Uprkos brojnim žalbama o navodnim nepravilnostima i zloupotrebi ličnih podataka tokom kampanje za predsjedničke izbore, već potvrđeni kandidati za šefa države za sada ne mogu snositi nikakve posljedice i to im ne može štetiti u izbornoj trci.
To je “Vijestima” saopštilo više sagovornika, nakon što su se u medijima, na društvenim mrežama, na kraju i u Državnoj izbornoj komisiji (DIK) pojavile pritužbe o mogućim falsifikovanim potpisima podrške nekolicini kandidata za predsjednika Crne Gore. Najviše pritužbi bilo je na račun predsjedničkog kandidata Jovana Radulovića Jodžira, koji je navode o zloupotrebama juče demantovao
”Vijestima” je juče iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici saopšteno da će se baviti tim pitanjem i eventualno procesuirati odgovorne.
”ODT u Podgorici preduzeće sve neophodne radnje kako bi se u konkretnim slučajevima procesuirala sva odgovorna lica”, rekli su iz tužilaštva.
Ekspert za zaštitu ličnih podataka Radenko Lacmanović očekuje da u ovom slučaju tužilaštvo neće čekati pet godina i da će se dobiti konkretni rezultati.
Podsjetio je na sličnu situaciju uoči predsjedničkih izbora 2018. godine kada je bilo oko 1.140 pritužbi građana i NVO.
”Tužilaštvo je tada saopštilo da je postupak u izviđaju, a nakon pet godina nemamo nikakav rezultat o postupanju tužilaštva. Nadam se da ovog puta nećemo doći u situaciju da čekamo pet ili više godina kako bismo provjerili šta se desilo u ovom konkretnom slučaju te da ćemo imati konkretan rezultat koji će se ogledati u zaštiti građana od zloupotrebe njihovih ličnih podataka i falsifikovanja potpisa”, rekao je Lacmanović “Vijestima”.
Iz CDT-a je saopšteno da ih je Osnovno državno tužilaštvo nakon pet godina obavijestilo da je odbacilo krivičnu prijavu koju su podnijeli u ime grupe građana, čiji su podaci i potpisi zloupotrijebljeni za predsjedničke izbore 2018. godine.
Iz te NVO su saopštili da se u obrazloženju za odbacivanje krivične prijave navodi da su grafolozi utvrdili da potpisi građana koji su se obratili CDT-u i u čije je ime podnijeta prijava nijesu autentični, ali da je ipak, krivična prijava odbačena jer je “nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja”.
Najavili su da će zbog propusta podnijeti Višem državnom tužilaštvu pritužbu na rad ODT-a.
Mitrović: Crnoj Gori potrebna sveobuhvatna izborna reforma
Direktor pravnog odjeljenja Centra za monitoring i istraživanja (CEMI), Ognjen Mitrović ocijenio je da je to što se građani, pet godina nakon prethodnih predsjedničkih izbora, ponovo susrijeću sa zloupotrebama ličnih podataka, više nego jasan pokazatelj da u Crnoj Gori ne postoje dovoljno razvijeni mehanizmi kojim bi se spriječile ovakve pojave.
On je “Vijestima” kazao da je, stoga, potrebna blagovremena reakcija tužilaštva na sve prijave dostavljene ovim povodom.
Rekao je da sve ovo ukazuje na to da je Crnoj Gori potrebna sveobuhvatna izborna reforma, profesionalna i depolitizovana Državna izborna komisija (DIK), kao i jasan zakonski okvir koji propisuje nadležnosti tužilaštva u cilju zaštite izbornog integriteta, na što je, kako kaže, CEMI ukazivao kroz svoje ranije izvještaje o građanskom nadgledanju izbora.
Prvog dana od početka rada aplikacije najviše žalbi građana je bilo da su njihovi podaci zloupotrijebljeni za podršku kandidatu za predsjednika, influenseru Jovanu Raduloviću, dok je juče bilo pritužbi i na račun drugih kandidata.
