke stabilnosti”, dodao je on.

Marković je objasnio zbog čega je ova međuvladina konferencija bila važna, navodeći da bi Crna Gora do juna naredne godine mogla da iskorači iz klauzule balansa koja neformalno postoji više godina, a koja je kodifikovana novom metodologijom pregovaranja.

Za tih šest mjeseci, kada je sljedeća konferencija EU i Crne Gore, kako je objasnio, država treba da ispuni privremena mjerila za pregovaračka poglavlja 23 i 24 i time “otkoči” proces pregovora. Za to, napominje, država ima svu podršku Unije sa jedne, i građana sa druge strane.

Šef Misije Crne Gore u Briselu kazao je da to znači opipljive i mjerljive rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i ostvarivanje stvarne nezavisnosti pravosuđa. Na ovom posljednjem, kako je kazao, već se radi na izmjenama nekih propisa kao što je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

”Mi smo dobili dodatna pojašnjenja na koji način bi privremena mjerila definisana prije sada već dosta godina mogla da se ispune. Definisana davno, ona ponekad djeluju nedovoljno precizno ili zastarjelo. Međutim, nakon intenzivne razmjene sa Komisijom i državama članicama u vezi sa samoprocjenama i dinamičkim planovima koje je inicirala naša strana, sada se konačno nalazimo na pragu ubrzanja procesa”, kazao je.

Upitan da li je bilo pritužbi zbog v.d. stanja u pravosudnim institucijama, sagovornik je kazao da nije govoreno detaljno, ali da je bilo “više komentara država članica i većina njih jeste apelovala da se isporuči opipljivi bilans rezultata u presudama organizovanog kriminala i korupcije”.

Šef misije Crne Gore u Briselu je objasnio da će država dobiti završna mjerila za pregovore sa Evropskom Unijom kada bude ispunila privremena za poglavlja 23 i 24, odnosno napreduje u vladavini prava i slobodi izražavanja i time “otključa” proces koji je zastao nakon neformalne klauzule balansa, odnosno nakon što su u Briselu uočili rastući jaz između napretka u drugim poglavljima i izostanka rezultata u oblasti vladavine prava, otprilike 2018. godine.

Nedavno istraživanje CEDEM-a pokazalo je da članstvo Crne Gore u Evropsku uniju podržava 70,7 odsto, što je do sada najviši procenat podrške od 2009. godine kada je ono iznosilo 76,1. Nedavno je u Briselu okončana nevladina konferencija Crne Gore i Evropske unije, sa koje je izraženo očekivanje obezbjeđivanja stabilne vlade u funkcionalnog parlameta kako bi se osigurao viši stepen vladavine prava.

Ne smiju se iznevjeriti građani koji žele državu u EU

Akcioni plan za adresiranje preporuka iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije, koji je pripremila Kancelarija za evropske integracije, doprinijeće ispunjenju predviđenih obaveza do juna 2022, saopšteno je juče nakon sjednice Savjeta za vladavinu prava.

Premijer Zdravko Krivokapić je poručio da se ne smiju iznevjeriti građani koji žele da Crna Gora postane članica EU.

“Ne smijemo iznevjeriti 75 odsto građana koji žele da Crna Gora postane članica Evropske unije i zbog toga ćemo se svim snagama truditi da svako u svojoj nadležnosti doprinese ispunjenju preostalih obaveza u pristupnom procesu u oblasti vladavine prava”, kazao je Krivokapić koji je i predsjednik Savjeta.

Bonus video: