navigacija Naslovnica Premium

FOND PLATIO PRIVATNIM USTANOVAMA 3,6 MILIONA EURA

3.1.2018 15:34

Smanjen broj pacijenata upućenih u privatne bolnice

On je kazao da se prošle godine u privatnim zdravstvenim ustanovama liječilo 34.421 osiguranika, od čega u Specijalnoj bolnici „Codra“ 9.934, a u drugim privatnim zdravstvenim ustanovama 24.487.

Smanjen broj pacijenata upućenih u privatne bolnice
MINA
Foto: Ministarstvo ekonomije Autor: MINA

U privatne zdravstvene ustanove za deset mjeseci prošle godine upućeno je oko deset hiljada manje pacijenata u odnosu na isti period 2016, a vrijednost pruženih usluga smanjena je za skoro milion eura, saopštio je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), Sead Čirgić.

„Ovo je rezultat bolje organizacije i korišćenja kapaciteta u javnom zdravstvenom sistemu, prije svega u Kliničkom Centru Crne Gore, i radićemo da se takav trend nastavi“, kazao je Čirgić agenciji MINA.

 On je kazao da je Fond prošle godine, iako ograničen sredstvima za finansiranje zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja, mnogo uradio na unaprijeđenju sistema, kako bi osiguranici ostvarivali prava u što većem obimu na efikasan način i prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja učini dostupnijim.

Čirgić je kazao da je donijeto više podzakonskih akata, kojima su unaprijeđena i proširena prava osiguranika i da je pri njihovom pisanju sarađivao sa nevladinim organizacijama koje prate problematiku osoba sa invaliditetom.

 Prema njegovim riječima, snabdjevenost ljekovima i medicinskim sredstvima prošle godine bila je dobra.

„Povremene nestašice su bile rezultat dugih tenderskih procedura ili objektivnih problema kod proizvođača, ali generalno to nije narušilo snabdjevenost“, ocijenio je Čirgić.

On je kazao da je Fond razvio informatičku podršku za projekat Ministarstva zdravlja centralnog zakazivanje specijalističkih pregleda u KCCG i opštim bolnicama i kroz nadogradnju sistema u domovima zdravlja, u cilju unaprijeđenja dostupnosti i povećanja kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite.

 Prema riječima Čirgića, očekivanje od ovog projekta je veći komfor za pacijenta i smanjenje putnih troškova osiguranika u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite van mjesta prebivališta.

„Da bi projekat uspio, moramo svi dati doprinos, kako čelne institucije u sistemu, zdravstvene ustanove, ljekari i osiguranici“, istakao je Čirgić.

Govoreći o problemima kod funkcionisanja elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda, Čirgić je rekao da su oni najčešće u oblastima medicine gdje nema obezbijeđen kadar, odnosno gdje nedostaje ljekara specijalista, pa ne mogu svi pregledi biti zakazani u roku od 30 dana.

„Problemi se rješavaju i rješavaće se u hodu“, kazao je Čirgić i pozvao osiguranike da iskoriste zakazani termin za pregled ili da otkažu ukoliko se neće odazvati.

 On je istakao da je Fond razvio prvi portal za potrebe osiguranika i u koordinaciji sa domovima zdravlja uveo novi sistem zakazivanja posjeta kod izabranog doktora putem elektronskog servisa.

„Za osiguranike to znači da će na pregled kod doktora dolaziti u zakazano vrijeme i neće čekati pa će se smanjiti gužva u domovima zdravlja. Za doktora, da može planirati pružanje usluga i da ima povoljnije uslove za rad jer će se smanjiti pritisak pacijenata na rad tima izabranog doktora“, objasnio je Čirgić.

On je ocijenio da je uspješno i u potpunosti realizovan projekat umrežavanje privatnih apoteka u mrežu zdravstvenih ustanova.

“Uključivanjem privatnih apoteka u poboljšana je snabdjevenost ljekovima i smanjuje se rizik od nestašice ljekova ukoliko Montefarm ne bi mogao obezbjediti ljekove zbog duge zakonske procedure nabavke ljekova“ objasnio je on.

Čirgić je kazao da privatne apoteke koje su u ugovornom odnosu sa Fondom, imaju obezbijeđen informacioni sistem, kroz koji se obezbjeđuje komunikacija između apoteka i Fonda, i izabrani doktor ima informaciju elektronskim putem o realizaciji terapije koju je propisao.

 On je saopštio da je od potpisivanja ugovora preko privatnih apoteka realizovano oko 420 hiljada recepata, odnosno oko 565 hiljada pojedinačnih kutija ljekova u vrijednosti od oko 1,6 miliona eura.

Ćirgić je rekao da su započete i privedenu kraju aktivnosti na pripremi projekta uvođenja elektronske kartice zdravstvenog osiguranja i da je planirana njegova realizacija do kraja ove godine.

 Benefite od ovog projekta, prema njegovim riječima, imaće osiguranici, pružaoci zdravstvenih usluga i zdravstveni radnici.

„Sveukupno očekivanje je da će se stvoriti pouzdana sigurna i otvorena infrastruktura za e-zdravlje“, rekao je Čirgić.

