navigacija Naslovnica Premium

"KOMUNIZAM KAO NESREĆNA POJAVA"

7.5.2018 14:45

Svjetska banka tvrdi: Pravoslavci nisu za promjene, siromašniji i manje srećni

Jedan od zaključaka istraživanja, u kojem su korišćeni podaci iz više od 100 zemalja širom svijeta je da, u odnosu na katolike, protestante i nereligiozne, pravoslavna religija ima manje društvenog kapaciteta za promjene i preferira stare ideje i sigurne poslove

Svjetska banka tvrdi: Pravoslavci nisu za promjene, siromašniji i manje srećni
Foto: Arhiva "Vijesti" Autor: Biljana Matijašević

Pravoslavni vjernici su manje srećni u odnosu na katolike i protestante, a pravoslavne države istočne Evrope, među kojima i Crna Gora, su siromašnije od zapadnih jer je pravoslavlje korišćeno za unapređenje komunističke doktrine, pokazalo je istraživanje Svjetske banke (SB).

Jedan od zaključaka istraživanja, u kojem su korišćeni podaci iz više od 100 zemalja širom svijeta je da, u odnosu na katolike, protestante i nereligiozne, pravoslavna religija ima manje društvenog kapaciteta za promjene i preferira stare ideje i sigurne poslove.

“Pored toga, pravoslavlje je povezano sa lijevim političkim preferencijama i jačom podrškom za umiješanost vlade u privredi. U poređenju sa pravoslavcima i nereligioznim, katolici i protestanti se manje slažu sa tim da je vlasništvo vlade dobra stvar, a manje je vjerovatno da bi se protestanti složili da se bogatstvo može dogoditi samo na račun drugih”, navodi se u istraživanju pod nazivom “Komunizam kao nesrećna pojava” čiji su autori bivši bugarski ministar finansija Simeon Đankov i Elena Nikolova sa Univerziteta u Londonu.

Oni su analizirali podatke iz Ankete o svjetskim vrijednostima i Ankete o životu u tranziciji Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kako bi proučili vezu između religiozne pozadine i ponašanja naroda.

Zaključili su da je pravoslavlje učinilo određene zemlje plodnim tlom za komunizam i generalno oblikovalo svoj put, različit od onih kojim su krenule zapadnohrišćanske zemlje.

Podsjećaju da niz evropskih zemalja ima pravoslavlje kao preovladavajuću religiju, uključujući Bjelorusiju, Bugarsku, Gruziju, Makedoniju, Moldaviju, Crnu Goru, Rumuniju, Rusiju, Srbiju i Ukrajinu, zatim Kipar i Grčka. U SAD-u više od dva miliona ljudi su pripadnici pravoslavne crkve, dok je pravoslavnih vjernika na globalnom nivou više od 250 miliona.

“Zapadno hrišćanstvo zagovara racionalizam, logičko istraživanje i ispitivanje, dok je istočno hrišćanstvo, ono iz kog se razvilo pravoslavlje, povezano sa mističnim fenomenima i gdje se manje pažnje stavlja na razum. Nevjerovatno, ove dugotrajne razlike u pogledu stanovništva preživjele su nakon skoro 50 godina komunizma”, piše u dokumentu.

Kako se navodi, razlike u zadovoljstvu života i drugim stavovima i vrijednosti su uporne, uprkos činjenici da je komunistička elita pokušavala da iskorijeni crkvu u istočnoj Evropi.

„Nalazi su u skladu sa hipotezom (Nikolaja) Berđajeva da je komunizam nasljednik pravoslavlja“, zaključili su autori studije.

Kako dodaju, važno pitanje je kako su te razlike trajale tokom vremena, naročito imajući u vidu striktnu antireligijsku politiku koju su usvojile komunističke elite.

„Jedan dio objašnjenja je da su vjerske razlike i uvjerenja posebno otporna. Oni su bili u stanju da se odupru ne samo pedesetogodišnjem komunističkom suzbijanju već i vjekovima političkog i ekonomskog previranja. Pored toga, iako su totalitarne vlade potisnule vjerske aktivnosti, one su sačuvale one aspekte pravoslavne religije - kao što su tradicija i komunitarizam - koje su bile korisne za unapređenje komunističke doktrine“, navode Nikolova i Đankov.

Vladimir Putin, Kiril

Oni napominju da ne tvrde da imaju teoriju o kulturnim i ekonomskim promjenama jednake veličine.

„Postoji mnogo sila koje oblikuju politički i ekonomski razvoj, a religija je samo jedna od njih“, ističu autori.

Pravoslavlje i katolicizam, kako dodaju autori studije, prihvatili su različite tradicije i prije raskola 1054. godine. Katolicizam, zapadna grana hrišćanstva, povezana je s papom i Svetim Rimskim carstvom, i naglašavala je individualistički, legalistički i racionalistički karakter rimske antike. Katolici su shvatili odnos između čovjeka i Boga kao pravni, u kojem vjernici slijede pravila koja je uspostavio Bog, a svako nepošteno ponašanje zahtijeva pokoru (i pravdu) koju nadzire crkva.

„Nasuprot tome, na istočno pravoslavlje uticala je helenska tradicija koja se fokusirala na introspekciju i komunitarni duh (duh zajednice). Pravoslavna teologija, umjesto da ističe uzajamne zakonske obaveze čovjeka i Boga, naglašava razmjene zasnovane na ljubavi i predanosti“, navodi se u studiji.

Komunističke politike kompatibilne sa pravoslavnim normama

Komunističke vlade zadržale su one aspekte pravoslavne teologije - uključujući naglasak na tradiciju i komunitarizam - i u tom smislu, pravoslavlje je pružilo korisne uslove za rast komunističkih režima.

Autori studije podsjećaju na ranije nalaze da je komunizam mnogo bolje uspostavljen u paternalističkim i komunitarističkim pravoslavnim društvima jugoistočne Evrope nego u legalističkim, ugovornim zemljama sjeverozapadne Evrope. Komunističke politike i institucije - kolektivizacija poljoprivrede, socijalističke organizacije mladih, moćna tajna služba i kontrola unutrašnje i vanjske mobilnosti - bili su vrlo kompatibilni s postojećim pravoslavnim normama, uključujući komunitarizam, manje oslanjanje na pravni poredak i veće poštovanje vlasti.

Elite manipulišu institucijama i stavovima

Jedan od zaključaka je da dok se generalno institucije sporo mijenjanju, političke elite mogu efikasno da manipulišu formalnim institucijama, stavovima i uvjerenjima.

Autori navode da se komunistički mislioci nijesu slagali u tome gdje bi komunizam bio najuspješniji.

“Izgleda da se ni Marksova ideja da će se socijalizam najvjerojatnije ukorijeniti u razvijenim zemljama, niti Lenjinovo uvjerenje da pravoslavlje mora biti potpuno iskorijenjeno u nižim klasama kako bi komunizam uspio nijesu bili tačni. Umjesto toga, komunistička ideologija i ideje cvjetale su upravo u siromašnijim zemljama sa jakom pravoslavnom tradicijom. Ovi nalazi pružaju snažnu podršku Berđajevoj teoriji da “društveni sistem komunizma može biti potpuno pomiren s pravoslavnim hrišćanstvom, više u svakom slučaju od kapitalističkog sistema”.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (32 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 141

  • Lipovo 7 mjeseci i 1 nedelja
    @crnabrada, zassto si pobjegao od svog pravog imena - Konchita
    • 7
    • 0
  • dokonjarac 7 mjeseci
    I šta sad? - treba li da se odreknem(o) pravoslavlja da bi bio po mjeri nečije procjene o dovoljno korisnom ili makar poželjnom društvenom angažmanu? Pa i Njegoš je sve ovo "definisao" jednom sintagmom plahi i lakomi, ali ga sve više guramo u zaborav... U svakom slučaju ko misli da će bit' uspješniji kao katolik/protestant slobodno nek izvoli, ali bez mene
    ( 1 )
    • 3
    • 0
    Neka_Djalje 8.5.2018 18:39
    dokonjarac nije ti niko rekao da prelazis idje no bi valjalo da poradis na sebi pa da nas u buducim anketama drugacije gledaju.
    • 3
    • 2
  • blagonamsnjom 7 mjeseci i 1 nedelja
    hajde antihriste iskezi zube....no na kraju ćeš ih polomiti
    • 3
    • 0