navigacija Naslovnica Premium

HRA PODNIJELA USTAVNU ŽALBU

2.5.2017 14:11

Šta bi tek bilo da nema snimka prebijanja Mija Martinovića

Iako je Martinoviću država obezbijedila naknadu štete zbog ovog događaja, ona nije obezbijedila i da odgovaraju svi službenici policije koji su zloupotrijebili javna ovlašćenja i povjerena sredstva prinude i sproveli apsolutno zabranjen akt torture

Šta bi tek bilo da nema snimka prebijanja Mija Martinovića
MINA
Foto: screenshot (YouTube) Autor: MINA

NVO Akcija za ljudska prava je podnijela ustavnu žalbu za Milorada Mija Martinovića zbog, kako navode, nedjelotvorne istrage policijske torture koju je doživio u Podgorici 24. oktobra 2015. godine, posle okončanja protesta u organizaciji političke koalicije Demokratski front.

"Martinovića, koji se u svom vozilu nalazio sa dva prijatelja, zaustavila je policija te večeri oko 23:00h, u ulici Jovana Tomaševića, u blizini sjedišta Uprave policije, a zatim je najmanje trideset policajaca učestvovalo u demoliranju njegovog vozila i zvjerskoj torturi nad njim, kada su mu nanijete teške tjelesne povrede. O događaju postoji video snimak, koji je objavljen na internetu iste večeri. Iako je Martinoviću država obezbijedila naknadu štete zbog ovog događaja, ona nije obezbijedila i da odgovaraju svi službenici policije koji su zloupotrijebili javna ovlašćenja i povjerena sredstva prinude i sproveli apsolutno zabranjen akt torture. Procesuirana su samo dvojica pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice Uprave policije (SAJ), koji su se prijavili i priznali zločin, kao i njihov komandant zbog prikrivanja svih izvršilaca krivičnog djela torture", podsjećaju iz HRA.

U ustavnoj žalbi je istaknuto da u protekle dvije godine državno tužilaštvo nije preduzelo sve neophodne mjere i radnje koje bi zadovoljile evropski standard djelotvorne istrage.

"Istraga nije bila djelotvorna jer nije ispunila zahtjeve evropskog standarda nezavisnosti, nepristrasnosti, temeljitosti, brzine i kontrole javnosti, zato što je državno tužilaštvo, pored ostalog:

1)     prepustilo veliki i bitan dio istrage – identifikaciju izvršilaca zlostavljanja – istom organu čiji su službenici počinili krivično djelo, tj. njihovim kolegama zaposlenim u istom organu koji spadaju pod isti komandni lanac;
2)     nije sprovelo radnje prepoznavanja policajaca – pripadnika SAJ ili i drugih od strane oštećenog Martinovića i svjedoka, iako je Martinović u svojoj izjavi naglasio da bi bar jednog mogao da prepozna, kao i da su mu se prilikom prebijanja neki policajci obraćali specifičnim akcentom;
3)     Martinović, ni drugi svjedoci, osim njihovog saslušanja, nisu bili pozvani da učestvuju u bilo kojoj drugoj istražnoj radnji,
4)     osim poziva da u svojstvu svjedoka učestvuje na dva suđenja pripadnicima SAJ i komandantu SAJ, Martinović nije obavještavan o bilo kakvom napretku u istrazi, dok je i za podnošenje optužnica saznao putem medija."

U žalbi je ukazano i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Cestaro v. Italy, u kome je taj sud, u sličnom slučaju u kome je većina neposrednih izvršilaca policijske torture ostala neotkrivena jer su bili maskirani, utvrdio kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i zabrane mučenja zbog nedjelotvorne istrage i izrazio žaljenje jer je pripadnicima italijanske policije koji su sproveli torturu omogućeno da izmaknu pravdi.

"U toj presudi je utvrđeno i da neuspjeh državnih organa da utvrde identitet pripadnika snaga bezbjednosti koji su sproveli zlostavljanje predstavlja kršenje Konvencije. Naglašeno je i da je država obavezna da obezbijedi jasno označavanje pripadnika službi bezbjednosti, posebno u operacijama u kojima učestvuju maskirani.  Ustavnom žalbom se od Ustavnog suda zahtijeva da, u skladu s njegovim nadležnostima na osnovu čl. 75 i 76 Zakona o Ustavnom sudu: a) utvrdi da je u slučaju podnosioca ustavne žalbe prekršena zabrana mučenja i u vidu nedostatka djelotvorne istrage, i b) naloži državnom tužilaštvu da preduzme odgovarajuće mjere i radnje kojima bi se obezbijedila adekvatna istraga i ispravile već nastale odnosno otklonile buduće štetne posljedice utvrđene povrede ljudskog prava zajemčenog Ustavom". dodaje se u saopštenju.

Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, je objasnila da su podnijeli ustavnu žalbu "kako za građanina Martinovića tako i za sve one građanke i građane Crne Gore koji smatraju da vladavina prava u ovom slučaju nije ostvarena procesuiranjem samo dva dobrovoljca za mučenje i komandanta SAJ-a zbog prikrivanja zločina."

"Ako se olako propušta ostvarivanje pravde onda kada video snimak svjedoči o policijskoj torturi i brojnosti policijskih službenika koji su u njoj učestvovali, kako očekivati pravdu u svim ostalim slučajevima koji nisu snimljeni? Očekujemo od Ustavnog suda da postupanje državnog tužilaštva i policije u istrazi torture nad Martinovićem sagleda kroz prizmu međunarodnih standarda i autoritativno utvrdi kršenje ljudskog prava na apsolutnu zabranu mučenja zbog nedostatka adekvatne krivične pravde", ističe Gorjanc-Prelević.

U izradi ustavne žalbe Akciji za ljudska prava su pomogli studenti volonteri okupljeni u NVO Adamas Iustitia.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (8 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.