navigacija Naslovnica Premium

PROMJENE KLIME

1.4.2013 17:05

Širi se zaleđeno more oko Antarktika

"Morski led oko Antarktika se širi uprkos globalnom zagrijavanju", tvrdi Ričard Bintanja, vođa istraživanja na holandskom Kraljevskom meteorološkom institutu

Globalno zagrijavanje doprinosi širenju zaleđenog mora oko Antarktika tokom zime, a do paradoksalnog zaokreta dolazi usljed hladnih talasa leda koji se topi tokom ljeta i ponovo se brzo zaledi kada temperature naglo padnu, kažu najnovija istraživanja

Stručnjaci za klimu su se mučili kako da objasne širenje morskog leda oko Antarktika koje je dosegnulo rekordan nivo u zimu 2010. godine, kada se na drugom kraju planete, na Arktičkom okeanu, led 2012. godine rekordno smanjio.

"Morski led oko Antarktika se širi uprkos globalnom zagrijavanju", tvrdi Ričard Bintanja, vođa istraživanja na holandskom Kraljevskom meteorološkom institutu.

Prema njegovim riječima, do toga dolazi zbog topljenja ledenog pokrivača. Led se stvara od slatke vode i, kada se ledene ploče na ivice Antarktika u ljeto tope zbog podizanja zagrijane morske vode, otopljena voda stvara hladni sloj koji pluta na gušćim, toplijim slanim vodama ispod. Tokom zime, otopljena voda se pretvara u led jer se ledi na nula stepeni Celzijusa, na višoj temperaturi od morske vode koja se ledi na minus dva stepena.

U septembru, kada je zima na maksimumu, led na moru oko Antarktika prekriva oko 19 miliona kvadratnih kilometara, što je veće od kopnene površine Antarktika. Taj led se otopi u okeanu dolaskom ljeta.

Britanski naučnik Pol Oland ukazuje da promjene vjetrova, što takođe doprinosi klimatskim promjenama i utiče na uklanjanje sloja otopljene vode dalje prema moru i tako pomažu u stvaranju zimskog leda.

Bintanja između ostalog tvrdi da sloj hladne otopljene vode može da ograniči količinu vode "usisane" iz okeana koja na Antarktiku pada kao snijeg. Hladan vazduh, tvrdi Bintanja, može da zadrži manje vlage od toplog vazduha.

"Niske temperature površine mora oko Antarktika mogle bi da uspore predviđeno povećanje količine snježnih padavina na Antarktiku, sa posljedicom podizanja nivoa mora u budućnosti", zaključuje naučnik.

UN-ova agencija za klimu procjenjuje da bi se u ovom vijeku nivo mora mogao podići za 18 do 59 centimetara, a čak i više ako se ubrza topljenje Antarktika i Grenlanda. Što se samog Antarktika tiče, trebalo bi da doprinese smanjenju nivo mora za dva do 14 cm, jer više snježnih padavina izvlači više vode iz mora, procjenjuje UN-ov tim. Ali druga istraživanja pokazuju da se količina snježnih padavina na Antarktiku, između 11 i 36,5 milijardi tona godišnje, precjenjuje, jer olujni vjetrovi pustoše brojna područja.

 Prema holandskom istraživanju, Antarktik gubi oko 250 milijardi tona leda godišnje, što je jednako podizanju nivoa mora godišnje za 0,07 milimetara. Čini se, dodaje se u istraživanju, da se ubrzava gubitak ledene mase Antarktika.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.