• Piše: Amil Ibrahimagić
  • Objavljeno: 05.03.2013 u 19:44
  • 6828 prikaza
  • 56 komentara

"Vakat zuluma, oprostiti - ne zaboraviti"

Šahmanović: Ne smijemo zaboraviti zločin i nasilna pokrštavanja

"Vjera se ne može silom uzeti, a ni utjerati u čovjeka, a dešavanja u Plavu i Gusinju pomenutih godina su najbolji primjer za to", kazao je Fejzić

U organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, te Islamske zajednice i Kulturnog centra Plava i Gusinja iz Njujorka, u sportskoj sali u Plavu pod nazivom "Vakat zuluma, oprostiti - ne zaboraviti" organizovana je kolektivna molitva-klanjana dženaza, povodom stogodišnjice zločina i nasilnog pokrštavanja Bošnjaka i Albanaca u Plavu i Gusinju u periodu 1912-1913.

Molitvi je prisustvovalo oko 2.500 Bošnjaka i Albanaca ovog kraja, te vjernika iz drugih djelova Crne Gore, te BiH, Srbije i Kosova.

Gradonačelnik Plava Orhan Šahmanović, koji je i predsjednika organizacionog odbora za obilješavanje stogodišnjice zločina, je kazao da je današnji dan "sjećanje na nevino stradale Bošnjake i Albance ovog kraja, koji su stradali nakon što su odbili da promijene svoju vjeru".

"Brutalnost onoga što se dogodilo ovdje, nikada se ne može zaboraviti ne samo dok živi naša generacija, nego za sva vremena. Nadamo se, da će spomen na žrtve počinjenih zločina naći mjesta na stranicama istorije nove i moderne Crne Gore, a isto tako i da će se stanovnici ove kotline osloboditi straha, da im neko ne ukrade i ne sakrije istinu o 1913. Mi Bošnjaci i Albanci imamo obavezu, da se jasno i nedvosmisleno odredimo protiv zla zlih ljudi. Neutralnost pomaže dželatu, nikad žrtvi, a šutnja hrabri tiranina, nikad potlačenog", kazao je Šahmanović.

Orhan Šahmanović

On je dodao da moraju dignuti glas kada je ljudski život ugrožen i kada je ljudsko dostojanstvo poniženo.

"Tu nema ni nacionalnih ni etničkih granica, tu postoji samo granica između dobra i zla, a mi moramo biti na stranu dobra. Došlo je vrijeme da o Previji u našoj Crnoj Gori možemo javno i otvoreno govoriti. A pamtimo vremena kada je to bila tema koja se šuti. Ako naša država uradi sve, da se ovi zločini rasvijetle, još više će biti naša. To je bio zločin protiv čovječnosti i zločin protiv Boga, a počinjen je u ime Boga", rekao je Šahmanović.

TV Vijesti, Boban Obradović

Kako je kazao cjelokupno stanosvništvo plavsko-gusinjske kotline nasilno je pokršteno, a sloboda na odabir vjere je bila ukinuta.

"U tim trenutcima stotine Plavljana i Gusinjana je odbilo da promijeni vjeru. Podignutog čela otišli su u sigurnu smrt. Za nas, to su najveći borci za ljudska prava. Ubijeni su zbog toga što su bili druge vjere i što su imali drugačija imena. Zločini o kojima govorimo ne smiju biti tek puke riječi koje će se prevaliti preko naših usana. Moramo znati osjetiti težinu zločina, svo zlo i svu bol koja je našim precima nanešena. Utvrđivanje i konačno priznanje istine o zločinima nad muslimanima Plava i Gusinja počinjenih od strane tadašnih crnogorskih vlasti i utvrđivanje odgovornosti najuzvišenija je dužnost naše generacije. Spomen obilježje ubijenim u 1912-1913 godini naša je obaveza, i to će biti naš podsjetnik na vakat zuluma i garant da nam se zločin nikada više ne ponove“, kazao je Šahmanović.

Fejzić: Crna Gora se mora suočiti sa ovim i drugim zločinima

Današnja Crna Gora nema razloga da zazire od muslimana, niti oni trebaju da imaju razloga da ne vjeruju, da je ona danas dobronamjerna prema njimaReis Islamske zajednice Crne Gore Rifata Fejzić je kazao da kolektivna molitva-dženaza nije samo podsjećanje na žrtve Previje i Racine, već da je molitva za sve stradale muslimane u proteklih 100 godina na prostoru Balkana.

"Jedina krivica bila im je to što su njihoviu preci nekada davno prihvatili islam za vjeru i sa njom promijenili svoj civilizacijski i kulturološki kod. Stotinama godina njihovi djedovi i očevi su živjeli kao muslimani sa istim pravima i obavezama, kao i ostali ljudi u multivjerskoj Osmanskoj imperiji u kojoj su nastajale džamije, mostovi, hamami, šadrvani, medrese i vakufi. Dolaskom nove vlasti, umjesto tolerancije i zaštite nad manjinom muslimanima, u novoj državi došao je teror i nasilje. Strijeljani Bošnjaci i Albanci na Previji smatrali su da im je dug da sačuvaju svoju vjeru, da ne uzmiču pred nepravdom i ne povijaju glavu pred tiranijom", kazao je Fejzić.

