Poslanici Kluba poslanika “Crno na bijelo” Miloš Konatar i Srđan Pavićević predložili su uvođenje novih zvanja specijalista medicine i doktora veterine u javnom sektoru.
Oni su predali u procedure Skupštine Crne Gore predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji predviđa izmjene u članu 22 tako da se grupi poslova B dodaju nova zvanja specijalista medicinske genetike, specijalista medicinske psihologije, specijalista medicinske biohemije, specijalista medicinske fizike sa predviđenim koeficijentom 19,02, a u grupi poslova C doktor veterinarske medicine sa predviđenim koeficijentom 15,99.
Pavićević je poručio da razlozi za donošenje ovog zakona leže u "manjkavosti postojećeg zakona" koji je tretirao isključivo bazično akademsko usavršavanje medicine, nesagledavajući mogućnost daljih užih usavršavanja iz srodnih akademskih nauka.
"Koje u konačnom završavaju znanjem i zvanjem specijaliste iz navedenih oblasti, koji je u potpunosti ekvivalent zvanju specijaliste pomenute oblasti koji je to postao poslije završenog fakulteta medicine", pojasnio je on.
Kako je kazao, specijalista medicinske genetike u smislu ovih izmjena podrazumijeva završen biološki fakultet sa specijalizacijom iz medicinske genetike ili medicinski fakultet sa specijalizacijom iz medicinske genetike u trajanju od tri godine.
Prema njegovim riječima, specijalista medicinske psihologije u smislu ovih izmjena podrazumijeva specijalizaciju na medicinskom fakultetu u trajanju od tri godine. Specijalisti medicinske biohemije u smislu ovih izmjena podrazumijevaju specijalizaciju na medicinskom fakultetu u trajanju od četiri godine. Specijalista medicinske fizike u smislu ovih izmjena podrazumijeva specijalizaciju u trajanju od tri godine na medicinskom fakultetu.
"Činjenica da navedeni profesionalci u najvećem broju slučajeva čine homogen i hramoničan tim posvećen liječenju pacijenata sa istim obavezama, nadležnostima i odgovornostima, ne vidimo razloga da budu diskriminisani u smislu ličnog dohotka i koeficijenta", navodi Pavićević.
Saglasno izmjenama, Konatar je objasnio da zvanje doktor veterinarske medicine stiče osoba sa završenim Fakultetom veterinarske medicine u trajanju od 12 semestara, gotovo identičnim studijskim programom kao doktor medicine i na kraju stiče zvanje doktor veterinarske medicine, ali ih postojeći zakon ne prepoznaje.
"U javnom sektoru oni su zaposleni u Upravi za bezbjednost hrane i veterinu, sektor veterine, odsjeci: Zdravlje i dobrobit životinja, Međunarodni transport, Veterinarski ljekovi i rezidue, Veterinarska inspekcija, Specijalistička veterinarska laboratorija, Institut za ljekove i medicinska sredstva. Što znači da sprovode kredibilnu i kompetentnu kontrolu i nadzor proizvodnje, distribucije i skladištenja hrane, a između ostalog spektar njihovih poslova je praćenje kretanja zaraznih bolesti, izrada i implementacija programa za nadzor, kontolu i suzbijaje zaraznih bolesti životinja, kreiranje programa vakcinacije, izradu rješenja o karantinu uvezenih životinja, usaglašavanje propisa i pravila sa evropskom legislativom", saopštio je Konatar.
U saopštenju se dodaje da je trenutno zaposlenih u javnom sektoru sa ovim zvanjem oko trideset i uzimajući u obzir da Crna Gora nema ovaj fakultet, "jako su deficitaran kadar na nivou cijele države".
Konatar naglašava da poboljšanje uslova rada doktora veterinarske medicine u javnom sektoru, prevashodno povećanjem osnovne zarade i primanja, potencijalno rješava nedostatak stručnog i obučenog kadra koji je Crnoj Gori neophodan.
Iz kluba navode da je neophodno kontinuirano raditi na unapređenju uslova rada i životnog standard ljekara, ali i svih deficitarnih zanimanja uz unapređenje kvaliteta zakonskih rješenja koja često prate formu, a ne samu suštinu problema.
Apeluju i da, u pravcu povećanog senzibiliteta donosilaca odluka, oni svojim stavom doprinesu brisanju bilo kakve diskriminacije među zaposlenima u javnom sektoru, pogotovo medicini i zdravstvu, koji kao što vidimo završavaju identične uže specijalizacije i na identičan način se bave poslovima i zadacima sekundarnog, to jest tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.
Bonus video:
