navigacija Naslovnica Premium

GENERALNI SEKRETAR RCC-A

7.1.2016 15:30

Svilanović: Očekuje se rast ekonomija i u narednoj godini

“Konačno ćemo vidjeti rast u većini ako ne baš u svim ekonomijama regiona i to je veliko ohrabrenje. Sada je najveći problem kako taj blagi rast učiniti prvo održivim, a zatim, kako ga ubrzati i povećati”, rekao je Svilanović

Svilanović: Očekuje se rast ekonomija i u narednoj godini
Foto: FoNet Autor: Mina Business

Ekonomije država regona trebalo bi da nastave da rastu i u ovoj godini, saopštio je generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Goran Svilanović i dodao da najviše zabrinjava da li će se evidentirati i veći nivo zaposlenosti.

“Bez toga je svaki rast samo numerički i nije održiv”, ocijenio je Svilanović.

On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao je oporavak ekonomija država regiona počeo 2014. godine i da je nastavljen u prošloj.

“Konačno ćemo vidjeti rast u većini ako ne baš u svim ekonomijama regiona i to je veliko ohrabrenje. Sada je najveći problem kako taj blagi rast učiniti prvo održivim, a zatim, kako ga ubrzati i povećati”, rekao je Svilanović.

On očekuje da će se oporavak nastaviti i da će se i na kraju ove godine govoriti o nastavku rasta. 

“Brine me to što je ova godina u regionu takva da ćemo imati izbore koji uvijek, nažalost, uspore ekonomski rast i smanje usredsređenost političara na ekonomske problem”, smatra Svilanović.

Kada je u pitanju prošla godina, Svilanović je rekao da brzina kojom se kriza iz Evropske unije (EU) prelila na prostor u njenom okruženju, na sve zemlje regiona, nije ni blizu jednaka onoj kojom se oporavak zabilježen u zemljama EU sada preliva na te države.

“Nazalost, dok se kriza prelila u nekoliko mjeseci, evo bilježimo kraj već druge godine uzastopno u kojoj imamo značajan oporavak ekonomija u EU, a tek naznake oporavka ekonomija u našem regionu”, kazao je Svilanović.

On je dodao da je RCC u svojoj analizi u maju prošle godine, u okviru Balkan barometra, jasno zabilježio da je prosječan rast u posljednjih deset godina, jednak nuli.

“Nažalost, sve ono dobro sto smo uradili od 2000 do 2007. godine, odnijela je oluja zvana svjetska ekonomska i finansijska kriza u periodu od 2008. do 2013. godine. Tako smo dobili projsečan rast jednak nuli”, saopštio je Svilanoivć. 

Kada su u pitanju problemi sa kojima se suočavaju države regiona, on je naveo da je, osim niske stope rasta društvenog proizvoda, najveći problem cijena koja se i za taj minimalni rast plata.

“Mislim na nivo zaposlenosti. Još se značajnije uštede u javnim finansijama postižu otpuštanjem zaposlenih iz javnog sektora i smanjenjem plata i penzija”, dodao je Svilanoivć.

On je kazao da s jedne strane, treba razumijeti vlade koje pokušavaju da zatečeno stanje promijene tako što će stabilizovati javne finansije, smanjiti deficit u skladu sa aranžmanima koje imaju sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom (SB). 

“S druge strane, nema održivog oporavka ako značajnije ne poraste zaposlenost. Ne smijemo zaboraviti da se iza brojki koje označavaju visok nivo nezaposlenosti, kriju ljudske i porodične drame. Cijena koju naša društva plaćaju zbog niske stope zaposlenosti je mnogo veća nego što je dobit ostvarena kratkoročnom stabilizacijom javnih finansija”, smatra Svilanović.

Ono što je najvažnije u ovom trenutku je, kako je naveo, kako održati makroekonomsku stabilnost uz mjere koje bi podstakle ubrzani prelaz zaposlenih koji su višak u javnom sektoru, u privatni.

“Mislim da tu nedostaje hrabrije rasterećenje privatnog sektora”, ocijenio je Svilanović.

Komentarišući visoke nivoe javnog duga država regiona, koji u većem broju slučajeva premašuju Mastrihtske kriterijume, Svilanović je rekao da će Mastrihtski kriterijumi ostati svetionik ka kojem će težiti sve države, ali da će biti potrebne godine da se postignu ti standarde.

“Do tada, biće potrebno prvo zaustaviti strmoglav rast zaduženosti koji prijeti da vidimo “grcki scenario” i u drugim zemljama u regionu. To podrazumijeva oštre mjere štednje. Ali, te mjere štednje mora da budu raspoređene tako da socijalni teret podijele i vlasnici kapitala, banke, a ne samo zaposleni, koji postaju nezaposleni, odnosno oni čija se primanja stalno realno smanjuju”, objasnio je Svilanović.

Paralelno s mjerama štednje, kako smatra, neophodno je investiranje i iz nacionalnih budžeta u projekte koji će generisati i zaposlenost i prihod. 

“Čini se da je takvih projekata malo, jer na kraju fiskalne godine, jedina nepotrošena sredstva su baš ona namijenjena investicijama. Razlozi su različiti, ali bar dio tih razloga vlade mogu da otklone ako urade dvije stvari. Jedna je oštra borba protiv korupcije koja ustvari dovodi do odugovlačenja u plasiranju tih sredstava. Druga važna stvar je povećati profesionalni kapacitet timova koji pripremaju projekte”, kazao je Svilanović.

On je poručio da je nerjetko, jedino objašnjenje za to što stvari stoje to što nema ko da uradi projekat koji će na nekoruptivan način angažovati i domaća i raspoloživa strana finansijska sredstva.

 Svilanović je rekao da je prošla godina bila godina u kojoj je većina ekonomija iz regiona napredovala u analizi Svjetske banke (SB), Doing business.

“To je jedan indikator da postoji svijest o potrebi olakšanja birokratskih procedura za poslovanje u regionu. Međutim, ono sto mislim da nedostaje, to je veći nivo saradnje među našim vladama na zajedničkim projektima koji bi donijeli korist svima koji su u posao uključeni”, rekao je Svilanović.

Države regiona su, kako je dodao, pojedinačno ekonomije malog obima i jedino udruženi mogu ozbiljnije da se pojave na tržištima Evrope i van nje. 

 Kada su u pitanju aktivnosti RCC-a, Svilanović je saopštio da je ta organizacija pripremila tri programa koji bi trebalo da Strategiju jugoistočna Evropa 2020 (SEE2020) učine regionalnim razvojnim programom.

“Kada je u pitanju prvi program, da bismo povećali tržišnost naših ekonomija, započećemo pregovore o regionalnom sporazumu o investiranju. Vođeni idejom o jedinstvenom investicionom prostoru, želimo da kada investitor dođe u Podgoricu, ima potpuno jasna i jedinstvena pravila investiranja na prostoru nasih šest ekonomija koje se nalaze u procesu pridruživanja”, objasnio je Svilanović.

Najosjetljiviji dio, kako je kazao, biće kako dogovoriti efikasan način rješavanja nesporazuma.

“Kada je riječ o drugom program, vođeni idejom o jedinstvenom informacionom prostoru, želimo da se naše vlade, zajedno sa regulatornim tijelima i provajderima sporazumiju o ujednačavanju cijene rominga, o smanjenju u skladu sa praksom EU. 

“Zajedno sa ovim, želimo da integrišemo informacionu i komunikacionu logistiku u regionu. Takođe, na osnovu sporazuma koji je postignut u Beču, RCC će napraviti analizu i dati predlog kako da se željeznice i putevi koji će se graditi, odmah učine ekonomskim koridorima, a ne samo saobraćajnim”, dodaje Svilanović.

Treci program, kako je objasnio, vođen je idejom da se omogući pokretljivost radne snage unutar regiona i time pripremi za punu pokretljivost unutar EU.

“To konkretno znači da ćemo početi pregovore među državama o usvajanju liste zanimanja koja se priznaju u svakoj našoj ekonomiji. Sljedeći korak biće sporazum o automatskom priznavanju univerzitetskih diploma”, saopštio je Svilanović.

Svaki od ta tri programa, kako je kazao, imaće političku i stručnu podršku odgovarajućih ministarstava i stručnih regionalnih organizacija.

“RCC će u narednom trogodišnjem periodu biti vrlo praktičan i usredsređen na podršku vladama da realizuju svoje ekonomske reformske programe, kako su ih predstavili Briselu”, zaključio je Svilanović.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • maganik 2 godine i 3 mjeseca
    lakej
    • 2
    • 0