navigacija Naslovnica Premium

"KA BOLJOJ JAVNOJ UPRAVI U CRNOJ GORI"

11.5.2018 11:01

Pomaka u javnoj upravi neće biti bez odgovornosti za nečinjenje administracije

"IA je odbijen pristup informacijama o upravljanju javnim dugom, ali i informacijama o ispunjavanju poreskih obaveza 16 lokalnih samouprava u Crnoj Gori. Mi smo stava da poreska tajna i poslovna tajna ne treba da se primjenjuju na poslove javnih institucija"

Pomaka u javnoj upravi neće biti bez odgovornosti za nečinjenje administracije
Vijesti online
Foto: PR Centar Autor: Vijesti online

Suštinskih pomaka ka boljoj javnoj upravi u Crnoj Gori neće biti dok ne bude odgovornosti za kršenja zakona, za nečinjenja i ćutanja administracije, ocijenjeno je iz Instituta alternativa (IA).

Istraživačica javnih politika u IA, Milena Milošević je, na konferenciji "Ka boljoj javnoj upravi u Crnoj Gori", koju je organizovala ta organizacija, istakla da je pristupačnost javnih usluga nešto što bi trebalo sve da zabrine i problem na kojem treba raditi.

"U aprilu ove godine, kada su posjećene 24 institucije, njih dvije trećine nije imalo pristupnu rampu za osobe sa invaliditetom (OSI) na samom ulazu. A čak i u ovoj jednoj tećini koja je imala neku prilagođenost OSI, ta prilagođenost nije postojala unutar samih ustanova. Mislim da je to jedno od najzanemarenijih pitanja reforme javne uprave", ocijenila je Milošević.

Ona je kazala da ključni problemi i izazovi postoje u oblasti pristupa informacijama.

"IA je odbijen pristup informacijama o upravljanju javnim dugom, ali i informacijama o ispunjavanju poreskih obaveza 16 lokalnih samouprava u Crnoj Gori. Mi smo stava da poreska tajna i poslovna tajna ne treba da se primjenjuju na poslove javnih institucija", ocijenila je Milošević.

Suštinskih pomaka, kako smatra, neće biti dok ne bude, kako je kazala, odgovornosti za „drastična“ kršenja zakona, za nečinjenja i ćutanja administracija.

"U tom pogledu zabrinjavaju slabi kapaciteti Upravne inspekcije. Mi smo notirali da je i dalje tek nešto preko polovine mjesta upravnih inspektora popunjeno. Ovo značajno odjeljenje, u okviru Ministarstva javne uprave i dalje nema glavnog upravnog inspektora, a tokom prošle godine nisu imali ni plan inspekcijskog nadzora", kazala je Milošević.

Istraživanje javnog mnjenja je, kako je navela, pokazalo da oko 50 odsto građana Crne Gore ima veliko i srednje povjerenje u javnu upravu.

"Ono ne raste. Definitivno nema pozitivnog uticaja primjene novih rješenja na porast povjerenja građana u javnu upravu. Neki djelimični pomaci jesu ostvareni novim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i novim Zakonom o lokalnoj samoupravi", rekla je Milošević.

Ona je istakla da se i dalje čeka da se sprovede proces optimizacije odnosno, kako je pojasnila, prilagođavanje broja zaposlenih u javnoj upravi njenim stvarnim potrebama.

"Takođe i dalje čekamo da se stvore tehnološke pretpostavke za efikasnu razmjenu podataka između državnih organa i organa lokalne samouprave. I dalje čekamo da se unaprijedi učešće građana u donošenju odluka, kroz izmjene podzakonskih akata. I dalje čekao da se redukuje ono što građane najviše tišti, a to je da se smanji zapošljavanje preko prijateljskih, rodbinskih i političkih veza", navela je Milošević.

Ona smatra da Vlada Crne Gore često ne primjenjuje zakone koje predlaže a, kako je kazala, ni zaključke koje usvaja.

Načelnica Odjeljenja za upravljanje procesom reforme javne uprave u Ministarstvu javne uprave, Marija Hajduković, ocijenila je da su pojedini indikatori uspješnosti pokazali negativan trend i da je to slučaj sa slobodnim pristupom informacijama.

Hajduković smatra da je veoma važna promjena svijesti i da je, u narednom periodu, neophodno da se iz birokratskog sistema, kako je kazala, dođe do ključnog cilja "a to je da smo servisno orjentisana javna uprava".

"Smatramo da je veoma važan zadatak i aktivnost povećanje povjerenja građana u javnu upravu, kroz pojednostavljivanje administrativnih procedura, kroz kvalitetnije pružanje usluga, kroz izgradnju jedinstvenih centara, gdje bi građani mogli na jednom mjestu da ostvare usluge, koje od javne uprave očekuju", pojasnila je Hajduković.

Ona je istakla da je u prethodnoj godini realizovano mnogo aktivnosti i da su stvoreni uslovi da, kako je rekla, postoji institucionalna i politička koordinacija procesom reforme.

"Nezavisni monitoring je moćno sredstvo u rukama civilnog sektora, zbog toga što građanima pruža još jednu širu sliku o ostvarenim rezultatima u reformi, o ograničenjima i nerealizovanim planovima i na taj način iz drugog ugla daje građanima uvid u učinke koje su ostvarili Ministarstvo javne uprave i druge isntitucije, koje su odgovorne za proces ove reforme", navela je Hajduković.

Ona smatra da je ćutanje institucija negativnija pojava, nego kada se odbijaju zahtjevi.

"Jer zahtjev se odbija iz određenih pravnih razloga, gdje vi, kroz pravnu zaštitu, možete procijeniti zakonitost odbijanja takvog zahtjeva", rekla je Hajduković.

Programska menadžerka u UNDP-u, Jelena Mrdak, kazala je da je, kada su u pitanju lokalne samouprave, najviše urađeno u kontekstu zakonodavnog okvira, navodeći da je usvojen Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o državnim službenicima i namještenicima.

"Novi Zakon o finansiranju lokalnih samouprava je u izradi. Strategijom je predviđen indikator smanjenja broja zaposlenih pet odsto na lokalnom nivou do kraja ove godine, odnosno deset odsto do 2020. To je veoma značajan izazov, ako se uzme u obzir da je 54 odsto zaposlenih na lokalnom nivou u javnim preduzećima. Tu brojku, koja je oko 1.217 zaposlenih, jako će biti teško dostići", objasnila je Mrdak.

Prema njenim riječima, veoma važna aktivnost je izrada jedinstvenog Informacionog sistema za administriranje lokalnih javnih prihoda.

"To je važna aktivnost iz više uglova, ali prije svega zbog poboljšanja naplate poreza na napokretnost. Tako da ćemo kroz ovaj Informacioni sistem omogućiti lokalnim samoupravama da unaprijede naplatu", kazala je Mrdak.

Ona smatra da je važno pojačati sistem unutrašnje revizije na lokalnom nivou.

"On postoji u praksi, ali treba mu dati na značaju. Zaista, treba mu ozbiljnije pristupiti", poručila je Mrdak.

Programski menadžer u Regionalnoj školi za javnu upravu (ReSPA), Dragan Đurić, ocijenio je da je odnos prema konceptu reforme javne uprave danas radikalno drugačiji od onoga kako je bilo nekada.

"Ja pamtim sisteme u kojima, državna uprava nije bila servis građana, nego su građani bili servis državne uprave. Nama su noge i dalje do koljena u blatu tradicije, koje nas sputava. Jedan od ključnih problema je to što mi u sistemu javne uprave i dalje ne vidimo svrhu uprave da rješava problem", rekao je Đurić.

Pružanje kvalitetnih javnih usluga je, kako je rekao, jedan od centralnih zadataka javne uprave.

"Dobre uprave su kohezivne, koje obezbjeđuju ukupnu koheziju u društvu. Kada pogledamo Crnu Goru, vidimo da nismo baš kohezivno društvo. To je dodatni zadatak za Upravu da doprinese da se svi građani osećaju jednakim i da im je sve dostupno na sličan način", kazao je Đurić.

On je istakao da javna uprava treba da se odazove na nove potrebe, da ih prepozna i reaguje na njih.

Predstavnica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Miroslava Mima Ivanović, ocijenila je da je javna uprava u Crnoj Gori "daleko od servisa građana, građanima sa invaliditetom".

"Nisu čak ni građani sa invaliditetom njoj servis, već se stiče utisak da su OSI kolateralna šteta i da treba da budu zatvoreni u nekim institucijama, među četiri zida svoje kuće ili, ako već treba da uspostave kontakt sa javnom upravo, to ne treba da rade lično već neko umjesto njih", poručila je Ivanović.

Ona smatra da zaštita prava i interesa OSI pred javnom upravom ne podrazumijeva samo obezbjeđivanje fizičke pristupačnosti objektima javnih institucija već, kako je kazala, i način uspostavljanja komunikacije i dostavljanje informacije u pristupačnom formatu.

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Petar Ivezić, kazao je da još uvijek postoji problem nepostupanja po zahtjevima građana ili, kako je dodao, nepoštovanje zakonskih rokova u odlučivanju, odnosno ćutanje adminsitracije.

"Često se dešava da se u radu državne uprave, odnosno loklalne samouprave pojavljuje sistem ping-pong odlučivanja, što nije dopušteno. Na taj način se utiče na ugled i postupanje organa državne uprave i na ostvarivanje prava građana", rekao je Ivezić.

Predsjednik Sindikata odbrane i vojske Crne Gore, Nenad Čobeljić, ukazao je na to da greške državnih službenika i namještenika treba da se gradiraju.

"Te greške mogu biti iz nepažnje, ali mogu biti i iz krajnjeg neznanja i namjerne. Državni službenici, koji prave namjerne greške, moraju da se pozovu na ogovornost. Protiv njih se moraju preduzimati posebne mjere, u smislu da se pomjere na druge položaje, gdje će njihovim neradom i neodgovornošću nanositi manje štete Ministarstvu i drugim organima, ali i građanima", poručio je Čobeljić.

Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Radenko Lacmanović, smatra da su izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama nužne i da treba da budu u interesu samih građana i ostvarivanja prava javnosti da zna.

Konferencija je završni događaj projekta "Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!" koji sprovode IA, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo, a koji finansiraju Evropska unija i Balkanski fond za demokratiju.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.