Podgoričanin Rajko Caušević kazao je “Vijestima” da su njegovi podaci zloupotrijebljeni za podršku predsjedničkim kandidatima Socijaldemokratske partije (SDP) Draginji Vuksanović Stanković i Ujedinjene Crne Gore (UCG) Goranu Daniloviću.
Caušević je kazao da je podržao predsjedničkog kandidata Evropa sad Jakova Milatovića, a da to aplikacija ne pokazuje.
On je rekao da će se konsultovati sa advokatom oko eventualnog podnošenja krivične prijave zbog zloupotrebe ličnih podataka.
Podgoričanka M. K. je “Vijestima” kazala da nikad nikome za svojih 37 godina nije dala potpis podrške unaprijed, a da je aplikacija pokazala da je podržala kandidata Jovana Radulovića.
Ona je kazala da, zbog privatnih razloga, najvjerovatnije neće podnositi krivičnu prijavu.
Radulović: Nijesam išao po kućama i krao lične karte
Jovan Radulović je, komentarišući optužbe, rekao da je “hajka” koja se digla protiv njega, samo proizvod retrogradnih politika prošlosti koji nikako ne mogu da se pomire da je “jedan autsajder pomrsio konce mnogima”.
”Svi oni koji su najavili tužbe, a nalaze se na listama Jakova (Milatović) i mene, i mene i drugih kandidata su samo osvjedočeni ljudi koji su u prošlosti 2018. godine isto ovo radili zarad interesa nekih drugih partija”, kazao je Radulović.
On je rekao da sve radi transparentno, te da je tako i skupljao potpise podrške i sigurno “nije išao po kućama i krao lične karte”.
”Kad sam sakupljao potpise, hajka je bila o načinu prikupljanja i pozivanja na društvene mreže, pa su se iz Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) oglasili i kazali da ukoliko neko šalje samovoljno podatke, nije zloupotreba. Sad kad sam se kandidovao, falsifikator sam potpisa podrške. Očigledno je da je Jodžir pomrsio konce mnogima i onima koji ne vole svoju zemlju i državu”, kazao je Radulović.
Radenko Lacmanović podsjetio je da je reagovao kada je Radulović predao kandidaturu poslije najave da će to uraditi tako što će mu građani dostavljati lične podatke preko društvenih mreža, a on će ih unositi i potpisati.
”Tada sam ocijenio da se radi vjerovatno o zloupotrebi ličnih podataka, a ne o saglasnosti lica čiji se podaci obrađuju. Naravno, ako su građani, a kako se ispostavlja da u velikom broju to nije bio slučaj, davali svoju saglasnost preko društvenih mreža, to bi mogla biti zakonita obrada ličnih podataka. Izrazio sam i tada sumnju da će prije biti da g. Radulović lične podatke koristi iz nekih od baza koje su mu dopstupne i na taj način ih zloupotrebljava kako bi ostvario svoj cilj, a to je predaja predsjedničke kandidature”, kazao je Lacmanović.
Takvog stava, kako je podsjetio, nijesu bili ljudi u AZLP, zbog čega bi “morali snositi određenu vrstu odgovornosti”.
Ukazao je da član 10 Zakona o biračkom spisku, kojim je propisano koji podatke sadrži birački spisak, a koji ne sadrži sve podatke koji su potrebni za predsjedničku kandidaturu.
”Ovo bi moralo da znači da nije koristio samo podatke iz biračkog spiska ili jedne baze nego iz više. Pojavile su se u javnosti informacije da su g. Radulovića novinari primijetili kako silazi sa sprata gdje su prostorije jedne političke partije što bi moglo da implicira da je ta partija iz svojih baza podataka dala lične podatke građana g. Raduloviću, jer ta partija ih je mogla imati na način što ih je obrađivala ranije u slučaju lokalnih, parlamentarnih ili predsjedničkih izbora”, dodao je Lacmanović.
