Politička volja često promjenjiva, iskoristiti prozor mogućnosti

Borba protiv korupcije na visokom nivou vrlo vjerovatno će poslužiti kao rendgen koji pokazuje snage i slabosti uključenih institucija. Veliki izazov u našim zemljama je da istovremeno reformišemo naše pravosuđe i tražimo da ono radi po najvišim standardima u borbi protiv korupcije na visokom nivou

30121 pregleda 3 komentar(a)
Sa performansa “Sviraj kraj” u Podgorici, Foto: rai-see.org
Sa performansa “Sviraj kraj” u Podgorici, Foto: rai-see.org

Borba protiv korupcije vodi se svakog dana, kazala je u intervjuu “Vijestima” predsjednica Upravnog odbora Regionalne antikorupcijske inicijative (RAI) Laura Štefan.

”Politička volja je često promjenljiva, stoga je važno da se djeluje u okviru prozora mogućnosti… Kako bi pobijedili u ovoj bici, najbitnije je da se borba protiv korupcije odigrava uz puno poštovanje procedura i principa vladavine prava,” kazala je ona.

Sagovornica “Vijesti”, između ostalog, govorila je o borbi protiv korupcije u regionu, kada se očekuje da će Crna Gora i ostale zemlje početi razmjenu podataka o prihodima i imovini javnih funkcionera, kao i o značaju zviždača.

Kako biste ocijenili borbu protiv korupcije u regionu?

Korupcija je sada prepoznata kao ozbiljan problem širom regiona. Sve zemlje su uložile napore da osmisle antikorupcijske strategije i uspostavile su specijalizovane antikorupcijske institucije koje se bave tim problemom. Međutim, korupcija i dalje opstaje, pronalazi nove forme koje je sve teže obuhvatiti postojećim zakonskim definicijama. Novac i druga nezakonito stečena sredstva se slobodno kreću preko granica, a policijski i pravosudni organi se muče da ih uspješno prate. Vjerujem da je veliko postignuće to što su naša društva, naši građani postali stručniji u identifikovanju nekorektnog ponašanja i od naših vlada zahtjevaju da djeluju. Najviše se uzdamo u generacije koje dolaze, na angažman mladih koji zahtijevaju i promovišu dobro upravljanje u našem regionu.

Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija su u martu postale prve potpisnice Međunarodnog sporazuma o razmjeni podataka o prijavljenoj imovini. Koji će biti efekti ovog Sporazuma?

Svrha ovog Međunarodnog sporazuma je da spriječi korupciju time što će osigurati direktnu administrativnu razmjenu podataka o prijavljenoj imovini između potpisnica Sporazuma. Ukoliko uporedimo sa sadašnjim stanjem stvari, antikorupcijska tijela iz regiona i van njega biće u mogućnosti da među sobom zvanično komuniciraju na jedan praktičan i sistematičan način.

Primjena Sporazuma među zemljama potpisnicama i njegovo prenošenje u nacionalni pravni poredak će omogućiti uspostavljanje regionalnog i međunarodnog mehanizma koji će usmjeravati komunikaciju i pojednostaviti postojeće iscrpljujuće procedure u procesu verifikacije prijavljene imovine javnih funkcionera kroz razmjenu podataka, znanja i iskustva među imenovanim kontakt tačkama.

Ukratko, sporazum će prvi put omogućiti zemljama da prekogranično razmjenjuju podatke u cilju verifikacije imovine koja je prijavljena u jednoj, a nalazi se u drugoj zemlji.

Kada se može očekivati da druge zemlje RAI takođe potpišu Sporazum?

Štefan
Štefanfoto: Rai-see.org

Sve članice RAI su izrazile podršku pregovaračkom procesu kada je u pitanju ovaj Sporazum. Prve tri potpisnice sporazuma su pioniri, koji su napravili brojne neophodne pripremne korake neophodne za potpisivanje ovog međunarodnog sporazuma u relativno kratkom vremenskom periodu.

S jedne strane, zemlje RAI-ja koje su takođe zemlje članice EU mogu jedino pristupiti sporazumu kao dio Evropske unije, koja ima privilegovani status i može pristupiti Sporazumu kao blok. S druge strane, RAI Sekretarijat održava kontakte sa relevantnim institucijama u Albaniji i Moldaviji, kao i u BiH, kao način podrške kompletiranju pripremnih koraka za njihovo pristupanje.

RAI Sekretarijat ulaže intenzivne napore u pregovaranje, preduzimanje određenih aktivnosti i eliminisanje poteškoća kako bi olakšali proces pristupanja ovih zemalja međunarodnom sporazumu. Iako RAI promoviše međunarodni sporazum na svim velikim regionalnim i međunarodnim antikorupcijskim događajima i forumima, teško je predvidjeti kada će članice RAI-ja ili druge države van jugoistočne Evrope postati spremne da podrže ovaj sporazum. Mada se RAI primarno fokusira na jugoistočnu Evropu, odnosno Evropu, svaka zemlja može pristupiti sporazumu u skladu sa međunarodnom praksom putem potpisivanja ili mehanizmom pristupanja.

Kako bi stupio na snagu, Sporazum mora da bude ratifikovan u parlamentima Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije. Da li imate informaciju kada bi se to moglo desiti?

Česte oscilacije i nekad značajne promjene u fokusu regionalnih vlada neizbježno utiču i na proces daljeg pristupanja i ratifikovanja sporazuma.

Uprkos iskušavajućim političkim okolnostima koje pogađaju zemlje u regionu, nadamo se da će tri potpisnice dovršiti proces ratifikacije do kraja ove godine, što bi otvorilo vrata za zvanično započinjanje razmjene podataka u procesu verifikacije prijavljene imovine.

Radili ste u rumunskoj Vladi. Kada je u pitanju borba protiv korupcije, koje su neke do lekcija koja bi zapadni Balkan mogao da nauči od Rumunije u ovoj oblasti?

Najvažnija lekcija je da ništa nije definitivno pobijeđeno – borba protiv korupcije vodi se svakog dana. Politička volja je često promjenljiva i stoga je važno da se djeluje u okviru prozora mogućnosti. Koruptivne snage će djelovati svom silom, a strategije odbrane moraju biti na snazi kako bi se zaštitile antikorupcijske institucije. Kako bi pobijedili u ovoj bici, najbitnije je da se borba protiv korupcije odigrava uz puno poštovanje procedura i principa vladavine prava.

Veliki izazov u našim zemljama je da istovremeno reformišemo naše pravosuđe i tražimo da ono radi po najvišim standardima u borbi protiv korupcije na visokom nivou. Potrebna nam je snažna primjena zakona i snažno pravosuđe, ali jednako su nam potrebne nezavisne sudije koje bi procijenile dokaze predstavljene u korupcionaškim slučajevima. Posljednje, ali ne i manje važno je da mora postojati fokus na oduzimanje imovine, na vraćanje nezakonito stečenih sredstava koja kriminal čini profitabilnim. Ova potreba mora da se razumije od prvih dana istrage, kada finansijska istraga mora da prati uobičajenu krivičnu istragu.

Borba protiv korupcije na visokom nivou vrlo vjerovatno će poslužiti kao rendgen koji pokazuje snage i slabosti uključenih institucija.

Zviždači su, rekao bih, relativno novi pojam u regionu. RAI je imala cijelu kampanju posvećenu zviždačima. Kako možemo ohrabriti više ljudi da postanu zviždači?

Građani su iz dva razloga obeshrabreni da prijavljuju korupciju. Prvi je građani ne vjeruju da će njihova prijava postojanja korupcije rezultirati gonjenjem i sankcionisanjem osoba koje su počinile krivično djelo korupcije. Drugim riječima, ne vjeruju da će njihovo prijavljivanje korupcije dovesti do pozitivne promjene. Drugi razlog je strah od odmazde poslodavca, koja se može desiti nakon što zviždač prijavi korupciju u organizaciji u kojoj je zapošljen ili zapošljena.

Građani će biti ohrabreni da prijave korupciju ako znaju da njihova prijava neće biti uzaludna, kao i da neće trpiti negativne posljedice, kao što je gubitak radnog mjesta ili u pojedinim slučajevima rizikovanje vlastite bezbjednosti. Mi u RAI-ju radimo sa svim dijelovima društva kako bismo ojačali zaštitu zviždača od odmazda kroz donošenje boljih zakona, ali i kroz poboljšanu primjenu postojećih zakona, u skladu sa Direktivom EU o zaštiti zviždača koje je stupila na snagu 2019. godine.

Po Vašem mišljenju, da li je ijedan od kandidata za članstvo u EU spreman da pristupi Uniji, imajući u vidu njihove rezultate u borbi protiv korupcije?

Cilj nas u RAI-ju je da izgradimo sigurno okruženje gdje zemlje članice mogu raspravljati i istraživati nove ideje u antikorupcijskoj oblasti. Namjerno se suzdržavamo od pravljenja rang-lista i upoređivanja među nama, jer snažno vjerujemo da se naš region može razvijati samo u duhu zajedništva.

Na simboličan način pokazali da se korupcija dešava pred našim očima

Šta su građani, po Vašem mišljenju, naučili iz kampanje “Sviraj kraj”? Ova kampanja bila je regionalni uspjeh.

”Sviraj kraj” bio je javni performans kroz koji smo pokazali na simboličan način da se korupcija dešava pred našim očima i da nanosi veliku štetu cijelom društvu, ali i da svaka osoba može da doprinese borbi protiv korupcije. Prvi korak koji svi možemo da načinimo jeste da odbijemo da učestvujemo u korupciji. Drugi važan korak je da stanemo uz zviždače – osobe koje prijave korupciju i stoga donesu hrabru i nesebičnu odluku da stave sebe u službu javnog interesa.

Kroz ovu kampanju, mi u RAI-ju shvatili smo da građani neprekidno moraju biti informisani i obrazovani o svojim pravima. Obrazovanje je ključno i za uspješno sprečavanje i za uspješnu borbu protiv korupcije. Samo kroz angažovanje svih sektora društva – vladinih institucija, civilnog društva, medija, opšte javnosti i naročito mladih, možemo se nadati da ćemo iskorijeniti korupciju koja, kao što znate, negativno utiče na uživanje svih ljudskih prava – građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih, ali i prava na razvoj.

Bonus video: