navigacija Naslovnica Premium

GENERALNI SEKRETAR RCC-A ZA "VIJESTI"

8.1.2017 21:27

Svilanović: U regionu otvoreno vrlo malo novih radnih mjesta

Svilanović tvrdi da broj radnih mjesta stvorenih do sada jedva da može nadoknaditi ona izgubljena u periodu 2010-2013.

Svilanović: U regionu otvoreno vrlo malo novih radnih mjesta Goran Svilanović
Foto: RCC Autor: Biljana Matijašević

Države Zapadnog Balkana ostvarile su veoma mali napredak u zapošljavanju i stvaranju novih radnih mjesta, koji su okosnica Strategije Jugoistočna Evropa 2020, ocijenio je generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Goran Svilanović.

On je u intervjuu “Vijestima” rekao da broj radnih mjesta stvorenih do sada jedva da može nadoknaditi ona izgubljena u periodu 2010-2013. 

“Da bi se dostigla stopa zaposlenosti od 44,4 odsto, ekonomije u regiji bi trebalo da proizvedu između 150-170 hiljada radnih mjesta godišnje u narednih pet godina. Na osnovu trenutnih scenarija rasta, a u nedostatku ulaganja većih razmjera, to se čini malo vjerovatnim. Ohrabruju rezultati koje je Srbija postigla, jer je u periodu od 2012. do danas otvorila 346.000 novih radnih mjesta”, naveo je Svilanović.

Da li ste zadovoljni sprovođenjem Strategije SEE 2020 u regionu?  Vjerujete li da će zacrtani cilj biti ostvaren?

Prošle su tri godine od usvajanja Strategije Jugoistočna Evropa 2020. Njeno sprovođenje  polako ide ka nekim od zadanih ciljeva. Iako su ostvareni rezultati mješoviti, napori koje vlade ulažu u njihovo ostvarivanje su veliki. To je dovoljno dobar razlog da vjerujemo u uspješniji nastavak provođenja Strategije do 2020.

U nekim oblastima, kao što su trgovinski balans, regija je već premašila cilj. Jača potražnja s tržišta EU, kao glavnog trgovinskog partnera regije, bila je ključni pokretač ovog rebalansa u toku protekle dvije godine. Trgovinski deficit u regiji smanjio se sa 15,7 odsto BDP-a u 2010. na 10,8 odsto u 2014. godini, s trendom nastavka u narednom periodu. Značajan napredak ostvaren je i u privlačenju direktnih stranih investicija i poboljšanju obrazovnog profila radne snage, a regija je otprilike na pola puta prema ispunjavanju ciljeva u ova dva područja. Umjeren napredak je postignut u povećanju produktivnosti i poboljšanju javne uprave.

ekonomija, račun, firma

S druge strane, na ostvarivanju ciljeva  koji se odnose na ekonomski rast, proširenje trgovine i zapošljavanje, koji su ključni ciljevi Strategije, napredak je nešto manji. Na primjer, cilj BDP na nivou 44 odsto  EU prosjeka po stanovniku vjerovatno će ostati nedostižan do 2020, ali mi smo kao region već danas na 36 odsto prosjeka BDP-a po stanovniku u EU, a to je tačka na kojoj su bili i Rumunija i Bugarska na dan ulaska u EU. Mi smo već na toj tački ekonomski posmatrano i u prosjeku već danas Zapadni Balkan ima bolje ekonomske performanse nego ove dvije zemlje na dan ulaska. Kada je 2010. godine Evropska unija izašla sa strategijom Evropa 2020, jugoistočna Evropa bila je izostavljena. Pripreme za novu EU strategiju su već u toku i naša regija treba da ima mjesto za tim stolom. Uz malo sreće, možda možemo ponuditi i novu perspektivu koja će unijeti dodatnu, svježiju dimenziju cijelom projektu. 

Da li će nestabilna politička situacija u Crnoj Gori i Makedoniji uticati na ekonomije svih zemalja regiona?

U političkom smislu 2016. je bila veoma teška godina za cijeli region. Tu prvenstveno mislim na izbore u većini zemalja u regionu. Okončanje izbornih procesa, formiranje vlada i početak njihovog efektivnog rada zahtijeva vrijeme koje je dragocjeno, budući da se u izbornim periodima sva druga pitanja, prvenstveno ekonomska  od vitalne važnosti za život naših građana stavljaju ‘na led’. Nadam  se da će se ti poslovi brzo završiti i da će se vlade ozbiljno i odgovorno baviti reformskim pitanjima. Takva vrsta stabilnosti, praćena vidljivim rezultatima je ono što je nam  svima potrebno u ovom trenutku.  Crna Gora je prije mjesec otvorila dva nova poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, koja se odnose na socijalnu politiku i zapošljavanje, te poljoprivredu i ruralni razvoj. To je odličan način da se zatvori jedna teška godina i otvori prostor za nastavak prijeko potrebih promjena u narednoj godini.  Nestabilnost u bilo kojoj od zemalja se neminovno odražava na cijeli region, koji funkcioniše po principu spojenih sudova. Nikako ne možemo zanemariti činjenicu da su gotovi svi građani Zapadnog Balkana istorijski gledano, donedavno bili građani iste države i prirodno je očekivati da oni prate šta im se dešava u komšiluku, upoređuju se s njim i na osnovu toga grade svoja očekivanja. 

Bivše jugoslovenske republike (sa izuzetkom Slovenije) još zaostaju za evropskim državama po ekonomskom razvoju. Šta je, prema Vašem mišljenju, glavni problem?

Do početka velike svjetske ekonomske krize naš region je bilježio brzi ekonomski rast i razvoj. Nažalost, kriza koja nas je sve pogodila, u velikoj meri je poništila taj  napredak i ne samo to - vratila nas je unazad. Stotine hiljada ljudi je ostalo bez posla, a oporavak, čije znakove vidimo u godini koja je za nama, nije ni izbliza dovoljno brz.

Prema istraživanju “Balkanski barometar”, koje radi Savjet za regionalnu saradnju, građani Slovenije razmišljaju kao većina građana EU. Vole svoju zemlju i ne odlaze iz nje. Zadovoljni su. Kada je riječ o ostalima u regionu, najveći problem je odlazak mladih ljudi. Više desetina miliona ljudi iz istočne Evrope je već otišlo i još odlazi na Zapad, u potrazi za poslom ili obrazovanjem. Takva dramatična promjena ne može imati jednostavno rješenje. Mnogo je to posla za sve nas. Mi u Savjetu za regionalnu saradnju veliki dio rješenja vidimo u otvorenom pristupu regionalnoj, prekograničnoj saradnji. Naša uloga u ovom procesu je uloga katalizatora. Region se već opredijelio za evropski put, gdje su uslovi jasno zacrtani, a zahtijevaju mnogo drastičnih, pa i bolnih rezova. Ekonomije u regionu su suviše male da bi pojedinačno predstavljale ozbiljan faktor na bilo kom otvorenom tržištu, evropskom, ruskom, kineskom... 

Treba udružiti snage i potencijale i predstaviti se kao jedinstven ekonomski prostor

Zbog toga treba udružiti snage i potencijale i predstaviti se kao jedinstven ekonomski prostor. Sada već na osnovu iskustava prvo Slovenije, a kasnije i Hrvatske, možemo procijeniti šta proces pridruživanja nosi sa sobom i kakve posljedice ima, što dosta olakšava put novim kandidatima i potencijalnim kandidatima. Međutim, na primjeru Slovenije posebno, možemo vidjeti i sve prednosti koje cijelo ovo putovanje donosi.  
 
Šta je potrebno uraditi da bi se ubrzao ekonomski razvoj zemalja regiona i spriječio odlazak mladih ljudi?

