navigacija Naslovnica Premium

AGENCIJA OBAVILA 661 NADZOR

8.12.2016 15:46

"Prava se krše putem prekobrojne obrade JMBG, nesrazmjerne kopije ličnih karata..."

"U oblasti slobodnog pristupa informacijama u informacionom sistemu Agencije registrovano je 660 organa vlasti, što je broj koji ni iz daleka ne odgovara realnom stanju", rekao je Lacmanović

"Prava se krše putem prekobrojne obrade JMBG, nesrazmjerne kopije ličnih karata..." Lacmanović
Mina
Foto: Savo Prelević Autor: Mina

Savjet Agencije za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama, usvojio je 85 odsto od 7.204 žalbi, što je najbolja potvrda da ta institucija snažno afirmiše pravo javnosti da zna i mogućnost demokratske kontrole vlasti, ocijenio je njen član, Radenko Lacmanović.

On je, povodom obilježavanja 10. decembra Dana ljudskih prava i sedam godina od osnivanja ove institucije rekao da je Agencija od osnivanja u oblasti zaštite ličnih podataka obavila 661 nadzor.

"Podnijeto nam je 170 zahtjeva za zaštitu prava. Izdali smo 176 saglasnosti za uspostavljanje zbirki ličnih podataka i 36 saglasnosti za iznošenje ličnih podataka iz Crne Gore", kazao je Lacmanović.

Prema njegovim riječima, Agencija je dala 210 mišljenja o primjeni Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, a 530 rukovaoca prijavilo je 1.609 zbirki ličnih podataka.

"Ovim podatkom Agencija ne može biti zadovoljna imajući u vidu broj potencijalnih rukovaoca i zbirki ličnih podataka koji isti vode. U dosadašnjem iskustvu primjećujemo da su najčešći slučajevi kršenja prava na zaštitu ličnih podataka putem prekobrojne obrade jedinstvenog matičnog broja, nesrazmjerne kopije ličnih karata i nekontrolisanog video nadzora", kazao je Lacmanović.

Zato se, dodao je, u narednom periodu može očekivati intenzivna zakonodavna aktivnost Agencije kako bi ove pojave bile, ako ne u potpunosti suzbijene, onda umanjene.

"U oblasti slobodnog pristupa informacijama u informacionom sistemu Agencije registrovano je 660 organa vlasti, što je broj koji ni iz daleka ne odgovara realnom stanju", rekao je Lacmanović.

On je podsjetio je da su od početka primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama u Agenciji evidentirane 7204 žalbe na odluke prvostepenih organa.

"Ako imamo u vidu da je u 2013. godini Savjetu podnijeta 721 žalba po osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, a u tekućoj godini zaključno sa 6. decembrom 3217, jasno se nameće zaključak da transparentnost organa vlasti u njihovom radu ne ide u željenom pravcu i potrebnom dinamikom", smatra Lacmanović.

Prema njegovim riječima, iskustvo u nepune četiri godine tokom primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama govori da su organi vlasti u početku najviše ćutali po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, »potom se izgovarali da nemaju tražene informacije, a na kraju se i oglušavali na zahtjeve Savjeta da dostave predmetnu informaciju i potrebne spise predmeta«.

"Zbog toga smo u protekle dvije godine i intenzivirali broj podnijetih inicijativa za pokretanje prekršajnog postupka. Insistiranje Upravnog suda da sprovodimo redovan a ne skraćeni upravni postupak definitivno otežava podnosiocima zahtjeva za slobodan pristup informacijama da do željenog dokumenta u posjedu organa vlasti dođu u zakonskom roku", pojasnio je Lacmanović.

Kako je kazao, činjenica da je od 7.204 podnijetih žalbi u preko 85 odsto slučajeva Savjet Agencije usvojio, najbolja je potvrda da snažno afirmišu pravo javnosti da zna i mogućnost demokratske kontrole vlasti.

Agencija je Dan ljudskih prava 10. decembar i 7 godina od osnivanja te institucije obilježila štampanjem 110 primjeraka Priručnika za slobodan pristup informacijama i zaštitu ličnih podataka na brajevom pismu.

Prema riječima Lacmanovića, jednakost svih pred zakonom je cilj kojem teži čovječanstvo od kad postoji priča o pravu i osjećaj za pravdu i pravičnost.

"Boja kože, rasna pripadnost, vjersko, nacionalno, političko uvjerenje, status u društvu, invaliditet i slično nebi smjeli, mada često to i jesu, da budu razlozi za drugačiji odnos društvene zajednice ili same države prema ovim kategorijama stanovnika", smatra Lacmanović.

Kako je dodao, uviđajući činjenicu da u Crnoj Gori i dalje ne postoje uslovi za ravnopravan pristup pravdi i pravičnosti osoba s invaliditetom, u konkretnom slučaju onima koji imaju djelimičan ili potpun gubitak vida, Agencija je odlučila da štampa na brajevom pismu Priručnik za slobodan pristup informacijama i zaštite ličnih podataka.

"Svjesni smo da osobe s invaliditetom, u konkretnom slučaju lica koja imaju djelimičan ili potpun gubitak vida, nemaju danas ravnopravan pristup informacijama o zaštiti ličnih podataka i pravu da vrše demokratsku kontrolu vlasti", rekao je Lacmanović.

Prema njegovim riječima, u situaciji kada brojne barijere osobama s invaliditetom čine prepreku u njihovoj punoj inkluziji u širu društvenu zajednicu ovaj čin Agencije smatraju kamenčićem u mozaiku zvanom sprječavanje prepreka za punu integraciju ljudi bez vida u zajednicu kojoj prirodno pripadaju. 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.