Kako je dodao, osiguranicima FZO, putem potrala eZdravlje, pružaju se informacije o aktivnim receptima, i onim koji su realizovani u poslednjih šest mjeseci.

“Ovo rješenje predstavlja uvod u sledeću fazu unapređenja zdravstvenog informacionog sistema – isključivanje štampane verzije recepta”, saopštio je Čirgić.

On je kazao da se prošle godine u privatnim zdravstvenim ustanovama liječilo 34.421 osiguranika, od čega u Specijalnoj bolnici „Codra“ 9.934, a u drugim privatnim zdravstvenim ustanovama 24.487.

 On je naveo I da je FZO za deset mjeseci prošle godine privatnim ustanovama za liječenje crnogorskih građana platio 3,6 miliona eura.

„Od toga Specijalnoj bolnici „Codra“, koja je sastavni dio Zdravstvene mreže, 2,6 miliona, a u drugim privatnim zdravstvenim ustanovama troškovi se kreću oko miliona eura“, naveo je Čirgić.

Prema njgovim riječima, najviše osiguranika koristilo je usluge u oftalmološkim ambulantama, njih18.437, od čega 2.878 u bolnici „Codra“, a 15.559 u drugim privatnim zdravstvenim ustanovama, sa kojima je Fond zaključio ugovor iz oblasti oftalmologije.

„Radi obavljanja prvih i ponovnih pregleda i određivanja dioptrije usluge je koristilo 17902 osiguranika, a za 526 osiguranika su pružene usluge operacije katarakte i zadnjeg segmenta oka“, dodao je Čirgić.

Čirgić je istakao da su problemi u zdravstvenom sistemu sistemske prirode i da tako treba pristupati njhovom rješavanju, sinhronizovano i zajednički sa svih nivoa.

“Fonda se zalaže za realnije planiranje budžeta u skladu sa potrebama zdravstvenog sistema i ekonomskim mogućnostima države kao i podršku za promjenu modela finansiranja, koji bi išao u pravcu veće autonomije bolnica, transparentnijeg finansiranja, bolje alokacije sredstava, stimulativnih mjera za rad zdravstvenih radnika”, rekao je on.

Čirgić je naglasio da osim normativnog uređivanja koja idu u prilog osiguranicima, FZO se aktivno bavi uspostavljanjem boljih mehanizama kontrole troškova u zdravstvenom sistemu, u cilju finansijska stabilnost Fonda.

 Kako je naveo, u Fondu su intenzivno radili na sprovođenju određenih aktivnosti u području kontrole putnih troškova osiguranika, bolovanja, medicinsko tehničkih pomagala i svih drugih troškova koji se odnose na administraciju Fonda.

Čirgić smatra da je ova godina prelomna za postavku sistema na zdravim osnovama, jer se očekuje konačna informatizacija koja je u završnoj fazi za specijalne bolnice Dobrota, Brezovik i Risan i informatizaciju Kliničkog centra Crne Gore šta je uslov za praćenje troškova, a posebno jer se tu ostvaruje preko 50 odsto potrošnje ljekova, a i ostalih troškova.

 Iz tih razloga, kako je rekao, intezivirane su aktivnosti na Pojektu uvođenja Dijagnostički povezanih grupa (DRG).

„Od 1. januara ove godine za opšte bolnice idu paralelne fakture po DRG i postojećem načinu fakturisanja, a od 1. janurana nafredne godine DRG će biti jedini način ispostavljanja faktura Fondu, što je jedan od uslova da se bolnice plaćaju po stvarnom učinku, a ne kao do sada po kapacitetima“, kazao je Čirgić navodeći da će moći da se prepozna i rad i odgovornost svih u sistemu.

 Prema njegovim riječima, svi navedeni projekti omogućiće bolju kontrolu troškova i stvoriti preduslov za autonomiju zdravstvenih ustanova.

 Kada zdravstvena ustanova, odnosno njeni prihodi budu zavisili od rezultata rada, kako je ocijenio Čirgić, postojaće motiv za racionalno ponašanje i smanjenje troškova.

“Ovako, od Fonda se očekuje da utiče na smanjenje troškova poslovanja zdravstvenih ustanova, a same ustanove, znači mjesto nastajanja troška, nijesu motivisane za racionalizaciju svog poslovanja”, istakao je on.

Čirgić smatra da rast zdravstvene potrošnje predstavlja problem svih država jer su sredstva opredijeljena za zdravstvenu zaštitu ograničena, a u okviru raspoloživih treba obezbijediti zadovoljavajući nivo zdravstvene zaštite.

„Realizacijom svih planiranih aktivnosti doći ćemo do realnih potreba zdravstvenog sistema i željenog cilja da sredstva prate osiguranika, odnosno znaćemo koliko nas svaki osiguranik pojedinačno košta i konačno plaćati fakture za izvršene usluge, a ne kapacitete zdravstvenih ustanova“, zaključio je Čirgić.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • Cenzura_Vijesti 1 nedelja i 5 dana
    Pa smanjen...jer su umrli..čekajući na preglede i analize...mjesecima..
    • 0
    • 0