navigacija Naslovnica Premium

NA VRIJEME TREBA USVOJITI EU STANDARDE

3.1.2018 16:49

Šta za privrednike znači jedinstveno evropsko tržište: Bez granice do 500 miliona potrošača

Radi stvaranja jedinstvenog evropskog tržišta uklonjene su brojne prepreke slobodnoj trgovini i kretanju kapitala...

Šta za privrednike znači jedinstveno evropsko tržište: Bez granice do 500 miliona potrošača Poljoprivreda će se suočiti sa velikim izazovima (Ilustracija)
Marija Mirjačić
Foto: Arhiva Vijesti Autor: Marija Mirjačić

Crnogorska preduzeća će ulaskom države u EU imati  neograničen pristup  tržištu koje ima više od 500 miliona stanovnika, kao i pristup  najvećoj integrisanoj  ekonomskoj oblasti na svijetu koja pokriva 30 odsto  svjetskog  BDP-a.

U cilju stvaranja tog  jedinstvenog evropskog tržišta uklonjene su brojne zakonske, tehničke i birokratske prepreke slobodnoj trgovini i slobodnom kretanju kapitala.

Da bi  domaći privrednici iskoristili tu značajnu poslovnu priliku koja im se pruža moraju biti konkurentni. To znači da na vrijeme treba da  usvoje EU standarde, smisle dobru marketnišku strategiju, prilagode poslovanje i proizvode uslovima tržišta, modernizuju se, grade kvalitetne brednove, ispitaju detaljno tržište…

O brojnim prednostima otvorenog tržišta EU, konkurenciji koje ono donosi, pripremi za ulazak na to tržište, troškovima koje ta priprema donosi, koristima od tog tržišta, zaštitnim mehanizmima za poslovanje i drugim značajnim pitanjima  za prvi broj časopisa  “Eurokaz” govorili su  šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, potpredsjednica Privredne komore (PKCG) Ljiljana Filipović i pomoćnik ministra ekonomije  Goran Šćepanović.  “Eurokaz” je časopis koji izdaje Ministarstvo evropskih poslova, a obrađuje aktuelne teme iz pregovaračkog procesa i aktuelnostima iz domena funkcionisanja EU.  

Aivo Orav ​Jedinstveno tržište najveće dostignuće EU: Orav

Šef  Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav naglasio je da je jedinstveno tržište sa  500 miliona potrošača i 21 milion malih i srednjih preduzeća  najveće dostignuće EU  i da je to podstaklo ekonomski rast  i učinilo svakodnevni život evropskih preduzeća i potrošača lakšim i sigurnijim.

“To podstiče konkurenciju i trgovinu, poboljšava efikasnost, podiže kvalitet i pomaže u smanjenju cijena”, istakao je Orav.

On je objasnio  da su benefiti za crnogorska preduzeća od tog tržišta ogromni. Postepeno usklađivanje sa pravilima EU, na primjer, u oblasti standarda proizvoda će  crnogorskim kompanijama  olakšati prodaju  svojih proizvoda u zemljama članicama EU, carinske formalnosti će u potpunosti prestati prilikom  pridruživanja  Crne Gore EU. Dalje, crnogorski proizvodi i usluge  se mogu slobodno prodati širom EU, a crnogorske kompanije će moći da profitiraju iz desetina sporazuma o slobodnoj  trgovini koje EU ima sa partnerskim zemljama.

“U stvari, preduzeća sada mogu imati koristi od sveobuhvatnih reformi  koje Crna Gora  preduzima na putu EU. Crna Gora postepeno  poboljšava efikasnost pravosuđa i jača vladavinu prava. To su ključni faktori koji omogućavaju bolje poslovno okruženje i investicionu klimu. Paralelno sa  tekućom konvergencijom regulative, EU promoviše makroekonomsku politiku usmjerenu ka stabilnim i održivim javnim finansijama, dopunjenu značajnim strukturalnim reformama. To su ključni uslovi za postizanje trajne ekonomske i društvene transformacije, ali, očigledno, potrebna je snažna politička volja da bi se to napravilo uspješnim”, naglasio je Orav.  

Potpredsjednica   Privredne komore (PKCG) Ljiljana Filipović  objasnila je da otvoreno tržište donosi brojne prednosti kroz intenzivniju i liberalizovanu trgovinu, efikasniju alokaciju resursa, efekat akumulacije, sniženje kamatnih stopa i veći priliv stranih investicija, a ono što podstiče nastanak ovih ekonomskih efekata je slobodan protok robe, usluga, radnika i kapitala, kao i nemjerljivo veći stepen političke i pravne sigurnosti koje pruža članstvo u EU.

 

“Među brojnim koristima koje crnogorski privrednici mogu imati od evropskog tržišta su rast tržišta, eliminacija tarifnih i netarifnih barijera, lakši transfer tehnologija, primjena istovjetnog trgovinskog režima i običajnih pravila. Nakon pristupanja Crne Gore EU, ekonomska pozicija proizvođača može se promijeniti na bolje ili na gore, zavisno od toga koliko je preduzeće uspješno i konkurentno na tržištu”, naglasila je Filipovićeva.

Ona je objasnila da će se ukidanjem granica ulaskom u EU, domaći privrednici suočiti sa pritiskom konkurencije, te da se poljoprivrednici i poljoprivredna preduzeća mogu suočiti sa ozbiljnim izazovima, ali ukupni efekat pridruživanja na njih u velikoj mjeri zavisi i od domaće poljoprivredne politike.

“Ulazak u EU ima veoma važan i finansijski aspekt kroz novčane transfere iz budžeta EU u slabo razvijene regione (strukturni fond), kao i finansijsku pomoć poljoprivrednicima EU, što se finansira iz zajedničkog budžeta (poljoprivredni fond)”, objasnila je Filipovićeva.

Pomoćnik ministra ekonomije Goran Šćepanović je objasnio da će nakon ulaska u EU, Crna Gora primjenjivati ugovore o slobodnoj trgovini koje je EU zaključila sa trećim zemljama, dok će ugovori o slobodnoj trgovini koje je zaključila Crna Gora prestati da važe.

Šćepanović je istakao da  veće tržište predstavlja i opasnost jer otvara pristup stranim kompanijama domaćem tržištu. Zato je važno raditi na osavremenjavanju kapaciteta, pratiti dešavanja na razvijenim tržištima i prenositi pozitivne trendove. 

Orav je kazao da je  iz prethodnih proširenja poznato da su integracije dovele do povećanja trgovinskih i poslovnih mogućnosti za sve strane. Procjenuje se da je proces pridruživanja EU povećao  ekonomski rast u zemljama članicama koje su se pridružile 2004. godine za oko 1,75 procentnih poena  godišnje tokom 2000.  do 2008. godine. 

Crna Gora će formirati za usluge  jedinstvenu kontakt tačku

Šćepanović je objasnio da lokalne kompanije moraju biti konkurentne kako bi iskoristile prednosti jedinstvenog tržišta EU i  one će moći ne samo da se poslovno nastanjuju u EU, već i da pružaju svoje usluge prekogranično, bez obaveze osnivanja u EU.

“Registraciju kompanija će moći da izvrše putem jedinstvene kontakt tačke za usluge, gdje se osigurava laka dostupnost informacijama elektronskim putem i mogućnost da se tim informacijama pristupi bez prepreka, kao i to da se na  jednom mjestu mogu obaviti sve formalnosti. Jedinstvena kontakt tačke za usluge osnovana je u svim zemljama EU, kako pružaoci usluga ne bi gubili mnogo vremena i imali finansijskih troškova izazvanih čestim posjetama relevatnih organa u cilju kompletiranja svih procedura i formalnosti. Crna Gora je u obavezi da istu osnuje do dana pristupanja EU. To se automatski reflektuje na smanjenje troškova za naša preduzeća”, objasnio je Šćepanović.

Priprema za ulazak na EU tržište podrazumijeva i troškove za privrednike u tom procesu, a usvajanje standarda EU i prijetnja tržišnoj poziciji domaćih proizvođača zbog konkurencije su najozbiljniji troškovi.

Kompanije treba da ulažu u razvoj kadrova i tehnologije

Šćepanović  je kazao da je tržište za određene proizvode već potpuno otvoreno, kao i  da  su preporuke za ulazak na evropsko tržište da kompanije ulažu u razvoj kadrova i tehnologije, koriste savremene načine reklamiranja, uvode standarde, da kroz klastersko udruživanje pokušaju ojačati svoju poziciju i da prate izmjene legislative i donošenje nove u cilju blagovremenog usklađivanja sa pravilima EU.

Šćepanović je istakao da je za domaća preduzeća posebno značajno korišćenje EU fondova, kao što je Okvirni program za konkurentnost i inovacije Horizon 2020 i program za konkurentnost malih i srednjih preduzeća COSME i fondovi rizičnog kapitala. On je objasnio da  uz pomoć evropskih fondova preduzeća bi trebalo da se usmjere na povećanje sopstvenog inovacionog kapaciteta, da bi mogli da proizvode i izvoze proizvode sa većom dodatom vrijednošću, na kojima će više zarađivati.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

1 (4 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 3

  • tatamilo 9 mjeseci i 2 nedjelje
    Kako ne! Ima da nas pregaze veliki proizvođači, testiraće na nama genetski modifikovanu hranu...mi smo za njih zemlja trećeg svijeta. Jedini nam je spas da kupujemo domaće i da se okrenemo proizvodnji zdrave hrane prirodnim putem, dignemo u nebo cijene istih, napravimo brend od toga i tek onda izvozimo u manjim količinama.
    ( 2 )
    • 7
    • 0
    represija 3.1.2018 18:50
    Koje mi to proizvodjace imamo?! Sem tradicionalnih poljoprivrednih koje sistematski gusimo uz preporuke uvoznickog lobija koji viri ispod Zagovornikove suknje... Zastita poljovrivrednika ne postoji u ovoj lopovskoj drzavi!
    • 4
    • 0
    tatamilo 3.1.2018 19:16
    Sve se vrti oko novca. Uvoznicki lobi izdvaja velike sume za podmićivanje a siromah poljoprivrednik mora sto dažbina da plati ne bi li plasirao proizvod na tržište. Pa da nam političari dobro misle ne bi ih bilo ovoliko i ne bi im jedan ručak koštao kao moja dvogodišnja zarada.
    • 2
    • 0
  • represija 9 mjeseci i 2 nedjelje
    Koje mi to proizvodjace imamo?! Sem tradicionalnih poljoprivrednih koje sistematski gusimo uz preporuke uvoznickog lobija koji viri ispod Zagovornikove suknje... Zastita poljovrivrednika ne postoji u ovoj lopovskoj drzavi!
    • 4
    • 0
  • tatamilo 9 mjeseci i 2 nedjelje
    Sve se vrti oko novca. Uvoznicki lobi izdvaja velike sume za podmićivanje a siromah poljoprivrednik mora sto dažbina da plati ne bi li plasirao proizvod na tržište. Pa da nam političari dobro misle ne bi ih bilo ovoliko i ne bi im jedan ručak koštao kao moja dvogodišnja zarada.
    • 2
    • 0