navigacija Naslovnica Premium

PODSTIČE SE UČENJE JEZIKA I EMOCIONALNA VEZA

25.10.2017 21:34

Stručnjaci savjetuju: Roditelji da počnu što ranije da čitaju svojoj djeci

Zajedničko prelistavanje slikovnica ili knjiga doprinosi stvaranju bliskosti, a pri tom kod djeteta izazivaju osjećaj sigurnosti i zaštićenosti

Stručnjaci savjetuju: Roditelji da počnu što ranije da čitaju svojoj djeci Ilustracija
Deutsche Welle
Foto: Shutterstock Autor: Deutsche Welle

Roditelji bi trebalo ranije da počnu da čitaju svojoj djeci, savjetuju stručnjaci.

Sa čitanjem treba početi već kod novorođenčadi. Time roditelji podstiču ne samo učenje jezika nego i emocionalnu vezu sa svojim djetetom.

Bebama ne morate čitati Getea, ali ne bi bilo loše čitati im neku slikovnicu za djecu. To savjetuje njemačko Udruženje za čitanje u jednoj studiji.

Roditelji u prosjeku počinju da čitaju djeci tek kad im je devet mjeseci ili više, a trebalo bi mnogo ranije, smatraju autori studije.

Oni ukazuju na činjenicu da se kod ranog čitanja djeci ne radi samo o njihovom učenju govora. Radi se i o osjećaju zbrinutosti, kažu stručnjaci, napominjući da je reprezentativno istraživanje pokazalo kako petina djece ostane bez tog iskustva.

Emocionalna komponenta

Mocart za vrijeme plivanja za djecu, kineski za djecu koja još ne znaju da hodaju? Lična stremljenja nekih roditelja u novije vreme su izrodila i neke neobične pojave. Ali, stručnjaci za obrazovanje smatraju da je osnovna tendencija pozitivna. Dobro i raznovrsno obrazovanje je jako važno, pokazalo je reprezentativno istraživanje među roditeljima koji imaju djecu u dobi između tri mjeseca i tri godine. 86 posto majki i očeva kažu da je dobro obrazovanje važno za njihovo dijete, što je više nego onih koji kažu da im je važna uljudnost i dobro ponašanje njihove djece (83 posto).

A da čitanje spada u obrazovanje, to je za većinu roditelja samo po sebi razumljivo. Ipak, kod mnogih roditelja je primjetna greška u razmišljanju kada je u pitanju čitanje djeci. "Roditelji imaju poprilično trezven pogled na čitanje. I misle da dijete treba već nešto da zna kako bi imalo koristi od čitanja. Ipak, oni potcjenjuju emotivnu komponentu ovog rituala", kaže šefica studije Simon Emig.

Zajedničko prelistavanje slikovnica ili knjiga doprinosi stvaranju bliskosti, a pri tom kod djeteta izazivaju osjećaj sigurnosti i zaštićenosti.

Preko dodira do čitanja

Tromjesečna beba nije u stanju duže da posmatra slike ili sluša priče. "Na samom početku mnogo toga ide preko dodira. Djeca bukvalno upoznaju predmet knjigu. I nije strašno ako je koji put i zagrizu", kaže Emig.

Prve dječje knjige su ionako od robusnijeg materijala poput plastike, tekstila ili drva, a to su materijali koje djeca preko dodira već poznaju preko svojih igračaka. "Kada se kasnije sretnu s pravom knjigom ona više za decu nije strani nego dobro poznati predmet koji je sastavni dio životne sredine", kaže sagovornica Dojče velea.

Kad je čitanje u pitanju, nikada ne može biti prerano. Istraživanja pokazuju da jedna petina roditelja uopšte ne čita svojoj djeci, a svako drugo dijete odrasta u domaćinstvu s najviše deset dječjih knjiga.

Investicija u budućnost

„Ako se djeci često čita i ako i sama čitaju onda im je kasnije u životu lakše da razumiju tekstove“, dodaje Emig. Navika roditelja da čitaju djeci nije samo stvar obrazovanja nego i ličnih iskustava iz djetinjstva. "To je začarani krug: ko sam nije doživio da mu roditelji čitaju, vjerovatno to ni sam neće činiti", zaključuje ona.

Pri tom ova navika nema veze ni sa stepenom obrazovanja roditelja niti s primanjima. Često je, kako kažu stručnjaci, dovoljno malo za početak rituala čitanja. Koji put je dječja knjiga kao poklon pokretač.

Jer, prema studiji, samo svaki sedmi roditeljski par nije iskoristio knjigu koju je dete dobilo na poklon.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.