Pokret Evropa sad je saopštio da im je veliki broj građana prijavio da su potpis podrške dali predsjedničkom kandidatu Jakovu Milatoviću, ali da su evidentirani kao da su potpis dali kandidatima Jovanu Raduloviću i Milu Đukanoviću (DPS).
Kazali su da je metodologijom Državne izborne komisije onemogućeno da se svi potpisi evidentiraju u sistem, “već samo neophodan 8.101 potpis, dok je, u konkretnom slučaju, preostalih 14.000 potpisa predatih DIK-u za Jakova Milatovića, ostalo samo na papiru, ali ne i evidentirano u sistemu”.
Izu DIK-a su ove sedmice saopštili da su saglasno Upustvu o načinu i postupku provjere potpisa podrške izbornoj listi za izbor poslanika i kandidatu za predsjednika Crne Gore u bazu podataka podrške kandidatu unosili dio potpisa podrške koji je bio dovoljan za utvrđivanje da postoji najmanje 8.101 validan potpis.
”S tim u vezi, može se desiti da je birač dao potpis podrške a da se njegovi podaci ne nalaze u bazi provjerenih potpisa imajući u vidu da u bazu podataka nijesu unošeni svi potpisi, već dio potpisa dovoljan za utvrđivanje kandidature. Napominjemo da su prilikom unosa potpisa podrške kandidatima za predsjednika Crne Gore unošeni lični podaci sa obrasca, te Državna izborna komisija nije cijenila autentičnost pojedinačnih potpisa podrške birača kandidatu, imajući u vidu da ova radnja može biti predmet grafoloških tumačenja, što nije u nadležnosti DIK-a”, pojasnili su.
Hodžiću se obratilo 100 građana
Građanski aktivista Demir Hodžić kazao je "Vijestima" da je juče predao zahtjev DIK-u, kojim traži da mu se, shodno zakonu, dostavi kopija dokumenta na kojem se nalaze njegovi podaci za podršku predsjedničkom kandidatu Jovanu Raduloviću i na kojima je, kako tvrdi, falsifikovan njegov potpis.
"Ovo je ujedno i sugestija da isto urade svi oni koji su mi se obratili preko Fejsbuka ili planiraju da mi se obrate u cilju podnošenja zajedničke krivične prijave. Blizu 100 građana mi se dosad obratilo. Bitno je da svako od njih sačuva snimak ekrana, na kojem se vidi da su njihovi podaci zloupotrijebljeni kao podrška kandidaturi nekom od predsjedničkih kandidata", kazao je Hodžić.
Hodžić je rekao da većina građana koji su mu se obratili, tvrde da nijesu dali podršku nijednom od kandidata, a njihovi lični podaci su korišćeni za kandidaturu Jovana Radulovića.
Komentarišući saopštenje Radulovića, Hodžić je kazao da Radulović može pokazati veliku odgovornost, ograditi se od malverzacija i krivičnih djela koja su počinjena radi predaje njegove kandidature.
"Ako je istina kao što tvrdi da ne zna da li je bilo zloupotreba naših podataka u cilju podrške njegovoj kandidaturi, onda se od njega očekuje da pronađe poruku u kojoj su mu poslati moji podaci, a u tom slučaju i kaže ko je osoba koja mu je poruku poslala, te da kaže i koja osoba je nakon toga falsifikovala potpise na te upisane lične podatke koje je dobio putem poruke, društvenih mreža. U slučaju da tvrdi da mu je neko sa terena donio određeni dio potpisa, potrebno je da nam kaže koja mu je osoba iz njegovog tima predala spisak sa potpisima na kojem se nalaze moji lični podaci i potpis koji je krivotvoren. Isto tako će nakon toga uraditi za sve one građane koji su mi se javili i koji će zajedno sa mnom predati krivičnu prijavu", kazao je Hodžić.
Bonus video:
