Parlamentarna kontrola rada Vlade - kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima - neophodna je i u njenom tehničkom mandatu, u kom je izvršna vlast povlačila poteze koji su zahtijevali dodatna objašnjenja.
To su ocijenile sagovornice “Vijesti” komentarišući činjenicu da zbog blokade funkcionisanja Skupštine - izazvane političkom krizom - nema, između ostalog, ni sjednica posvećenih premijerskom i ministarskom satu i poslaničkim pitanjima, čime se krši Poslovnik parlamenta.
Posljednji premijerski sat održan je 25. novembra prošle godine.
Sjednica posvećana tom institutu bila je zakazana i za 30. decembar, ali je nije bilo jer su poslanici vlasti i opozicije - iz različitih razloga - odustali od postavljanja pitanja premijeru Zdravku Krivokapiću, čija je Vlada “pala” dva mjeseca kasnije.
Kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda i bivša poslanica, Snežana Jonica, navodi da je značajnije da poslanici kontrolišu Vladu dok je u tehničkom, nego u “punom” mandatu.
To što je Krivokapićeva Vlada razriješena u parlamentu, ne može i ne smije, kaže ona, ukinuti pravo poslanicima na pitanja. “Smatram da je vršenje tog poslaničkog prava u periodu tehničkog mandata Vlade od dodatnog značaja, jer iako je ona izgubila povjerenje, nema nikakvih ograničenja u obavljanju svojih nadležnosti”, ističe Jonica za “Vijesti”.
Potpredsjednica Skupštine, Branka Bošnjak (Pokret za promjene), napominje da Poslovnik ne pravi izuzetak u pogledu premijerskog sata i poslaničkih pitanja kad je vlada u tehničkom mandatu.
Sigurna je, kaže, da je postojalo interesovanje da se odgovori na neka pitanja i da se dobiju određena objašnjenja od članova Vlade. “Jer je u ova dva mjeseca od razrješenja Vlade bilo njenih činjenja ili nečinjenja koja su zahtijevala dodatno pojašnjenje”, rekla je Bošnjak “Vijestima”.
Iako je redovno zasjedanje Skupštine počelo 1. marta, predsjedavajući parlamenta Strahinja Bulajić (Demokratski front) odbija da zakaže sjednicu, poručujući da će to učiniti kad doskorašnja skupštinska većina dogovori rješenje krize vlasti.
Kad se zakaže sjednica, prva tačka njenog dnevnog reda, prema Poslovniku, biće izbor novog šefa parlamenta.
Zbog neodržavanja plenuma onemogućeno je, između ostalog, ispunjavanje međunarodnih obaveza države i smanjenje akciza na gorivo, zbog čijeg je značajnog poskupljenja došlo do rasta cijena nekih roba i usluga.
U skupštinskoj proceduri su, osim izmjena Zakona o akcizama, i Predlog rezolucije povodom vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, Predlog carinskog zakona, izmjene Zakona o reprogramu poreskog potraživanja...
U međuvremenu, odlazeća izvršna vlast, koja je razriješena 4. februara, donijela je neke odluke zbog kojih je bila na udaru dijela javnosti. Među njima su davanje saglasnosti Elektroprivredi Crne Gore - na elektronskoj sjednici, o kojoj nije obaviještena javnost - da sa 10 miliona eura pokrije prošlogodišnji gubitak Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, imenovanje 14 pomoćnika u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, osam u Ministarstvu ekonomskog razvoja, raspisivanje konkursa za direktore predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola i imenovanje dijela njih...
Jonica objašnjava da je Poslovnikom (član 187) precizno i imperativno određena obaveza održavanja posebnih sjednica parlamenta. “I to da se sjednica posvećena poslaničkim pitanjima ‘održava najmanje jedanput dvomjesečno u toku redovnog zasjedanja’. Takođe, propisano je da se premijerski sat održava jednom mjesečno tokom redovnog zasjedanja, a ministarski sat jednom u dva mjeseca tokom redovnog zasjedanja - u mjesecu kad nema poslaničkih pitanja”, navodi ona.
Podsjeća da su Poslovnikom propisani rokovi za održavanje posebnih sjednica posvećenih poslaničkim pitanjima, premijerskom i ministarskom satu tokom prošle godine pedantno poštovani. Tako je tokom prvog redovnog (proljećnjeg) zasjedanja - koje počinje prvog radnog dana marta i završava se posljednjeg dana jula - održano pet posebnih sjednica.
”Svakomjesečno je, kako Poslovnik i propisuje, održavan premijerski sat, a svaka dva mjeseca naizmjenično poslanička pitanja i ministarski sat. Takođe, tokom redovnog jesenjeg zasjedanja - koje traje od početka oktobra do kraja decembra - uredno su u 2021. godini zakazane tri posebne sjednice, od kojih su dvije održane, a jedna otkazana”, naglašava sagovornica.
Bošnjak podvlači da su premijerski i ministarski sat predviđeni kao instituti jačanja kontrolne uloge Skupštine, i dodaje da ne vidi razlog zašto se nije ispoštovao Poslovnik.
”Jer su ove posebne sjednice obaveza i na njima nema rasprave o bilo kojim drugim temama, već su isključivo namijenjene postavljanju pitanja premijeru i resornim ministrima”, kaže ona.
Na deblokadu Skupštine s ciljem omogućavanja njene kontrolne uloge nad Krivokapićevom Vladom, prethodnih sedmica pozivali su iz Socijaldemokrata (SD) i Socijaldemokratske partije (SDP).
Potpredsjednik i poslanik SD-a, Boris Mugoša, rekao je da parlamentu treba da se omogući jedna od ključnih kontrolnih funkcija, posebno, kako je rekao, imajući u vidu odluke Vlade u koje imaju ozbiljne reperkusije na unutrašnje prilike i međunarodnu reputaciju Crne Gore, kao i na dešavanja u strateškim državnim kompanijama.
Lider i poslanik SDP-a, Raško Konjević, ocijenio je da je poslanicima u martu oduzeto pravo da pitaju premijera i ministre o Zakonu o akcizama, o tome zašto nema paketa mjera pomoći privredi i građanima, zašto smo jedina država koja ga nije usvojila...
”Skupština u plenumu ne radi zato što je neko odlučio da je zaključa - do te mjere da je sebi dao za pravo da ne zakazuje sjednice premijerskog sata i poslaničkih pitanja. Ne može nam niko uskratiti pravo da postavljamo pitanja premijeru i ministrima. Apelujem da se ovako eklatantno kršenje Poslovnika i Ustava zaustavi”, poručio je Konjević.
Konstatujući da su poslanici u decembru odbili da postave pitanja premijeru u namjeri da mu pošalju određenu političku poruku, Jonica poručuje da je činjenica i da im sad niko ne smije uskratiti to pravo, a da je na njima da odluče da li će ga i u kom obimu koristiti.
Iz Skupštine bez odgovora oko zakazivanja sjednice
Iz Skupštine nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li će Bulajić - i ako hoće, za kad - zakazati sjednicu, kako tumači poruku mandatara za sastav nove vlade Dritana Abazovića - da će se ona održati i da je može zakazati neki drugi potpredsjednik parlamenta, te smatra li da nesazivanjem Skupštine onemogućava parlamentarni nadozor Vlade.
Opozicija je u više navrata poručivala da treći potpredsjednik parlamenta, Evrin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), može zakazati sjednicu ako Bulajić nastavi da odbija da učini to.
Bošnjak ponavlja da, shodno Ustavu i Poslovniku, to može uraditi isključivo Bulajić. “Ne postoji pravni propis koji tu mogućnost daje bilo kome drugom”, zaključuje ona.
Bonus video:
