navigacija Naslovnica Premium

SVAKO ODSTUPANJE STRESNO I TEŠKO

3.9.2018 21:16

Ptice treba da žive u prirodi, a ne sa ljudima

Bjanka je za doprinos građanskom aktivizmu iz oblasti zaštite dobrobiti životinja dobila nagradu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

Ptice treba da žive u prirodi, a ne sa ljudima Bjanka i “njene” ptice
Damira Kalač
Foto: Facebook.com Autor: Damira Kalač

Divljim životinjama je mjesto u prirodi. One su savršeno i stopostotno prilagođene takvom životu i svako odstupanje od prirode, za njih je stresno i teško. Sa tim na umu, kada počinje brigu o njima, Bjanka Prakljačić iz Podgorice pristupa svakoj ptici koju joj sugrađani donesu ili je sama pronađe.

A to zbrinjavanje odvija se u maloj sobi i na terasi porodičnog stana, uz bezgraničnu energiju i Bjankinu odlučnost da se žrtvuje - sve zarad uspješnog leta u slobodu svake ptice koja stigne kod nje.

Pobrinuti se da divlja ptica ponovo bude spremna za svoj divlji život, nije lako.

“Uspješan oporavak divljih ptica, koji podrazumijeva puštanje u prirodu, užasno je kompleksan. Ne samo da traži znanje i iskustvo i o najmanjoj potrebi i biologiji ptice, već traži posebnu opremu, hranu... Postoji stotinu faktora - vrsta, uzrast, zdravstveno stanje ptice... i onda u zavisnosti od toga, treba pripremiti smještaj, odgovarajuću hranu, suplemente, treba znati šta se radi ako se ptica razboli... I na kraju, pticu treba osposobiti da nađe svoju prirodnu hranu, čuva se od grabljivica, nađe sklonište”, objašnjava Bjanka.

Iako rijetko, ipak se događa da ptići prerano ispadnu iz gnijezda. Takve ptiće, ljudi najčešće nalaze na tlu i žele da pomognu i spasu ih. Bjanka i Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) često sugerišu građanima da ne uzimaju mladunce divljih ptica, da ih ne nose kući, već da ih vrate na neku višu granu i sačekaju da brigu o njemu ponovo preuzmu roditelji. Ipak, mnogi ne poslušaju taj savjet i mladunčad ptica tako završe kod Bjanke.

“Kada dobijete mladu pticu na othranjivanje, to je bukvalno kao da ste dobili bebu i to prijevremeno rođenu bebu, da brinete o njoj. Treba joj tačno određena temperatura, podloga, osvjetljenje, hrana odgovarajuće vlažnosti, mekoće, temperature, trebate znati šta ako pokvari stomak, ako ima parazite, ako je bolesna, dalje, ne smije se pričati oko njih, ne smiju se navikavati na ruke, na ljudska lica”, rekla je ona.

Kada ptica počne da leti, dodaje Bjanka - nema kaveza.

ptice Način liječenja zavisi od vrste ptice

“Sa pticom se, kao što to majka radi, ide u prirodu, ptica se uči da lovi. Trči se za njom cijeli dan. Ako je u pitanju sova, bdije se sa njom cijelu noć. Ne smiju joj se uskraćivati let i sloboda, jednako kao što se dijete ne sprečava da prohoda”, rekla je djevojka koja je prava hitna pomoć za ptice.

Bjanka kaže da ima ptica koje zahtijevaju manju i one koje zahtijevaju veću brigu. U svakom slučaju, dodaje ona, onaj koji želi da preuzme brigu, mora da zna sve o vrsti ptice o kojoj brine.

“Evo primjera velike sjenice. Do određenog uzrasta, ptići velike sjenice jedu samo pauke, kasnije samo gusjenice i to samo iznutrice gusjenica i kasnije im roditelji uvode razne insekte. Ako biste imali mladu veliku sjenicu, prvo biste morali napraviti odgovarajuće gnijezdo, obezbijediti da je u njemu konstantno 37 stepena Celzijusa, sa vlažnošću bar 60 odsto, a onda se snaći za hranu i znati kad koju trebate dati. Kad budete skupljali gusjenice, trebate znati koje vrste su bezbijedne, a koje otrovne, a samo jedna nožica skakavca koja je pretvrda za poodraslog ptića, može dovesti do njegove smrti. Ako date premalo hrane, ptić će uginuti, ako date previše, voljka će mu se zablokirati pa će opet uginuti. Ako je prehladno isto, ako je prevruće, isto”.

Kada brine o mladuncima ptica, Bjanka praktično ne viđa ljude, jer ptići zahtijevaju 24-časovnu pažnju.

“Majka ptica se posvećuje mladima 24 sata dnevno, jer ptić zahtijeva takvu pažnju. Ako izađem negdje na sat vremena, temperatura u gnijezdu će pasti, ohladiće se neka flaša sa vodom i kad se vratim ptić će biti gotov... Oporavak divlje ptice podrazumijeva maltene da preuzmete njen način života, a ne da je mazite. Pticu treba osposobiti za život u prirodi, a ne za život sa ljudima”, kazala je ona, dodajući da oporavak bez puštanja u prirodu, nije oporavak, već držanje životinje radi hobija.

golubovi Bjanka o pticama brine u sobi i na terasi porodičnog stana

Svjesna da ljudi nekad i previše vjeruju u ono što vide na televiziji, Bjanka upozorava da se, kod brige o divljim životinjama i pticama, mora biti pažljiv. Kao jedan od primjera navodi film “Storm boy”, u kojem je opisano čudesno spasavanje pelikana i njegovo druženje sa dječakom.

“Taj film pokazuje nešto nemoguće, a to je puštanje pelikana nakon oporavka. Pelikan može naučiti da lovi samo sa svojom vrstom i svaki pelikan odgojen u zatočeništvu ne može da preživi u prirodi”, navodi ona, dodajući da je ta priča, u kojoj je prikazano prijateljstvo između ptice i dječaka, u Australiji, gdje se odvija radnja filma, bila povod za krađu velikog broja mladih pelikana radi držanja kao ljubimaca.

“Svaka ta ptica je osuđena na mučenje i sigurnu smrt, a i budući vlasnici će osjetiti šta znači othranjivati divlju životinju, kako je to mukotrpan, skup i, u slučaju pelikana, jako prljav i ‘mirisan’ posao. U rehabilitaciji divljih životinja ima malo romantike, ako se radi na pravi način. To je jedna velika odgovornost, težak rad, odricanje, uzdržavanje od pravljenja gluposti i grešaka koje će životinju kasnije koštati života. Svaka greška je smrt životinje u prirodi... I ponavljam, divlja životinja nije čovjek, ako odraste bez straha od ljudi, bez znanja da preživi sama, bukvalno ste je već sami ubili”, kaže Bjanka, dodajući da je divlja životinja u zatočeništvu tek sjenka svog divljeg oblika.

Ona dodaje i da “slatki” filmići o životinjama koji su dostupni na internetu, prikazuju neprirodna i loša ponašanja prema životinjama ili samih životinja, te da na osnovu njih, ljudi stiču potpuno pogrešnu sliku o divljim životinjama.

“Gledaju na njih kao na ‘kvazi ljude’ koje treba grliti, ljubiti, oblačiti, koji se igraju lopte, piju na flašicu... Istina je sasvim drugačija”.

O liječenju ptica se najbolje uči iz prakse

Bjanka je po struci biolog, ali kaže da joj formalno obrazovanje nije od pretjerane pomoći kada je briga o pticama u pitanju.

“Oporavak divljih ptica se uči, od vrste do vrste, za svaku pticu. To znanje sam skupljala sa svih strana. Od ljudi, iz literature, sa interneta i iskustvom. Prošle godine sam počela da zapisujem sve u jednu svesku, jer je toliko podataka neophodno imati da sam i sama počela da zaboravljam”, kazala je ona.

Problem za nju predstavlja to što joj u Crnoj Gori nisu dostupna sva sredstva za brigu o pticama.

“Na primjer, u svijetu se male ptice drže u inkubatorima, koji su napravljeni baš za to. Ja to nemam, već se i dalje snalazim sa flašama tople vode, grijačima za reptile, posebno napravljenim kutijama. Improvizacija je postala majka uspjeha”.

Njene aktivnosti dijelom pomaže CZIP, ali Bjanka uglavnom sama snosi troškove oporavka ptica.

Zbog selfija, sova osuđena na smrt

Građanima koji nađu pticu kojoj je neophodna pomoć, Bjanka sugeriše da pozovu nju ili Centar za zaštitu i proučavanje ptica.

Kaže da je za ptice koban svaki pokušaj nestručnog oporavka i dodaje da čak i dobronajmerno davanje vode i hrane, za pticu može da bude kobno.

“Mnogo je slučajeva kada se davanjem vode ili hrane napravi nepopravljiva šteta. Ptica može da udahne vodu ili hranu, neke ptice uopšte ne smiju piti vodu kada su mlade, neke ne smiju uzimati vodu ili hranu ako nisu zagrijane na odgovarajuću temperaturu. Ljudi često daju hljeb, ili jogurt, nešto slano, čak i sir, čajnu kobasicu, salamu, burek... jedan takav obrok, i mi se onda borimo za život te ptice”.

Kao jedan od primjera davanja neodgovarajuće hrane pticama, ona navodi slučaj laste, kojoj je davan hljeb, usljed čega su ptici popucala crijeva i lasta je iskrvarila.

Česta greška koju ljudi prave sa pticama, dodaje ona, je da uzimaju ptiće koji su prirodno napustili gnijezdo, ali još ne lete.

“Najčešće žrtve su vrapci, svrake, sove. Iako su roditelji u blizini, ljudi ove ptiće kidnapuju i naprave nam bespotreban posao”.

Bjanka savjetuje i da ptice ne fotografišete koristeći blic i dodaje da je jedna mlada sova o kojoj je brinula oslijepila zbog toga.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 2

  • Elysium 2 mjeseca i 2 nedjelje
    Bravo Bjanka!
    • 5
    • 0
  • Aljo 2 mjeseca i 2 nedjelje
    Koji je jad snašao ove dobre životinje... Ljudi im zagadiše i opoganiše sve. Ni mrvice nisu jestive.
    • 5
    • 0