navigacija Naslovnica Premium

HUŠKAČI NAGRAĐENI

2.12.2011 17:44

Rat za mir: 20 godina kasnije, još daleko od pravde

Prkačin: Ja se loše osjećam među Crnogorcima, jer sam od Crnogoraca doživio ogromne neugodnosti, a niko nakon 20 godina nije sankcioniran

Dvadeset godina nakon pohoda na Dubrovnik, Crna Gora se ne suočava sa prošlošću, već sa falsifikatorima koji su najodgovorniji za počinjene zločine, ocijenio je bivši predsjednik SDP-a Žarko Rakčević.

TV Vijesti, Nemanja Živaljević

On je istakao da su i danas na vlasti ljudi koji su početkom devedesetih poveli Crnogorce u “rat za mir”, da su u međuvremenu evoluirali i da, umjesto zasluženih kazni, dobijaju nagrade za mir.

"Ja sam osoba A - izdajnik ratnohuškačke Crne Gore. Zašto ovako? Zato što se dvadeset godina, umjesto suočavanja sa istinom, suočavamo sa falsifikatima. Gdje su ljudi, koji su najodgovorniji za sramne stranice istorije Crne Gore, danas mirotvorci, ljudi koji dobijaju nagrade. Evoluirali su od srpskih obilića, preko nevoljnih saučesnika (pohoda na Dubrovnik), do nagrađenih mirotvoraca”, kazao je Rakčević na konferenciji “Rat za mir - 20 godina kasnije”, kojom je obilježeno 20 godina od napada tadašnje JNA, potpomognute crnogorskim rezervistima, na Dubrovnik.

Rakčević je kazao da je sedam, od tadašnjih 10 čelnih ljudi DPS-a, i danas na vlasti, ocijenivši da oni ne dopuštaju katarzu i nazvavši ih falsifikatorima.

“Apsurdno je da budu predstavljeni kao mirotvorci ljudi koji su odgovorni za zločine”, ocijenio je Rakčević.

Prkačin: Za mene nema dobrih i loših Crnogoraca

Novinar “Monitora” Veseljko Koprivica upozorio je da se tadašnja - ujedno i današnja vlast, sada kiti mirotvoračkim ordenjem i šikaniranjem pripadnika antiratnog pokreta s početka devedesetih godina prošlog vijeka.

Koprivica je pojasnio da prednjače Milo Đukanović, sa dva ordena, i Svetozar Marović - tvorac čuvene sintagme “rat za mir”, sa jednim.

On je kazao da su pripadnike antiratnog pokreta nekada zvali ustašama, a da ih 20 godina kasnije isti ljudi nazivaju - četnicima.

Zbog svega toga, Rakčevića ne čudi što se zatočenik logora Morinj Metodije Prkačin ni danas dobro ne osjeća u Crnoj Gori.

"Ja se loše osjećam među Crnogorcima, jer sam od Crnogoraca doživio ogromne neugodnosti, a niko nakon 20 godina nije sankcioniran. Kad se hoće, može se! Ja ih ne razlikujem, za mene nema dobrih i loših Crnogoraca. A vi odlučite ko je kriv za zločine. Dok to ne učinite, kriva je Crna Gora”, kazao je Prkačin, jedan od 312 logoraša iz Morinja, istakavši da ne vjeruje u crnogorski sud, jer ima i “sudija koji su učestvovali u ratnim zločinima”.

Novinar iz Dubrovnika Luko Brailo, međutim, tvrdi da nijesu svi Crnogorci isti.

“Znamo mi i za Slavka (Perovića), i za Žarka (Rakčevića) i za Jevrema Brkovića...”, kazao je Brailo.

Procesuirana četiri predmeta

Zamjenica specijalnog tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina Lidija Vukčević podsjetila je da su u Crnoj Gori do sada procesuirana četiri predmeta, poznata u javnost kao slučajevi Morinj, deportacija, Kaluđerski laz i Bukovica, u kojima je optuženo 30 ljudi, ali da još nema pravosnažnih presuda.

Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio je bivše generale JNA Pavla Strugara i Miodraga Jokića za napad na Dubrovnik.

Novinarka “Monitora” Milka Tadić-Mijović ocijenila je da crnogorska vlast odgovorna za napad na Dubrovnik, iako je pokušavala da svu krivicu svali na JNA i Slobodana Miloševića.

“Vlada, a ne JNA, je mobilisala rezerviste 1991. i 1992. godine”, pojasnila je Tadić-Mijović.

Ona smatra da suočavanje s prošlošću nije moguće dok organizatori zločina ne budu procesuirani

“Nadamo se da će neka pravna država procesuirati najodgovornije”, kazala je Tadić-Mijović.

Ona je potom Lidiji Vukčević poklonila knjigu “Srce tame”, u kojoj novinar “Monitora” Vladimir Jovanović, pozivajući se na zvanične depeše, piše o tome kako se Crna Gora pripremala za rat za mir.

Izvršna direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević strahuje da bi se slični zločini mogli i ponovo desiti zbog nespremnost države da se suoče sa njima.