Za mene je rješenje problema da EU odluči da odmah započne pregovore o članstvu sa svima. To samo po sebi ne znači članstvo, ali pregovori sa EU daju dodatni zamah reformskim procesima u svakoj od zemalja i ‘opipljivo’ utiču na život građana kada proces pregovora krene. Zbog toga su pregovori ili procesi koje oni podrazumevaju izuzetno važni. U našem kontekstu samo putovanje ka EU je jednako važno kao i krajnja destinacija. Imajući u vidu značaj koji ima vladavina prava i borba protiv korupcije, najmanje što bi EU trebalo da uradi je da odmah uradi takozvani skrining za poglavlja 23 i 24 sa svima sa kojima to već nije uradila. Takva odluka omogućila bi da se odmah krene u rješavanje najvećih problema, što bi doprinijelo stabilizaciji institucija i demokratije u svakoj pojedinoj zemlji regiona.

Vidimo danas u Crnoj Gori i Srbiji koliko neke promjene utiču na život građana. Na primjer, digitalizacija državne uprave. Nije se sad neko toga sjetio, to je proces priprema za pregovore. Vidite kako je postignut dogovor Beograda i Prištine oko telekomunikacija. Teško, ali je postignut. To je za sve nas u regionu način da se uđe u proces pridruživanja.

Međutim, proces pridruživanja je sada sasvim drugačiji. EU danas je drugačija zajednica,  više opterećena sopstvenim problemima, bregzitom, migracijama, terorizmom, populizmom, itd., a njeni građani  nas vide  kao veći problem od onih s kojima su se do sada suočavali. Jednostavnije rečeno, građani EU ne vide nas kao sebi dovoljno sličnima da bi odlučnije podržali proširenje EU i uključivanje cjelokupnog zapadnobalkanskog prostora u svoje prirodno, evropsko okruženje. Iskoristiću ovaj praznični period da se na proces proširenja EU osvrnem s bajkovitom metaforom: nema savršenog poklapanja kao u slučaju  Pepeljuge i staklene cipelice. Bez obzira kome dodelite uloge

Pepeljuge ili cipele - neophodno je dosta prilagođavanja s obe strane - i EU i potencijalnih članica. Moja poruka mladima, koji se, svjestan sam toga, sve više protive EU je jednostavna: da li želite bolje obrazovanje, radna mjesta i bolje poslovne prilike, efikasno pravosuđe i policiju, mehanizme zaštite od korupcije?… ako želite, podržite vladu da radi na tome. To je obaveza za vlade u procesu pridruživanja. Pregovori o članstvu doprinose rješavanju upravo ovih problema, zato su pregovori ključni reformski zamajac. A poslije toga, sama odluka o članstvu, ima na neki način drugorazredni značaj.

Samo zajedno možemo privući velike investicije

Najavili ste da RCC namjerava da ostvari ideju “jedan region – jedna ekonomija”. Šta to podrazumijeva i koje projekte RCC u tom smislu namjerava da pokrene?

Zemlje u regionu pojedinačno su male da bi privukle velike investicije ili imale neki značajan izvozni potencijal. To možemo samo zajedno.  Mi u Savjetu radimo na tome da se ovaj region u globalnoj ekonomskoj utakmici sve više funkcioniše ne samo kao jedinstveno tržište, već i kao jedinstvena investiciona destinacija, jedinstveni roming prostor, jedinstveni ICT prostor, jedinstveno tržiste rada.  Zajedno sa ostalim relevantnim učesnicima procesa, Savjet, na primjer, radi na snižavanju cijena rominga u regionu. Do sada su cijene za govorne usluge rominga smanjenje za 34%, za SMS za 33%, a cijene za “data” roming za čak 71%. Radimo i na automatskom priznanju diploma kako bi se stvorilo jedinstveno tržište rada i otvorile mogućnosti za mlade ljude, da ne moraju tražiti bolji život drugdje.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 2

  • jovov komsija 1 godinu i 8 mjeseci
    sto to nas interesuje region kad mi imamo kako rece vladar,doduse bivsi, "imamo viziju"
    • 0
    • 0
  • Kum2 1 godinu i 8 mjeseci
    Ove vaske, nema dje ga nema.
    • 1
    • 1