On je dodao da "za zulum i masovna ubistva u plavsko-gusinjskom kraju u kraljevini Crnoj Gori niko nije odgovarao".

Reis Rifat Fejzić

"Ne može se klimavom istorijskom argumentacijom, da centralna vlast nije imala kontrolu nad novopripojenim teritorijama, pravdati masovni zločin. Budimo pošteni i govorimo istinu, tako ćemo lakše graditi odnose povjerenja, a bez toga nema uvažavanja. Priznanje zločina i preuzimanje odgovornosti za njega vodi pomirenju, negiranje zločina stvara nepovjerenje. Današnja Crna Gora nema razloga da zazire od muslimana, niti oni trebaju da imaju razloga da ne vjeruju, da je ona danas dobronamjerna prema njima. Zato se Crna Gora mora suočiti sa ovim i drugim zločinima i istinito progovoriti o njima", kazao je Fejzić.

Sjećanje na šehide (umrle na božijem putu) plavsko-gusinjskog masakra, kako je kazao Fejzić, nije prebiranje po kostima, već je "današnja dženaza ono što je musliman dužan uraditi za svoga brata"On je dodao, da obilježavnja ovih događaja prilog u rasvjetljavanju zločina u kojima je na hiljade Bošnjaka i Albanaca bilo pokršteno, te da je nezaborav nešto što kao muslimani mogu najmanje uraditi za stradale u tom periodu.

"Hiljade hrišćana i jevreja je stoljećima živjelo u Osmanskoj carevini, imajući svoja vjerska prava. Najveći dio Crne Gore bio je dio te imperije, u kojem su zakoni važeli podjednako za sve. Kada su nestankom te imperije muslimani postali manjina, primoravani su da da promijene vjeru ili u najmanju ruku da budu asimilirani. Slučaj Previje u plavsko-gusinjskom kraju nam to i kazuje, hiljade Bošnjaka i Albanaca je bilo pokršteno. Vjera se ne može silom uzeti, a ni utjerati u čovjeka, a dešavanja u Plavu i Gusinju pomenutih godina su najbolji primjer za to", kazao je Fejzić.

Sjećanje na šehide (umrle na božijem putu) plavsko-gusinjskog masakra, kako je kazao Fejzić, nije prebiranje po kostima, već je "današnja dženaza ono što je musliman dužan uraditi za svoga brata".

"Draga braćo plavogusinjani, potomci šediha, budite ponosni na ovom tužnom skupu, jer ova dženaza treba da vas učini ponosnim", kazao je Fejzić"Današnja dženaza-molitva nakon 100 godina, govori nam da je došao vakat u kojeme možemo slobodno, primjereno nama muslimanima, sjetiti se onih koji su umrli, ne željeći da svoj svjetlost Ismlama utru na svojoj rodnoj grudi. Mnogo puta u stoljeću koje je iza nas, muslimani su iskazivali da cijene i uvažavaju Crnu Goru, više i snažnije nego ona njih. Vjerujemo da će snaga odnosa u budućnosti biti više okrenuta na brizi države Crne Gore o njenim manjinskim narodima, istinito svjedočanstvo u njenim budućim udžebenicima istorije o plavsko-gusinjskom zločinu jedan je od koraka kojeg očekujemo na tom putu. Draga braćo plavogusinjani, potomci šediha, budite ponosni na ovom tužnom skupu, jer ova dženaza treba da vas učini ponosnim", kazao je Fejzić.

Poslanik Husnija Šabović (DPS) je kazao, da je ponosan što pripada generacijama plavsko-gusinjskog naroda, koje su uspjele da nešto što je bilo u dubini tame iznesu na svjetlo dana.

"Ponosan sam što je jedna nova država Crna Gora stasala i smogla snage, da prepozna i razdvoji dobro od zla i što se nakon određenog vremena stasale nove snage državnog rukovodstva, koje su dale i stvorile pogodan ambijent i klimu, da mi nakon 100 godina se sjetimo nečega što jeste bio zločin protiv ovog naroda, kome i ja  pripada. Vjerujem da će nova Crna Gora dati doprinos i u buduće da se ovo više nikada ne desi, a mi što danas ovo činimo i što želimo da rasvijetlimo je nešto što je za dobrobit Crne Gore i nije upućeno ni jednom drugom narodu, već nasuprot da bi jačali našu zajedničku slogu i život na prostorima Crne Gore i Balkana", kazao je Šabović.

Skupu su osim Fejzića, Šahmanovića i Husnije Šabović, prisustvovali i brojnih imami iz Crne Gore i okruženja, službenici Mešihata i medrese "Mehmet Fatih“, Džavid Šabović (SDP), Amer Kalač (BS), Genci Nimanbegu (Forca), potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić (BS), direktor turske agencije Tika Tundžal Čakmak, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Samir Tandir, predsjednik IO Bošnjačke demokratske zajednice Sead Šaćirović, predstavnici plavsko-gusinjskih organizacija iz dijaspore.

Ocijeni:

  • Trenutno 2.96/5
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

Isprintaj:

Vezani članci:

Tagovi:

Plav skup, Vakat zuluma oprostiti - ne zaboravit, Rifat Fejzić, Orhan Šahmanović

slika slika slika slika slika