Demokratska partija socijalista (DPS) zatražila je da se izmijeni Zakon o prekršajima što bi omogućilo da se izrečena novčana kazna smatra izvršenom ukoliko se u propisanom roku uplati samo polovina, umjesto sadašnje trećine iznosa.
”Imajući u vidu visinu novčanih kazni i životni standard građana, smatramo da je neophodno omogućiti građanima koji novčanu kaznu plate u roku da plaćaju jednu polovinu kazne, umjesto dosadašnjih dvije trećine. Dodatno, efikasnost naplate po ovom osnovu ukazuje da bi i sama naplata bila efikasnija ukoliko se na ovaj način izmijeni zakon,” stoji u obrazloženju predloga koji potpisuju poslanice Marta Šćepanović, Suzana Pribilović i Jovanka Laličić.
Poslanice su ovaj predlog uvrstile u Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prekršaju, koji je od tadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića tražila direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović. Međutim, Agencija je tražila da se mijenja Zakon o prekršajima kako bi on bio usaglašen sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kako bi ubuduće odgovornost mogle da snose i koalicije i grupe birača.
Na pitanje “Vijesti” da li je njihov predlog da se za polovinu smanji iznos izrečenih novčanih kazni u slučaju da se plate u propisanom roku, iz ove institucije su kazali da on “nije potekao od Agencije”.
Radna grupa Agencije je prošlog mjeseca završila izvještaj kojim je utvrđeno da su sudovi u preko 95 odsto slučajeva javnim funkcionerima izrekli novčane kazne u manjem iznosu od onog koji je propisan Zakonom o sprečavanju korupcije. Po Zakonu su propisane kazne od 500 do 2.000 eura, a u najvećem broju slučajeva sudovi su izricali kazne od 150 do 300 eura. Sudije su, navodi se, davale prednost odredbama Zakona o prekršaju u odnosu na Zakon o sprečavanju korupcije.
Kako bi se smanjio broj kršenja zakona, ostvario odvraćajući i preventivni efekat izrečenih sankcija i omogućilo djelotvorno sprovođenje odrebi Zakona o sprečavanju korupcije, Radna grupa preporučila je predstavnicima Agencije održavanje sastanka sa predsjednicima sudova za prekršaje kako bi se ukazalo na efekte izricanja kazni ispod zakonskog minimuma i neujednačene politike kažnjavanja.
Na pitanje da li podržavaju predlog poslanica DPS-a, s obzirom da je izvještaj Radne grupe Agencije pokazao da su izrečene prekršajne kazne uglavnom ispod zakonskog minimuma, iz Agencije su “Vijestima” kazali da bi “odgovoru morala da prethodi detaljna analiza izrečenih i naplaćenih kazni, koja bi, sa već urađenom analizom o broju povratnika u izvršenju prekršaja, dala osnovu Agenciji da formira stav o toj temi”.
”Sankcije treba da budu odvraćajuće i da podstiču javne funkcionere da ne vrše prekršaje,” dodaje se u odgovoru.
Tri poslanice nisu odgovorile na koji način su utvrdile da “efikasnost naplate po ovom osnovu ukazuje da bi i sama naplata bila efikasnija ukoliko se na ovaj način izmijeni zakon”, da li su utvrdile na koji način bi se to odrazilo na prihode države i da li misle da bi tim izmjenama postigle cilj da odvrate građane i u ovom slučaju javne funkcionere da ne krše Zakon.
Agencija je još u junu inicirala mijenjanje Zakona o prekršajima, vidi se iz dokumenta u koji su “Vijesti” imale uvid.
Direktorica u inicijativi navodi da Agencija nema formalne preduslove za pokretanje prekršajnih postupaka protiv koalicija i grupa birača, budući da ove dvije grupacije nisu definisane Zakonom o prekršajima, niti imaju status pravnih lica.
”S tim u vezi, Agencija vam ovim putem upućuje inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o prekršajima, po hitnom postupku, kako bi došlo do usaglašavanja Zakona sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja,” navodi se u inicijativi upućenoj Bečiću.
Ovaj predlog je formalizovan tek u novembru, kada je iskorišteno ustavno pravo da poslanici predlože izmjenu zakona.
Poslanice DPS-a su navele da se Agencija obratila Skupštini sa inicijativom za izmjenu i dopunu Zakona o prekršajima. “U istoj se navodi da Agencija nema formalne preduslove za pokretanje prekršajnih postupaka protiv koalicija birača, budući da isti nijesu definisani Zakonom o prekršajima, niti imaju status pravnih lica. Iz tih razloga je neophodno usaglasiti Zakon o prekršajima sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbomih kampanja, kako bi se unaprijedio zakonodavni okvir i stvorili formalni uslovi za primjenu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbomih kampanja”, navodi se u obrazloženju.
Iz Skupštine su “Vijestima” kazali da je Predlog zakona usmjeren Vladi, ali i njihovom Zakonodavnom i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu i da do sada nije razmatran.
Bonus video:
