Društvo, u kom su ljudima na vlasti lični interesi preči od opšteg dobra, ne može se nadati rješavanju političkih sukoba dijalogom, već samo produbljivanju razmirica između zavađenih aktera.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući nemogućnost vladajućih partija da dijalogom riješe krizu vlasti, koja će, gotovo izvjesno, rezultirati padom Vlade premijera Zdravka Krivokapića.
Istoričar i građanski aktivista Dževdet Pepić, kaže da rasplet krize, u kom jedni subjekti vlasti upiru prstom u druge optužujući ih za izdaju, pokazuje da crnogorske političke elite nemaju kulturu dijaloga, već da svoje djelovanje temelje na primitivnim porivima i robovanju nacionalnim, vjerskim i plemenskim torovima.
”Pretpolitičko smo društvo u kom su partije najvažnije i gdje institucija građanina ne postoji. Ovolike vika i dreka pokazuju da tako pokušavamo da se dodvorimo nekome, i zbog toga u javnom diskursu imamo pominjanje izdaje i sličnih izraza. Jezik koji se koristi ovih dana aktuelan je kod nas 30 godina, neprekidno. Najgora stvar u svemu je što se političari u Crnoj Gori ne bore za opšte dobro, već za svoj interes. Kad im je on ugrožen, spremni su sve da sruše da bi sačuvali pozicije”, ističe on za “Vijesti”.
Sociolog Andrija Đukanović navodi da je javni diskurs u posljednjih najmanje dvije godine, potpuno zasut teškim riječima i uvredama koje razmjenjuju politički akteri, koji, kaže, dominiraju javnim prostorom i od čijih se sukoba ništa drugo ne može čuti, ni vidjeti.
”Bojim se da smo ušli u zonu veoma opasnih poruka i komunikacije koja drugog isključivo posmatra kao neprijatelja, a time i dijalog čini sve težim i nepoželjnijim”, naglašava on.
Direktna najava jednih, a indirektna drugih stranaka parlamentarne većine da će glasati za rušenje Vlade i formiranje nove - kojoj je podršku najavila i opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) - bila je povod da dio njihovih kolega iz vlasti otpočne proteste, optužujući ih za “izdaju izborne volje građana”.
Na fonu takvih tvrdnji, prošle sedmice se pojavio i sajt Izdaja.me, na kom su targetirani poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) i koalicije “Crno na bijelo” (CnB), koja je s opozicijom podnijela inicijativu o nepovjerenju Vladi, o kojoj će Skupština odlučivati u petak.
Iz Građanskog pokreta GP URA, koji je dio koalicije CnB, optužili su premijera Krivokapića, ministre Milojka Spajića i Jakova Milatovića, te lidera i poslanika Demokrata Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića, da im “crtaju metu” preko spornog sajta, što su oni odbacili.
Uprkos teškim riječima i optužbama, dio subjekata vlasti pokušava pojedinačnim razgovorima s kolegama da iznađe rješenje krize, ali je pitanje koliko takvi pokušaji mogu uroditi plodom, s obzirom na sve veća razmimoilaženja između zavađenih strana kako se bliže dani odluke u parlamentu.
Takve razgovore odvojeno su otpočeli lideri Demokratskog fronta (DF) i vicepremijer i predsjednik GP URA Dritan Abazović.
Mimo toga, nije bilo šireg političkog dijaloga, koji bi uključio sve aktere parlamentarne većine.
Razgovori tog tipa vođeni su prethodnog ljeta i jeseni o rekonstrukciji Vlade i izboru nove, ali su okončani statusom kvo i produbljivanjem nesuglasica koje su, na kraju, i dovele Krivokapićev kabinet pred svršen čin.
Đukanović kaže da ne može da pronađe odgovor na pitanje zašto između suprotstavljenih političkih aktera nema dijaloga. Navodi da bi razgovor trebalo da bude svima cilj, jer se, dodaje, jedino na taj način mogu rješavati stvari u političkom životu.
”Mogu, naravno, i na drugi način, ali to nije dobro za društvo i proizvodi ogromne posljedice. Mislim da bi dijalog za svaku zrelu elitu bio uobičajen način komunikacije. Nažalost, ovdje imamo posla s ljudima koji su isključivi i kojima je vlastiti interes na prvom mjestu. Neprestano se pokušava ostvariti dominacija na račun drugog, i sve ono što nije u vlastitom interesu smatra se suvišnim”, podvlači Đukanović za “Vijesti”.
Pepić ocjenjuje da političkih dijaloga u Crnoj Gori praktično nema, a da i kad ih ima - vode se samo s ciljem ispunjavanja njihove forme.
”Na dijalog idemo s predubjeđenjima. Dakle, ne da bi nas neko pobijedio snagom argumenata, već da bismo argumentom snage pokušali da nametnemo svoja rješenja”, napominje on.
Osim kraha pregovora unutar vladajuće većine, prošlog ljeta propao je i parlamentarni dijalog vlasti i opozicije o postizanju dvotrećinske podrške u Skupštini za deblokadu pravosuđa, odnosno za izbor vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda, te članova Sudskog savjeta.
Predstavnici vlasti i opozicije početkom jula su, na poziv šefa parlamenta Bečića, otpočeli razgovore, koji su tada i okončani, uprkos najavama da će biti nastavljeni u avgustu.
Političkog dijaloga nije bilo ni u finalnom mandatu DPS-a na vlasti.
Posljednji razgovori vlasti i opozicije koji su urodili plodom, vođeni su početkom 2016. godine, i rezultirali su formiranjem tzv. Vlade izbornog povjerenja u maju te godine, u koju je ušao dio opozicije.
Sociolog Đukanović ocjenjuje da je političke dijaloge u Crnoj Gori, uključujući i posljednje, moguće posmatrati kao fingirane, jer se, kaže, već znao njihov ishod.
”U suštini, nema želje za postizanjem nekog konsenzusa i dogovora u kom pravcu društvo treba da ide. Previše su različite perspektive aktera u vladajućoj većini. Ako se tome doda i to da su sujete lidera izrazite, onda se postavlja pitanje mogućnosti bilo kakvog dijaloga...”, napominje on.
Upitan ko će profitirati od novonastalih političkih prilika, u kojima se vladajuće stranke razilaze uz optužbe o izdaji, Đukanović odgovara da će to možda biti partije, ali je to, kaže, kratkoročno.
”Jer se sukobi produbljuju, a onda kad ih više ne budu mogli kontrolisati - onda smo svi na gubitku”, podvlači sagovornik.
Pepić, s druge strane, misli da niko neće dobiti poene zbog aktuelnih političkih peripetija, i da će samo građani biti na gubitku.
”Između ljubavi i mržnje mali je korak, pogotovo u politici. Najveći problem je što i velike ljubavi pucaju. Sjetimo se kako su Krivokapić, Bečić i Abazović bili u euforiji nakon izbora... Ono što je najviše izgubljeno je nada. Građani najviše gube jer se i pozicija i opozicija prema njima ponašaju kao prema potrošnoj robi, koja im služi kao biračko tijelo za vrijeme izbora i neposredno nakon njih”, zaključuje on.
Pepić: Birači učaureni kao partijski lideri
Sagovornik "Vijesti" kaže da nijedna partija ne može profitirati od aktuelne političke sitaucije zato što je crnogorsko biračko tijelo "učaureno", i zato što se i birači ponašaju poput stranačkih lidera.
"Zauzimajući tabore, bez obzira kakve argumente pruža druga strana. Sve stvari gledamo crno na bijelo... Zašto je to tako, zato što građani nisu naučili na bolje. Najveći problem našeg društva je što je čisto partitokratsko...", naglašava Pepić.
Lekić: Dio stranaka nije interesovao timski rad
”Vijesti” su od vladajućih partija tražile odgovor na pitanje da li se kriza vlasti mogla riješiti sveobuhvatnim političkim dijalogom, ali su dobile odgovor samo od lidera i poslanika Demosa, Miodraga Lekića.
On navodi da od samog početka nove vlasti, nije bio utemeljen metod rada vladajuće većine, i da se na sastancima, od kojih je jedan organizovao, vidjelo da dio partija nije zainteresovan za timski rad, “pa ni za elementarnu koordinaciju u parlamentarnoj većini”. “Parcijalni interesi i političke kuhinje, stil koji kojim je i Vlada uglavnom funkcionisala, zajedno su doveli do stanja u kom se sad nalazi nova vlast. Iako su šanse za zaokret prilično male, mislim da nam je dužnost da pokušamo da damo usmjerenje mogućem pravcu izlaske iz ove duboke krize. Ne vjerujem da će neko profitirati nakon dozvoljavanja da se dođe do ovog stanja. I da se ono nastavlja... Znam da Demos neće zanimati da li će i koja stranka pobijediti drugu, već ćemo se, kao i do sada, u okviru naših mogućnosti, truditi da pobjedi ova zemlja”, poručio je Lekić za “Vijesti”.
On se prekjuče sastao s Abazovićem, s kim je razgovarao o modalitetima prevazlaženja političke krize.
Đukanović: Podržaćemo manjinsku vladu
DPS je spreman da glasa za manjinsku vladu, jer je i to bolje rješenje od katastrofalne situacije u kojoj se Crna Gora nalazi na čelu s aktuelnom Vladom - poručio je lider te partije i šef države, Milo Đukanović. On je u intervjuu agenciji MINA rekao da manjinsku vladu smatra najlošijom alternativom aktuelnoj, ali da u ovom trenutku ne postoji spremnost jednog broja parlamentarnih subjekata da podrže druga rješenja.
Na pitanje da li će se kandidovati za predsjednika stranke, rekao je da nije trenutak za taj odgovor. Đukanović je izjavio da zna da taj odgovor nestrpljivo očekuje dio javnosti, posebno onaj koji, kako je naveo, “iz konkurentskih ili naglašeno kritizertskih pobuda daje sebi za pravo da sudi o kvalitetu i tempu naših stranačkih reformi, čak i da nam daju netražene savjete šta bi tobože za nas bilo dobro”.
Bonus video:
