navigacija Naslovnica Premium

"VIJESTI" IMALE UVID U SPORAZUM AERODROMA I UNDP-A

11.4.2018 21:50

Terminale grade preko Njujorka da bi izbjegli svoj zakon

Vlada tajno odlučila da proširi kapacitete aerodroma u Podgorici i Tivtu i taj posao povjeri UNDP-u. Investicija će koštati 3,9 miliona eura, a novac će dati Aerodromi Crne Gore

Terminale grade preko Njujorka da bi izbjegli svoj zakon Sjednica Vlade
Foto: gov.me/S. Matić Autori: Marija Mirjačić, Milorad Milošević

Vlada je početkom marta ove godine odlučila da proširi kapacitete na aerodromima u Podgorici i Tivtu i taj posao koji je vrijedan 3,9 miliona eura (4,7 miliona dolara) povjeri organizaciji Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), saznaju “Vijesti” iz više izvora. Izvršna vlast o tome javnost nije obavijestila, već je sva dokumentacija u vezi sa tim poslom proglašena internom.

Vlada je posebnim zaključkom ovlastila izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Danila Orlandića da 4,7 miliona dolara sa računa tog državnog preduzeća prebaci na račun UNDP-a u Siti banci u Njujorku. Zatim će taj novac povlačiti da bi se kao sredstva sa računa UNDP-a mogao trošiti prema porcedurama te organizacije, odnosno, izuzimajući domaće zakonodavstvo o oporezivanju i važeći zakon o javnim nabavkama.

“Vijesti” imaju uvid u sporazum između Aerodroma i UNDP-a. Novac od 4,7 miliona dolara je ugovorom definisan kako “finansijski doprinos”. Država se u ovom poslu zaštitila od valutnog rizika.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” iz tog državnog preduzeća Vlada je odlučila da izabere UNDP kako bi se skratile procedure za završetak tog posla, jer je plan da se terminali završe za godinu dana, a dio i do avgusta ove godine. Crnogorski zakon o javnim nabavkama, ipak omogućava hitne nabavke u slučajevima javnog interesa koji Vlada može da proglasi.

UNDP, koji ovoj sumi ne dodaju nikakav svoj novac već uzimaju proviziju, će raspisati javni tender za realizaciju svih faza tog posla na koji mogu da se prijave međunarodne organizacije i koje moraju imati sertifikat Evropske konferencije za civilno vazduhoplovstvo (EKAK). Crna Gora je članica te organizacije.

Vlada je tu odluku donijela nakon što joj je ministar saobraćaja Osman Nurković dostavio detaljnu informaciju koja sadrži analizu stanja na dva aerodroma, a koju su pripremili Aerodromi. Dokument je Nurković označio internim.

Prema informacijama “Vijesti” iz kompanije računica je da je to rješenje isplativo, zbog povećanja broja putnika. Naime, u prošloj godini je opsluženo 2,18 miliona putnika, a ove godine očekuju 2,5 miliona što bi uz povećanje od oko 320.000 putnika na godišnjem nivou donijelo blizu šest miliona eura koliko bi bilo zarađeno od taksi koju putnici plaćaju (17 eura po odlazećem putniku).

Formiran je upravni odbor za realizaciju tog projekta koji čini po jedan predstavnik ministarstva saobraćaja i turizma, izvršni direktor Aerodroma i jedan član odbora direktora tog preduzeća i predstavnik UNDP-a. O ovom poslu nema odluke Odbora direktora ovog preduzeća. Nepoznato je i kakav je stav konsultanta IFC-a, koji su angažovani ugovorom sa Vladom u vezi sa modelom valorizacije aerodroma.

Zaposleni su u pismu bordu direktora naveli da strahuju zbog najava najviših državnih činovnika, kao i izvršnog direktora Orlandića da će doći do “valorizacije” ovog preduzeća, pa se pitaju šta u stvari ta “valorizacija” predstavlja i kako će se u krajnjem odraziti na status preduzeća, status zaposlenih i iznos zarada.

Radnici Aerodroma su posebno nezadovoljni što nemaju ni osnovne informacije o tome kakav je status pregovora sa EBRD-om u vezi modernizacije aerodroma Tivat, i da li će izgradnja privremenih objekata i potrošnja novca za privremene objekte ugroziti pregovore sa EBRD. Uz to, njih veoma zanima koliko je bilo novca na računu Aerodroma od prvog septembra 2017. kad je novi izvršni direktor Olandić stupio na dužnost, a koliki je iznos sada.

“Vijesti” su juče poslale pitanje Orlandiću u vezi sa ovim posla, ali on nije odgovorio zbog službenog puta. “Vijesti” čekaju odgovore na pitanja koja su upućena i UNDP-u.

Radnici strahuju od korupcije 

Dio zaposlenih, prema informacijama “Vijesti”, upravi Aerodroma se već obraćao povodom ovog posla izražavajući sumnje u niz sumnjivih radnji koje se dešavaju u njihovom preduzeću i koje bi trebalo, kako kažu, “da budu predmet istrage Vrhovnog državnog tužilaštva ”.

Radnici Aerodroma strahuju od korupcije i iznošenja novca iz Crne Gore za potrebe unaprijed odabranih i privilegovanih firmi bliskih manjoj članici (SD) vladajuće koalicije u Crnoj Gori, imajući u vidu da se u ovoj nabavci u potpunosti isključuje domaće zakonodavstvo i sve se odvija po pravilima UNDP-a, koji ne podliježu nikakvoj kontroli u Crnoj Gori.

Prebacivanjem novca na račun UNDP-a, prema ocjeni radnika, stekao se utisak da je nekome stalo da uzme proviziju koju Aerodromi bespotrebno daju, jer su Aerodromi mogli tu investiciju samostalno realizovati poštujući sve važeće crnogorske zakone.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (9 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 16

  • Grom777 5 mjeseci i 1 nedelja
    super su.
    • 6
    • 0
  • Johny 5 mjeseci i 1 nedelja
    Nikad nisam cuo da se desilo u istoriji da Vlada jedne drzave prebaci novac UNDP-u, koji radi tender za Aerodrome???Ovo je za case study na nekim ozbiljnim biznis univerzitetima, neko tu hoce da uzme proviziju i to veliku
    • 1
    • 0
  • DzemperKolekcija89 5 mjeseci i 1 nedelja
    Odličan primjer kako su šverceri postali emancipovani
    • 8
    • 1