navigacija Naslovnica Premium

NAJVIŠE PRIJAVA BILO PRVOG DANA

26.3.2016 11:40

Projekat Hiljadu plus stanova: Građani predali 532 aplikacije

Građani za dugoročni hipotekarni kredit mogu aplicirati u bankama koje učestvuju u projektu - Crnogorska komercijalna banka (CKB), Erste, NLB, Prva, Societe Generale Montenegro, Lovćen i Komercijalna banka Budva

Projekat Hiljadu plus stanova: Građani predali 532 aplikacije Marko Čanović
Foto: Gov.me Autor: Mina Business

Građani su u projektu Hiljadu plus stanova, u prvoj sedmici predaje dokumentacije, dostavili 532 aplikacije, saopštio je direktor Direktorata za razvoj stanovanja, Marko Čanović.

On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da je najviše prijava, kao što se i očekivalo, podnijeto u ponedjeljak, prvog dana prijavljivanja, njih 383.

“U utorak je predato 59 prijava, u srijedu 49, a u četvrtak i petak 20, odnosno 21 aplikacija“, kazao je Čanović.

Građani za dugoročni hipotekarni kredit mogu aplicirati u bankama koje učestvuju u projektu - Crnogorska komercijalna banka (CKB), Erste, NLB, Prva, Societe Generale Montenegro, Lovćen i Komercijalna banka Budva.

"Aplikacije se predaju od ponedjeljka do petka od osam sati do 15 sati u filijalama banaka u devet crnogorskih gradova iz kojih je prijavljeno ukupno 16 građevinskih kompanija koje učestvuju u projektu Hiljadu plus“, dodao je Čanović.

On je saopštio da su u ponedjeljak, prvog dana prijavljivanja, operativni mobilni timovi Ministarstva održivog razvoja i turizma i jedinice za implementaciju projekta, Procon, obišli neke od filijale banaka koje učestvuju u projektu, odabranih principom slučajnog uzorka.

"Svih ovih dana smo u stalnoj komunikaciji sa bankama i građanima koji su predali ili planiraju da predaju aplikacije za kredit. Nepodijeljeno je mišljenje da se procedura prijavljivanja građana realizuje nesmetano, transparentno i efikasno zahvaljujući dobroj informisanosti građana o projektu i dokumentaciji koju je potrebno predati, kao i blagovremenoj i kvalitetnoj pripremi banaka“, rekao je Čanović.

Odziv građana je, kako je dodao, u skladu sa projekcijama i očekivanjima, s obzirom na uslove projekta u okviru kojih je kamatna stopa 3,99 odsto, koja je dva odsto niža od tržišne i ciljne grupe kojima je namijenjen, odnosno građani sa nižim i srednjim primanjima.

Čanović je saopštio da je intenzivnija komunikaciona kampanja počela danom objavljivanja javnog poziva za građane, odnosno 18. marta.

"Građani koji do sada nijesu bili detaljno informisani o uslovima projekta, sigurno će kroz kampanju dobiti sve potrebne informacije. Zbog toga očekujem da će narednih dana i do završetka trajanja javnog poziva, za stambeni kredit aplicirati broj građana koji je do sada aplicirao”, kazao je Čanović.

Prema njegovim riječima, bilo je očekivano da se u prvoj sedmici prijavi više od polovine ukupnog broja predviđenih podnosioca zahtjeva za kredit.

"U nastavku računamo na manje podnijetih prijava na dnevnoj bazi koje će građani u kontinuitetu podnositi bankama do završetka javnog poziva, odnosno do 21. aprila”, naveo je Čanović.

Sva šifrirana dokumentacija sa imenom banke i tačnim danom i satom predaje aplikacije se dnevno objavljuje na sajtu projekta www.1000plus.me, tako da građani u svakom trenutku mogu da provjere status svoje aplikacije.

Pošto banka obradi predatu dokumentaciju i procijeni kreditnu sposobnost podnosioca zahtjeva, dokumentaciju pod šifrom šalje Projektnom odboru, koji će nakon detaljne analize i ocjene dokumentacije rangirati listu, na osnovu koje će se utvrditi konačna lista korisnika kredita kojima će se dodijeliti vaučeri, u skladu sa kojim potpisuju predugovor sa građevinskom kompanijom.

Čanović je kazao da rangiranje podnijetih zahtjeva obavlja Projektni odbor u odnosu na vrijeme podnošenja i na ispunjenost uslova koji su definisani u javnom pozivu za građane.

"Projektni odbor raspoređuje podnijete zahtjeve ciljnim grupama, odnosno 40 odsto korisnicima čiji je član porodičnog domaćinstva zaposlen u javnom sektoru, 30 odsto bračnim supružnicima kod kojih oba imaju do 35 godina starosti i 30 odsto ostalim korisnicima do konačne potošnje sredstava obezbijeđenih projektom“, objasnio je Čanović.

Nezavisno od te podjele, kako je dodao, prioritet, bez obzira na vrijeme podnošenja zahtjeva, imaju samohrani roditelji, odnosno staratelji, osoba sa invaliditetom, porodična domaćinstva čiji je član osoba sa invaliditetom, porodična domaćinstva sa djecom sa smetnjama u razvoju, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i žrtve nasilja u porodici.

U projektu učestvuje 16 građevinskih kompanija sa ukupno 753 stana, od čega 641 u Podgorici, po dva u Cetinju i Ulcinju, 47 u Nikšiću, osam u Pljevljima, 11 u Plužinama, jedan u Mojkovcu, 25 u Bijelom Polju i 16 u Herceg Novom.

Projekat je vrijedan 20 miliona eura, od čega polovinu obezbjeđuje država sredstvima zajma kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB), a 45 odsto iznosa pozvane komercijalne banke. Građani će sopstvenim učešćem obezbijediti pet odsto iznosa.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

1 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 8

  • Crna Gora , a ne Montenegro! 1 godinu i 8 mjeseci
    Moglo je ovo povoljnije drzava da organizuje..a ne da se pomazu banke,investitori na stetu gradjana..Srecno onima koji su aplicirali,u vrijeme kad je sve nesigurno,pa i sama Crna Gora,20 god. je za nas bas daleka buducnost..
    • 7
    • 0
  • Mile Stevanovic 1 godinu i 8 mjeseci
    Tajov sin
    • 5
    • 0
  • TOMASEVO 1 godinu i 8 mjeseci
    U Srbiji ljudi koji rade u javnom sektoru imaju kamatu oko 2%. Mimo bilo kakvog projekta gore se dizu krediti stambeni sa kamatama od 3-3,5%. Ovo je strasno sta smo dozvolili. Zamislite kako je jaka drzava kad izjavi pomocnik ministra da nisu mogli da uticu na 2 covjeka (Radović i Čeleboć), koji nose 80% stambenih jedinica. E mozete misliti kad ne moze da se spusti cijena 50€ po kvadratu (NEGO SE DIŽE ZA 100€!)...mozete misliti koja nam je spoljnopoliticka snaga. Zalosti
    • 5
    • 0