navigacija Naslovnica Premium

ZA DECENIJU "PROGUTALI" MILIJARDU EURA

1.7.2016 15:51

TOP 10 kompanija koje su najviše koštale građane Crne Gore

Vlada je godinama pokrivala gubitke KAP-a, Erlajnsa, Željeznice, Luke Bar, Željezare...

TOP 10 kompanija koje su najviše koštale građane Crne Gore Detalj iz KAP-a
Foto: Luka Zeković Autori: Biljana Matijašević, Ines Mrdović

Vlada je gubitke deset velikih preduzeća u većinskom vlasništvu države godinama pokrivala subvencijama, pretvaranjem gubitaka u akcije i smanjenjem sopstvenog akcijskog kapitala, što je, uz garancije koje je davala za njihove kredite, građane u prethodnoj deceniji koštalo oko 1,1 milijardu eura ili skoro trećinu procijenjenog prošlogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda.

Uprkos ogromnim ulaganjima, izgubljeno je skoro osam hiljada radnih mjesta, dok je nepokriveni gubitak firmi koje je država izdašno pomagala na kraju 2015. premašio 188 miliona eura. To pokazuje analiza Istraživačkog centra MANS-a i "Vijesti", koja je zasnovana na poslovnim izvještajima kompanija, dokumentaciji Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), Komisije za hartije od vrijednosti i javno dostupnim podacima.

Vlada je iz budžeta najviše zahvatala da bi pokrila gubitke Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), Željeznice (kasnije Željezničkog prevoza i Željezničke infrastrukture), Elektroprivrede (EPCG), Željezare i Rudnika boksita, zatim Montenegro erlajnsa, Rudnika uglja Pljevlja, Crnogorske plovidbe i Luke Bar.

ekonomija

Zvanični podaci pokazuju da je od 2010. godine KAP od države dobio subvencije za struju od 60 miliona eura, plaćene su mu garancije za kredite u iznosu od 126,2 miliona, oproštena 102 miliona obaveza prema Vladi i osam miliona poreza na dobit. Uz to je Ministarstvo ekonomije 2014. platilo 5,3 miliona Montenegro Bonusu kao subvenciju za snabdijevanje strujom KAP-a.

Većina obaveza od 2010. godine riješena je kroz državnu pomoć, ali je stvarna suma realno veća, jer je ruskom oligarhu Olegi Deripaski, kojem je Vlada 2005. prodala KAP i Rudnike boksita, plaćana

subvencionirana cijena struje za rad fabrike od 2005. godine. Takođe, uoči privatizacije Vlada je otpisala obaveze Rudnika boksita prema državi od oko 7,7 miliona eura. 

Vladine odluke o pomoći ovim preduzećima nijesu sačuvala radna mjesta, niti su doprinijele daljem razvoju privrede

Sredinom 2007. godine, kada je Vlada namjeravala da privatizuje EPCG, sprovela je dokapitalizaciju vrijednu 86,5 miliona eura uz obrazloženje da firmu treba osloboditi starih dugova kako bi je što bolje prodala. Time je povećala osnovni kapital kompanije sa 905 miliona na blizu 992 miliona eura, na račun toga što je EPCG oslobodila ranijih dugova. U 2014. Vlada je oslobodila EPCG poreskog duga od 45 miliona eura uvećavajući svoj udio u akcijskom kapitalu sa 55 na 56,9 odsto. Pored toga, EPCG je sredinom 2015. godine odlučila da pokrije akumulirani gubitak preduzeća. Podaci iz finansijskog izvještaja za 2015. godinu pokazuju da je osnovni kapital kompanije na kraju godine smanjen za oko 96,5 miliona eura, ali nije poznato da li su i na koji način promjene evidentirane u Komisiji za hartije od vrijednosti.

Država je 2009. godine preuzela i međusobna potraživanja EPCG i Rudnika uglja (u pljevaljskoj kompaniji država je po veličini drugi akcionar, dok je najveći akcionar italijanska A2A) vrijedna oko 40 miliona eura. Radilo se o starim kreditnim dugovima Rudnika uglja koji su iznosili 28,8 miliona, obavezama po osnovu PDV-a od 9,9 miliona, dugovima za koncesije 1,6 miliona i porezu na zarade od 2,7 miliona.

