navigacija Naslovnica Premium

IZVJEŠTAJ TIMA ZAŠTITNIKA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

9.2.2018 18:59

"Polovini zatvorenika ZIKS-a dijagnostikovan neki vid mentalnog oboljenja ili poremećaja"

Zamjenica Zaštitnika Zdenka Perović, predstavljajući Izvještaj, kazala je da su podaci prikupljani neposredno od zaposlenih i uvidom u dokumentaciju, u direktnom razgovoru sa zatvorenicima i anketiranjem putem unaprijed pripremljenih pitanja. Izvršen je i neposredan uvid u uslove u kojima borave ova lica

"Polovini zatvorenika ZIKS-a dijagnostikovan neki vid mentalnog oboljenja ili poremećaja" ZIKS
MINA
Foto: Filip Roganović Autor: MINA

Polovini zatvorenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), odnosno kod 480, dijagnostikovan je neki vid mentalnog oboljenja ili poremećaja.

To se navodi u Izvještaju o ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica lišenih slobode, smještenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), koji je pripremio tim Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore – Nacionalni mehanizam za prevenciju torture.

Obilasci ZIKS-a u okviru istraživanja za potrebe Izvještaja obavljeni su od 11. jula do 22. decembra prošle godine.

U periodu obilaska od 1.031 lica lišenih slobode smještenih u Zavodu registrovano je 480 sa mentalnim poremećajima, što je 46,55 odsto od ukupne zatvorske populacije.

"Na osnovu uvida u Registar pacijenata sa mentalnim poremećajima zaključuje se da oko polovina muške i trećina ženske populacije u zatvoru ima dva ili više dijagnostikovnih mentalnih poremećaja, od kojih su najčešći poremećaji ličnosti i poremećaji uzrokovani upotrebom psihoaktivnih supstanci", kaže se u Izvještaju.

Zamjenica Zaštitnika Zdenka Perović, predstavljajući Izvještaj, kazala je da su podaci prikupljani neposredno od zaposlenih i uvidom u dokumentaciju, u direktnom razgovoru sa zatvorenicima i anketiranjem putem unaprijed pripremljenih pitanja. Izvršen je i neposredan uvid u uslove u kojima borave ova lica.

Ona je kazala da su tokom ovog procesa razgovarali sa oko 300 zatvorenika, dok je anketirano 105.

„Primijećeno je da je kod gotovo polovine zatvorske populacije, kod 480 lica, dijagnostikovan neki vid mentalnog oboljenja ili poremećaja. Podatak da je kapacitet Specijalne bolnice u Kotoru oko 240 kreveta, dodatno ilustruje neodložnu potrebu formiranja zatvorske bolnice, kako je to i planirano strateškim dokumentima Ministartva pravde“, rekla je ona.

U Izvještaju se navodi da zdravstvena služba ne radi u punom kapacitetu, u skladu sa aktom o sistematizaciji radnih mjesta. U ZIKS-u su zaposlena dva psihologa u sektoru za tretman.

„Evidentna je potreba za angažovanjem psihologa za rad sa zatvorenicima kod kojih je dijagnostikovano mentalno oboljenje ili poremećaj, kao i na prevenciji rizika od samopovrjeđivanja ili suicida u opštoj zatvorskoj populaciji“, kažu iz institucije Zaštitnika.

Upozorava se na pojavu čekanja na psihijatrijski pregled, iako su u ZIKS-u angažovana dva psihijatra koji dnevno obave i do deset pregleda.

„To, kao i činjenica da usled nedostatka kapaciteta u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Kotoru, na mjeru obaveznog liječenja čekaju 82 zatvorenika, ukazuje na potrebu da se preispitaju kapaciteti i preduzmu mjere za unaprijeđenje ostvarivanja psihijatrijske zaštite u Zavodu“, kaže se u Izvještaju.

Zaštitnik zapaža da se psihijatrijsko liječenje u ZIKS-u uglavnom svodi na medikamentozni tretman u procesu psihijatrijskog liječenja, odnosno da se ne sprovodi bilo koji vid psihoterapijskog tretmana, individualnog ili grupnog, osim za zavisnike od psihoaktivnih supstanci koji je ograničenog dometa.

„Ne sprovodi se ni radno-okupaciona terapija. Pitanju prevencije samopovrijeđivanja je neophodno posvetiti pažnju, ako se ima u vidu sa ono predstavlja ključan faktor za samoubistvo i da mu prethodi u bar polovini slučajeva“, kaže se u Izvještaju.

Zaštitnik preporučuje da se razmotri potreba angažovanja dodatnog psihijatra i druge načine koji bi omogućili potpunu i blagovremenu psihijatrisku zaštitu bez izuzetka.

"Neophodno je razmotriti potrebu hitnog uspostavljanja psihijatrijskog odjeljenja (jednice) u Zavodu", smatra Ombudsman.

Perović je kazala da, prema podacima dobijenim od zdravstvene službe, od 2014. do kraja 2017. godine, u Zavodu nije bilo samoubistava, dok su zabilježena dva pokušaja, 2014. i 2015. godine.

„Iako je u medijima bilo više članaka u kojima je javnost obaviještena da su se dogodili pokušaji samoubistva, riječ je u stvari o samopovrijeđivanju, odnosno u ovim slučajevima nije bilo namjere da lice oduzme sebi život, što je ključna karakteristika pokušaja samoubistva“, kazala je ona.

Perović je rekla da se u Zavodu i dalje primjenjuje sredstvo prinude – vezivanje mentalno oboljelih, zavisnika od opojnih droga i drugih lica u kriznim stanjima, iako prethodno Ministarstvo pravde nije propisalo pravila o primjeni ovih sredstava, kako je Zaštitnik preporučio u decembru 2015. godine.

„Na osnovu uvida u Protokol fiksacije za 2017. godinu, zaključuje se da vezivanje prosječno traje nekoliko sati. Podsjećamo da trajanje ove mjere treba da se mjeri minutima, a ne satima, kao i da je pacijentima koji pate od akutne psihoze ili teške depresije potrebno obezbijediti neodložno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi“, kazala je Perović.

Prema njenim riječima, medicinske sestre/tehničari su prošli obuku za obavljanje humane fiksacije, ali u praksi su uočeni problemi u primjeni naučenog humanog vezivanja, a potpuno je izostala opšta edukacija iz oblasti psihijatrije.

Perović je pozvala na zajedničko i kontinuirano djelovanje svih nadležnih subjekata, imajući u vidu važnost ovoga pitanja, odnosno obavezu poštovanja prava mentalno oboljelih lica i dostizanja međunarodnih standarda u ovoj oblasti.

„Zavod u ovome ne smije ostati usamljen, odnosno za ovo je prethodno neophodno obezbijediti sve potrebne preduslove, što podrazumijeva sitemski pristup i usklađeno djelovanje nadležnih institucija sistema“, poručila je ona.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 5

  • malolud 1 nedelja i 1 dan
    Oni su bolesni i ušli tu. Da su zdravi bili bi na slobodu.
    • 3
    • 0
  • lustrator 1 nedelja i 1 dan
    Siguran sam da je isti slucaj i sa zaposlenima
    • 2
    • 0
  • SuperHik 1 nedelja i 1 dan
    samo da ih ne pošalju na liječenje u beograd ko sveta.
    • 2
    • 0