Predstavnica Centra za suočavanje sa prošlošću Documenta iz Zagreba Vesna Teršelič ocijenila je da je suočavanje s prošlošću dug proces, koji uveliko zavisi od volje političkih elita.

Skup su organizovali CGO i Documenta, a izložene su i fotografije mladog dubrovačkog fotografa Pava Urbana, koji je poginuo na Stradunu 6. decembra 1991. godine tokom fotografisanja.

Tužilaštvo dobilo nove prijave

Zamjenica specijalnog tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina Lidija Vukčević objelodanila je da je Tužilaštvo od prošle godine dobilo nove krivične prijave. Ona je kazala da je u toku prikupljanje potrebnih dokaza za “par predmeta”, po prijavama porodica ubijenih na području Dubrovnika.

“U toku je izviđaj, odnosno predkrivični postupak”, pojasnila je Vukčević. Tea Gorjanc-Prelević smatra da je Tužilaštvo po sopstvenoj inicijativi trebalo da ispita šta se dešavalo na području Dubrovnika “Dozvolite mi samo da izrazim nevjericu da je bilo potrebno da bilo ko ukaže na ono što je opšte poznato...”, kazala je ona.

Brailo - organizovana vojno-politička akcija čiji je cilj bio okupacija teritorije od Konavala do Splita Monitor: Rat za srpsko more, Milo i Momir u uniformama, 800.000.000 dinara.

Poraz svijesti i savjesti

Pohod na Dubrovnik, nazvan Rat za mir, bio je poraz svijesti i savjesti u Crnoj Gori, a zločini crnogorskih državljana daleko su od zadovoljenja pravde, ocijenila je direktorica Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević.

"Taj bezumni čin koji je proizveo mnoge ljudske tragedije mora ostati svjedočanstvo koje opominje i povod da se do kraja izborimo za činjenice o događajima koji su imali svoje žrtve i počinioce, koji su ostavili duboko negativan trag u odnosima susjeda", kazala je ona na konferenciji Rat za mir - 20 godina kasnije.

Ovim skupom prvi put se u Crnoj Gori obilježava godišnjica napada na Dubrovnik.

Uljarević i Teršelič (Foto: B.Pejović)

Cilj konferencije je otvaranje diskusije posvećene različitim aspektima rata, poslijeratnoj obnovi i izgradnji povjerenja, potrebama i sudbini žrtava kao i sudskom procesuiranju ratnih zločina u kontekstu približavanja pravdi i pomirenju.

"Procesi za ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore, od crnogorskih državljana, daleko su od zadovoljenja pravde i potrebnog utvrđivanja činjenica sa precizno izvedenom krivicom i naznačenim počiniocima koji su kažnjeni po zakonu", kazala je Uljarević.

Prema njenim riječima, više je razloga takve situacije, ali da je noseći - politički uticaj na pravosuđe, "koji proizvodi neizvedene optužnice sa najčešće neutvrđenom krivicom optuženih".

Zemlje regiona su, kako je navela, prihvatile kao strateški cilj evro-atlantske integracije, a da bi ga ispunile moraće da kroz sveobuhvatne postupke i presude koje razobličavaju počinjene zločine, dokumentuju jedno vrijeme tame i beznađa.

"I danas gledamo na političkoj sceni one koji su zapaljivim javnim nastupima jurišali da očiste sve što je 'njihovo'. Nijesmo još u potpunosti raskrstili sa avetima prošlosti i mitova", kazala je Uljerević.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 25

  • Hičkok 6 godina i 11 mjeseci
    Ko su ovi da prave ovu konferenciju i kako su je napravili. Kada je trebalo organizovati protest i baciti letke protiv bombardovanja Dubrovnika samo sam ja smio da to uradim. I niko ni hvala. Našli da pitaju Rakčevića i Stankovića.., koji za žestoke apanaže peru biografije huškača i zločinaca već dvije decenije. VIJESTI POŠTEDITE ME VIŠE NJIH.
    • 0
    • 0
  • mandrac 6 godina i 11 mjeseci
    Bokelj41,nisi ti to što se predstavljaš.Na tvoju žalost nije uspjelo ono što si i ti želio zdušno.Ja bi ti samo poželio da te neki komšija napadne PREVENTIVNO,da ti njega nebi ugrozio,naravni i da ti sruši kuću.
    • 0
    • 0
  • Azoranic 6 godina i 11 mjeseci
    Kada sam '91 napustio vojsku svi su me prozvali ustašom, kada sam se borio za samostalnost Crne Gore opet su me zvali ustašom. Desetak godina kasnije crnogorci su me skoro nazvali četnikom. Danas me i jedni i drugi pozdravaljaju na ulici. Još uvjek ne znam kako ja njih da nazovem!? Imati čist obraz podrazumjeva da nikome ne učiniš nešto što ne želiš sebi i da te niko ne može nagovoriti da činiš zlo! Koliko zlikovaca je tih godina vrištalo kako treba sravniti Dubrovnik - u ime koga?
    • 0
    • 0