navigacija Naslovnica Premium

SNIJEŽNE JAME

16.7.2018 21:30

Sezona kupanja, a snijeg u Herceg Novom ne kopni

Na hercegnovskoj rivijeri sezona kupanja je u jeku, a u zaleđu Novog još ima snijega

Sezona kupanja, a snijeg u Herceg Novom ne kopni Okolina Orjenskog sedla
Foto: Slavica Kosić Autor: Slavica Kosić

Na hercegnovskoj rivijeri sezona kupanja je u jeku, a zaleđu Herceg Novog još ima snijega u takozvanim Sniježnim jamama. Nekada se snijeg iz tih jama u bezvodnoj planini, topio i koristio kao voda za piće i napajanje stoke.

Neke od njih čuvaju ostatke drvenih ljestvi, druge čak kamene skaline za silazak. Poznata je sniježnica na početku uspona ka Subrinom amfiteatru, pored koje je provučena planinarska markacija za vrh.

Pristup toj jami koja je posljednjih godina turistička atrakcija, nedavno je čistio Željko Starčević - načelnik Službe za markaciju i vodičku službu u PK Subra, inače jedan od najboljih poznavalaca Orjena.

Navodi da jamu iako ne uočimo odmah, osjetićemo izrazito strujanje ledenog zraka koje se iz nje “izliva”, spuštajući se dalje ka dolu.

“Da bi muku smanjili, gorštaci su stotinama godina gradili i dograđivali pristupe ovim rijetkim mjestima sa vodom. Svaki metar staze bliže kapavici ili sniježnici mnogo je značio, jer je najviše vode korišćeno za napojiti stoku. Bio je to naporan posao jer je vodu iz snijega trebalo prvo ‘izvući’, ponekad sa velikih dubina, pa ga u nečemu otopiti, što nije ni lak ni brz posao”, navodi Starčević.

Herceg Novi snijeg

Orjen je mjesto sa najvećom količinom padavina u Evropi, prosječno čak nešto preko pet metara godišnje.

Kad bi se ta golema količina vode našla na kakvom drugom mjestu, izazvala bi strahovite poplave i opšte razaranje, a na Orjenu čak ni na potok nećete naići.

“Orjen je kao sito: sipaju mu vodu nemilice, koliko god može, a ona, ona će nakon metar - dva jednostavno nestati u dubokom kršu. Žedno će taj popiti svaku, pa i zadnju kap, baš kao da mu je prva. Te velike oborinske vode ponovo će ugledati sunčevo svjetlo tek poslije dva, tri dana, pa i više, ali, ne na Orjenu, već skroz dolje, u Boki, na pjeni od mora. U kišnom razdoblju priliv ovih voda je toliki da Zaliv po zelenkastoj boji morskoga ogledala i slaboj zasoljenosti više nalikuje kakvom dalekom norveškom fjordu, nego li Sredozemlju”, objašnjava Starčević. Ističe da Orjen ipak nije potpuno bezvodan. Ljudi su s generacije na generaciju prenosili znanje kako u bezvodnoj planini živjeti i preživjeti. Svaki, pa i najmanji izvor pomno je dubljen, čišćen, ograđivan i čuvan. 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (8 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • Bokelj 43 3 mjeseca i 1 nedelja
    da li ima bilo kakvih naznaka da će država popraviti urušeni put koji preko Orjen sedla vodi prema Crkvicama? O tome niko već godinama ništa ne govori.
    • 0
    • 0