Za nekadašnju jedinstvenu Željeznicu Crne Gore i kasnije dva glavna preduzeća koja su nastala njenom podjelom (Željeznički prevoz i Željeznička infrastruktura) država je u posljednjih deset godina na gubitku najmanje 242,1 milion eura. Prema raspoloživim podacima, Vlada je u željezničkim preduzećima izvršila dokapitalizacije po osnovu dugova u ukupnom iznosu od 153,9 miliona, dok je po osnovu subvencija za održavanje željezničke infrastrukture i prevoza uložila još najmanje 88,2 miliona.

voz, vozovi, Željeznica

Za spasavanje nikšićke Željezare, prema javno saopštenim podacima koje su prenijeli mediji, u posljednjih desetak godina iz državnog budžeta je izdvojeno oko 146 miliona eura. Željezara je prvi put privatizovana 2002, kada je većinski udio kupila ruska kompanija Rusmontstil koja je nakon kratkog zadržavanja ostavila fabriku u dugovima. Vlada je zatim 2004. prodala većinski udio firmi Midlend risorsis holding za hiljadu eura i preuzela obaveze i potraživanja Željezare do potpisivanja ugovora od oko 75 miliona eura. Nakon što je kompaniju napustio Midlend, većinski paket akcija Željezare je krajem 2006. godine kupila britansko-holandska firma Montenegro Speciality Steels (MNSS) za 5,2 miliona eura, a četiri godine potom preduzeće ostavila sa potraživanjima koja su iznosila 193 miliona. Od tog novca država je ostala bez 33 miliona kojim je platila garancije date MNSS-u, a Poreska uprava bez oko osam miliona eura neplaćenih dažbina.

Uz to, Vlada je da bi održala socijalni mir u Željezari sa blizu 25 miliona eura platila otpremnine za oko 1,5 hiljada radnika koji su od 2010. do početka 2012. godine napustili fabriku i njene bivše pogone. U periodu dok je Željezarom gazdovao MNSS, Vlada je strateškom partneru razdužila i garancije za kratkoročni kredit od 3,5 miliona eura.

Država je u junu 2009. preuzela značajan dio obaveza Željezare po osnovu kredita kod firme Blue bay iz Luksemburga i isplatila 1,6 miliona eura koje su konvertovane u akcije. MNSS je ostao u Željezari do aprila 2011. kada je u fabriku uveden stečaj. Ugovor o prodaji Željezare turskoj kompaniji Toščelik za 15,1 milion eura, potpisan je u junu 2012. godine, čime je ta fabrika četvrti put dobila novog vlasnika.

Država je Montenegro Airlines od 2005. pomogla sa 37,9 miliona eura (od osnivanja kompanije uložila je čak 76,7 miliona eura), tako što je većinu potraživanja konvertovala u akcijski kapital, odobravala subvencije, a gubila je i zbog smanjenja akcijskog kapitala aviokompanije. Tako je u 2009. godini kapital kompanije umanjen za 14,3 miliona eura, da bi bili pokriveni njeni višegodišnji nagomilani gubici.

Montenegro airlines

Takođe, država je u proteklom periodu značajna sredstva ulagala u opstanak preduzeća u pomorskoj industriji. Obaveze Luke Bar po osnovu ino dugova od 80,3 miliona eura u 2006. godini isknjižene su shodno dogovoru sa ministarstvima finansija i pomorstva i saobraćaja, ali podaci iz CRPS ne pokazuju da je država po tom osnovu ikada izvršila dokapitalizaciju.

Iz Luke Bar izdvojeno je preduzeće Kontejnerski terminal i generalni tereti (danas Port of Adria) sa inicijalnim kapitalom oko 65,2 miliona eura. Početkom oktobra 2011. povećan je akcijski kapital preduzeća konverzijom obaveza prema Vladi po osnovu sredstava dobijenih za isplatu otpremnina višku zaposlenih. Ukupna vrijednost odobrene emisije iznosila je 10,6 miliona, ali je realizovana u obimu od šest miliona.

Kada je u pitanju kompanija Crnogorska plovidba, u toku 2012. godine Vlada je po osnovu finansiranja nabavke brodova uvećala njen akcijski kapital za oko 7,1 milion eura. U istoj godini je izdvojila dodatnih 1,3 miliona eura koje je uplatila Crnogorskoj plovidbi, a ona ih prebacila na račun Jugooceanije za socijalni program radnicima tog nekadašnjeg preduzeća.

Vladine odluke o pomoći ovim preduzećima nijesu sačuvala radna mjesta u njima i obezbijedile proizvodnju na nekadašnjem nivou, niti su doprinijele daljem razvoju crnogorske privrede, već su sa druge strane dovele do značajnog zaduženja i rasta državnog duga. Zbog odluka Vlade tužilaštvo nikada nije postavilo pitanje odgovornosti, ni premijera, niti njenih ministara.

Izgubljeno oko osam hiljada radnih mjesta

Krajem 2005. godine u KAP-u, Željezari, Elektroprivredi, Rudnicima boksita, Rudniku uglja, željezničkim preduzećima (Željeznički prevoz, Željeznička infrastruktura, Montecargo, Održavanje željezničkih voznih sredstava), Luci Bar i Kontejnerskim terminalima i generalnim teretima bilo je zaposleno ukupno 14.434 radnika. Krajem 2015. u tim preduzećima je 6.462 zaposlenih, odnosno 7.972 radnika manje. U KAP-u je broj zaposlenih smanjen sa 2.492 krajem 2005. godine na 550 krajem 2015. godine, u Željezari sa 2,2 hiljade na 324, Rudnicima boksita sa 1.455 na 75, u EPCG sa 3.401 na 2.333, u Rudniku uglja sa 1.670 na 935, u Luci Bar sa 1.284 na 603 i u željezničkim preduzećima sa 1.932 na 1.642 radnika. Broj radnika samo je povećan u Montenegro Airlinesu, sa 295 krajem 2005. na 400 koliko ih je bilo na kraju 2015. godine, kao i u Crnogorskoj plovidbi koja je krajem 2008. imala dva radnika, a krajem prošle godine 12 uposlenih.

Euro, novac

 Nepokriveni gubitak 188,8 miliona eura

Prema izvještajima o poslovanju, na kraju 2015. godine ukupan  nepokriveni  gubitak deset preduzeća u kojima je država nekada bila većinski vlasnik ili ima značajan udio, a izuzimajući dvije firme čiji je vlasnik sada Veselin Pejović (KAP i Boksiti), je 188,8 miliona eura.  Nepokriveni  gubitak Montenegro Airlinesa na kraju 2015. iznosi 60 miliona eura, željezničkih preduzeća je 57,1 milion, Rudnika uglja 17,2 miliona, Crnogorske plovidbe deset miliona, Luke Bar 1,6 miliona, Kontejnerskog terminala (većinski vlasnik Global ports) 22,9 miliona i Željezare (vlasnik Toščelik) 20 miliona eura. Na kraju prošle godine samo je EPCG iskazala dobit od deset miliona.

Za poreze duguju 33,8 miliona eura

I pored izdašne dugogodišnje pomoći države, većina ovih firmi ima veliki poreski dug i to ukupno 33,8 miliona eura. Prema posljednjoj zvaničnoj crnoj listi Poreske uprave iz aprila, dug Montenegro AIrlinesa za  poreze  i doprinose na zarade iznosi oko 12,37 miliona eura, a Rudnika uglja 11,59 miliona (Rudnik ima dug i po osnovu ostalih poreza od 648,85 hiljada eura). Željeznička infrastruktura za  poreze  i doprinose na zarade duguje 3,4 miliona eura, Željeznički prevoz 2,7 miliona, Održavanje željezničkih voznih sredstava oko 1,5 miliona, Luka Bar 1,22 miliona, Kontejnerski terminal i generalni tereti (Port of Adria) oko 290 hiljada.

Ovaj tekst je sačinjen uz podršku Evropske unije u sklopu projekta „Nulta tolerancija na korupciju“. Za sadržaj ovog teksta odgovorna je isključivo Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, a stavovi iznijeti u ovom tekstu se ni u kom slučaju ne mogu smatrati stavovima Evropske unije.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 30

  • okupator1 2 godine i 4 mjeseca
    zaboravili ste DPS firmu,kompaniju,bandu,nazovite je kako ocete al oni nas nisu kostali miloona i milijardi,vec izgubljenih generacija,izgubljenih sansi i izgubljene buducnosti
    • 8
    • 0
  • slobodnacrnagora 2 godine i 4 mjeseca
    @...tacno,! jer pored ovakvih gradjana koji ga vole Milo je Gospodin za njih, tako se ponasaju samo podanicki bravi i prodane duse!...
    • 7
    • 0
  • slobodnacrnagora 2 godine i 4 mjeseca
    @..BobRock ... ja sam ti odavno savjetovao da provjeris svoj IQ..? zar ja stalno moram da ti objasnjavam i pisem kako si jadan, bjedan kao nista od necovjeka... hoces li mi reci u kojoj drzavi evrope se nije vlast promijenila zadnjih 27 godina?? ... u kojoj drzavi evrope opstaje vlast kada ekonomija propadne 5 % ( ni u jednoj ) a u CG 80% unistena ekonomija CG a ti volis i stitis onoga ko je tome doprinio... stvarno si , bolje da ne kazem..!!
    • 4
    • 0