Odbor za bezbjednost Skupštine Crne Gore podržao je danas inicijative o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u Misiju Ujedinjenih nacija (UN) na Kipru i učešću u NATO pomorskoj operaciji "Sea Guardian".
Odbor je jednoglasno usvojo izvještaje o tim predlozima koje će uputiti Skupštini na razmatranje i usvajanje.
Ministar odbrane Dragan Krapović saopštio je da je trenutno u misijama, operacijama i aktivnosti učestvuje ukupno 58 pripadnika Vojske Crne Gore.
"Imajući u vidu potrebu jačanja kredibilteta Crne Gore u međunarodnoj zajednici posebno u Ujedinjenim nacijama (UN) i aktivnog doprinosa očuvanju bezbjednosti u svijetu, učešćem u misiji UN na Kipru dao bi se dao konkretan doprinos ostvarivanju ovog cilja. Što se tiče broja lica, predložili smo angažovanje do tri pripadnika Vojske imajući u vodu raspoložive kapacitete VCG i druge zadatke koji stoje pred Vojskom, kao i finansijske apsekte", kazao je Krapović na sjednici Odbora.
On je saopštio da su očekivani godišnji troškovi za jednog pripadnika ove misije oko 23 hiljade eura.
Uz očekivanje da veći broj pripadnika Vojske u Misijama UN doprinijeti povećanju mogućnost da CG u skorije vrijeme mandat nestalne članice Savjeta bezbjednosti UN predlaže, da ovu inicijativu podržite
U NATO pomorsku operaciju "Sea Guardian" upućuje se do četiri pripadnika Vojske Crne Gore, uz mogucnost rotacije.
"Finansijski aspekt ne možemo odrediti tačno u ovom trenutku jer će on u mnogome zavisiti od bilateralnog sporazuma kojeg ćemo zaključiti partnerima da kojim ćemo izvoditi operaciju", rekao je Krapović.
On je, govoreći o istraživanju o podršci NATO-a, rekao da vjeruje da su ga radile kredibilne institucije i organizacije, ali da se mora imati u vidu da se ta istraživanja rade na limitiranoj grupi ljudi, kroz metodologiju koja ne mora biti tačna i precizna. „Imate isto jednu vrstu istraživanja koju su radili Centar za građansko obrazovanje i Damar, za isti uporedni period, i u njihovim nalazima je ta podrška članstvu u NATO značajno veća, oko 55 odsto“, rekao je Krapović. On je naglasio da će i to istraživanje detaljno analizirati i sa tim uskladiti komunikacionu strategiju. Krapović je, govoreći o izuzimanju oružja iz vojnog magacina Brezovik, rekao da on nije adresa koja bi određivala da li je neko kriv ili cijenila dokaze. „Iznio sam sumnje koje imam da je izuzimanje automatskog oružja i municije i distribuiranje određenim pojedincima ili bezbjednosnim institucijama uoči države, dva dana prije održavanja parlamentarnih izbora vrlo zabrinjavajuća pojava“, naveo je Krapović. Kako je kazao, njegove sumnje idu u pravcu da je to bilo urađeno u svrhu potencijalnog vršenja krivičnih djela protiv Ustava, bezbjednosti države i protiv slobodno izražene volje građana na izborima. „Knjige kažu da je vraćeno sve, a da li je vraćeno sve - ja ne mogu da kažem“, dodao je Krapović.
Bonus video:
