navigacija Naslovnica Premium

DEMANTI I PRIGOVORI

14.5.2014 17:02

U aprilu Ombudsmanki upućeno pet žalbi

Žalbe su bile blagovremene i sadržale su elemente predviđene Poslovnikom, a Ombudsmanka je povodom svake od njih tražila izjašnjenje uredništva

U aprilu je Ombudsmanki upućeno pet žalbi, dva zahtjeva za objavljivanje demantija i dva prigovora/sugestije.

Žalbe su bile blagovremene i sadržale su elemente predviđene Poslovnikom, a Ombudsmanka je povodom svake od njih tražila izjašnjenje uredništva.

Jednu žalbu je smatrala osnovanom, a odluka kojom se žalba usvaja je objavljena 10. maja. (Proces utvrđivanja činjeničnog stanja je dijelom bio ometen prvo opravdanim ličnim ograničenjima Ombudsmanke i potom prvomajskim praznicima.) Tri žalbe Ombudsmnaka nije usvojila, a proces rješavanja je u toku za jednu žalbu prispjelu posljednjeg dana aprila.

Žalbe

1. Ombudsmanki se 16. aprila žalbom obratio advokat Branko Čolović, povodom članka objavljenog istog dana sa nadnaslovom: SUD: KAZINO AVALA TUŽI HOTEL i naslovom: BEĆIROVIĆI NE DAJU MIRA AVALI. Advokat Čolović je ukazao na netačan navod u objavljenom sadržaju, koji glasi: „Bećirović je bio suvlasnik „Beppler & Džejkobsona“, ali su ga iz kompanije prije par godina odstranili ruski partneri“.

Da to nije tačno, advokat Čolović je argumentovao člankom objavljenim u Vijestima 19. 09. 2013, u kojem u nadnaslovu stoji: „Kolašinski biznismen dokazao pred sudom u Londonu da je jedan od vlasnika firme koja gazduje budvanskim elitnim hotelom“.

Takođe je dodao da vlasništvo potvrđuje upis privremenih likvidatora u Centralni registar privrednih subjekata Poreske uprave Crne Gore, koji rukovode kompanijom do okončanja spora, a Zoran Bećirović za sve vrijeme trajanje spora ostaje upisan kao izvršni direktor crnogorske kompanije „Beppler & Jacobson Montenegro“ d.o.o. iz Budve, čiji je osnivač i vlasnik „Beppler & Jacobson Ltd“ iz Londona. Netačan navod da je Bećirović „bivši direktor“ te da je u pitanju njegova „bivša firma“, već je bio razlog žalbe advokata Čolovića, nakon čega je objavljena ispravka u Vijestima od 25.02. 2014.

Odlučujući na osnovu dostavljenih dokaza i činjenica, Ombudsmanka je usvojila žalbu advokata Čolovića. Objavljivanjem spornog navoda došlo je do kršenje načela 1. i dijelom načela 3. Kodeksa novinara Crne Gore, koji se tiču dužnosti novinara da poštuje istinu i da za njom istrajno traga, odnosno načela neprikosnovenosti činjenica. Ombudsmanka se nije saglasila sa tvrdnjom advokata Čolovića da je naslov „BEĆIROVIĆI NE DAJU MIRA AVALI“ „konstrukcija koja nema realnog uporišta i kojom se činjenice zloupotrebljavaju i stavljaju u nepravilan kontekst“, jer i hotel i kazino u svom imenu imaju riječ ’Avala’, što se vidi iz objavljenog sadržaja.

Ombudsmanka smatra da je novinar djelovao u skladu sa načelom 2. Kodeksa, odnosno da je nastojao da informiše o onima koji su moćni u društvu, politici i ekonomiji, a javnost zaista jeste zainteresovana za jednu od najstarijih privatizacija u Crnoj Gori. Međutim, njena složena vlasnička struktura i sudski proces koji se vodi, nalažu pojačan oprez i istrajnost novinara u traganju za punom istinom i neprikosnovenim činjenicama.

2. Načelnik Komunalne policije Kolašin, Miodrag Vlahović, uputio je Ombudsmanki žalbu 24. aprila zbog dva sadržaja i kršenje načela 2, 3, 4, 6 i 10 Kodeksa. Žalba je dopunjena linkovima uz pomoć sekretarke Vijesti, tako da ju je Ombudsmanka ipak prihvatila kao potpunu.

Prvi sadržaj je objavljen 5. aprila (http://www.vijesti.me/vijesti/treci-put-ove-godine-otrovani-kucni-ljubimci-kolasinaca-clanak-193078 ), a u njemu, prema mišljenju gospodina Vlahovića, nisu bile tačno utvrđene činjenice niti se vidjelo poznavanje normi u oblasti rada ove službe. Ukazano je na nedokazan navod da se radi o otrovu stihininu, međutim u objavljenom sadržaju je bilo jasno da je u pitanju pretpostavka vlasnika psa koji je uginuo, a ne stav novinarke.

Takođe, u objavljenom sadržaju stoji i demant Komunalne policije i lokalne uprave da se bacanjem otrova rješava problem velikog broja pasa lutalica. Iz žalbe se, međutim, vidi da su dva novinara i tri člana NVO zahtijevali da se u radno vrijeme sastanu sa predstavnicima Komunalne inspekcije, ali da taj susret nisu prethodno najavili.

To potvrđuje da je novinarka radila u duhu načela 4 i 6, pri čemu u objavljenom sadržaju nije pomenula nikakvu opstrukciju od strane Komunalne policije, a čini se da je to mogla da učini. Nastavak ovog problema se vidio u članku koji se pojavio 12. aprila, kada je jedan svjedok javno iznio da mu je nuđen novac da postavi otrov. Ta tvrdnja nije demantovana, niti je prispjelo reagovanje od strane Komunalne policije u smislu ispravke ili odgovora.

U drugoj stavci žalbe gospodina Vlahovića je riječ o tekstu objavljenom 21. aprila, koji se odnosi na nelegalno podignute privremene objekte u prigradskom naselju Drijenak (http://www.vijesti.me/vijesti/kolasin-ugrozen-put-opstina-zmuri-zbog-izbora-clanak-197615 ). Gospodin Vlahović je osporio navode koje je u spornom sadržaju iznio Radomir Begović. Budući da je novinarka u tekstu dosljedno navodila Begovićeve iskaze i zatražila izjašnjenje nadležnih (koje zbog njihove zauzetosti nije dobila), Ombudsmanka nije ustanovila da je došlo do kršenja Kodeksa. Uputila je podnosioca žalbe da se obrati Redakciji te da u vidu odgovora/ispravke ospori Begovićeve navode.

Kršenje načela koja je gospodin Vlahović označio uglavnom se tiču neprikosnovenosti informacija (3), prava na odgovor (4), načina prikupljanja informacija (6) i pretpostavke nevinosti (10). Nije, međutim, jasno zbog čega je uočeno kršenje načela 2, koje se tiče slobode prikupljanja i saopštavanja informacija i izvještavanje o ljudima koji su moćni u društvu. Ombudsmanka je o svojoj odluci obavijestila Komunalnu policiju i uputila ih kako da podnesu ispravku u skladu sa odredbama Zakona o medijima koje se odnose na ispravku i odgovor.

3. Zastupnik Stanka Subotića, advokat Radoslav Tadić, je 13. aprila podnio žalbu na sadržaj članaka objavljenih u štampanom i onlajn izdanju Vijesti od 9. i 10. aprila (http://www.vijesti.me/vijesti/veze-stanka-subotica-prve-banke-kako-je-cane-kupovao-raj-clanak-194189 i http://www.vijesti.me/vijesti/planovi-subotica-propali-gradanima-ostalo-da-vrate-dug-clanak-194601), kao i zbog odbijanja urednika da objavi odgovor njegovog klijenta. Time se, prema njegovom mišljenju, postupilo suprotno Zakonu o medijima i Kodeksu novinara Crne Gore, premda nije naznačeno načelo koje je prekršeno (pretpostvaka je da je riječ o načelu 4 Kodeksa).

Objavljeni sadržaji su bili su potpisani imenima Mirande Petručić (OCCRP), Dejana Milovca (MANS) i Lorenca Bodrera (IRP). List se vodio načelom 2 Kodeksa, objavljujući rezultate istraživanja o moćnim pojedincima u ekonomiji. Advokat Tadić se pozvao na član 26. Zakona o medijima Crne Gore (Svako fizičko i pravno lice ima pravo na ispravku i odgovor kada smatra da je, putem objavljenog programskog sadržaja, povrijeđeno neko njegovo Ustavom ili zakonom ustanovljeno pravo).

U izjašnjenju Uredništva je ukazano jeda žalba Stanka Subotića ne zadovoljava uslove za objavljivanje odgovora ili ispravke iz Zakona o medijima, a na osnovu članova 27. i 30 (Pod ispravkom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se informacija kojom se ispravljaju pogrešni ili neistiniti navodi u objavljenom programskom sadržaju. Pod odgovorom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se informacija kojom se argumentovanim navodima pobijaju, suštinski ispravljaju ili dopunjuju navodi u objavljenom programskom sadržaju.) i 30. Ombudsmanka je zatražila od advokata Tadića da argumentovanim navodima dopuni ili ispravi one iz spornog programskog sadržaja, ali je dobila samo ponovljen istovjetni zahtjev.

Gospodin Subotić je očigledan predmet medijske pažnje, ne samo u Crnoj Gori. Jasna je stoga njegova potreba da se i sam obrati javnosti. Međutim, on u svom odgovoru nije pobijao navode iz objavljenih sadržaja, već je uglavnom govorio o svom intervjuu datom dnevnom listu „Pobjeda“, zahtijevajući da mu se odgovori „šta od navedenog u tom intervjuu nije tačno“. Na kraju svog obraćanja gospodin Subotić tvrdi da je vlasnicima Vijesti davao „pare da pokrenu biznis“, ali ne nudi dokaze koji bi to potvrdili. Ombudsmanka je zaključila da nije došlo do kršenja načela 4 Kodeksa, jer list nije u obavezi da objavljuje kvalifikacije i napade na sebe, već argumente kojima se osporavaju ili ispravljaju objavljeni navodi.

4. Ombudsmanki se 30. aprila iznova žalio advokat Branko Čolović, povodom članka objavljenog na strani 13. dnevnog lista „Vijesti“ od 28.04.2014. godine, pod naslovom: „Peskov i Golikov bez radnih dozvola“ (http://www.vijesti.me/vijesti/direktori-avale-tuzili-ministarstvo-rada-clanak-199606 ) koji, prema njegovim riječima, sadrži dvije netačne informacije, i to: a) da je „jedan od vlasnika kompanije koja gazduje budvanskom „Avalom“ i kolašinskom „Bjankom“, Igor Lazurenko, pred sudom u Londonu pokrenuo spor za raskid partnerstva sa biznismenom Zoranom – Ćoćom Bećirovićem“ i b) da je „Bećiroviću ulazak u „Avalu“ i „Bjanku“ bukvalno zabranjen  već pune dvije godine“. Ombudsmanka je nakon urgencije dobila izjašnjenje novinara, ali proces utvrđivanja opravdanosti žalbe u trenutku podnošenja izvještaja za april još uvijek nije okončan već će se naći u majskom izvještaju.

5. Zastupnik Stanka Subotića, advokat Radoslav Tadić se 30. aprila iznova žalio zbog odbijanja Vijesti da objave odgovor njegovog klijenta na sadržaj objavljen 26. aprila: Ivanović:

Ulazi se u fazu koja vodi u nasilje (http://www.vijesti.me/vijesti/ivanovic-ulazi-se-fazu-koja-vodi-nasilje-clanak-199001 ), u skladu sa odredbama 26 i 28 Zakona o medijima. Ombudsmanka je od njega dobila na uvid pismo koje je gospodin Subotić uputio Vijestima. Ono je bilo iste sadržine kao i u prethodnom sadržaju, te kako u njemu nije bilo argumentovanih navoda kojima se pobijaju oni iz objavljenog sadržaja, Ombudsmanka je smatrala da Vijesti nisu prekršile Kodeks i načelo 4 odbijajući da ga objave.

Zahtjevi za objavu demantija

1. Gospođa Vesna Klikovac Katanić se 10. marta obratila redakciji i Ombudsmanki sa zahtjevom da se objavi demant povodom teksta objavljenog istog dana na naslovnici i na 13. strani lista. Tekst je objavljen 10 marta, na naslovnici i na 13. strani (http://www.vijesti.me/vijesti/tvrdi-da-je-direktorica-marketinga-plantaza-pretukla-ulici-clanak-194483 ), a u njemu je stajalo da je Maja Sekulić Gvozdenović podnijela prijavu protiv direktorice marketinga Plantaža Vesne Klikovac Katanić, koja ju je, navodno, pretukla u Bloku V u Podgorici. Već 11. marta i 11:29, na Portalu Vijesti se našlo reagovanje Klikovac Katanić, u kojem je ona tvrdila da se branila od nastraja na svoj život (http://www.vijesti.me/vijesti/direktorica-marketinga-plantaza-branila-sam-se-nasrtaja-svoj-zivot-clanak-195008).

Reagovanje je u opširnijoj formi objavljeno 13. marta, na 6. strani Vijesti, opremljeno fotografijom Klikovac Katanić, kao što je sporni sadržaj bio opremljen fotografijom Sekulić Gvozdenović.

Vijesti se nisu opredijelile da objave demant u cjelini, odnosno one dijelove u kojima se osporava integritet medija koji se optužuje za manipulativan odnos, tendencioznost i senzacionalizam, niti je prihvaćen predloženi naslov. Objavljen je, međutim, dio u kojem se navode argumenti kojima podnositeljka zahtjeva osporava navode iz spornog sadržaja.

U ovom slučaju Ombudsmanka je cijenila značaj člana 28 Zakona o medijima, prema kojem se ispravka ili odgovor moraju objaviti bez izmjena i dopuna, na istoj strani štampe, odnosno u istoj emisiji elektronskog medija u kojima je objavljen programski sadržaj na koji se ispravka ili odgovor odnosi, pri čemu ne smije biti duži od tog sadržaja.

Međutim, prethodni član 27 Zakona o medijima preciznije definiše šta se smatra ispravkom odnosno odgovorom, a suština je da se argumentovano pobijaju ili ispravljaju pogrešni ili neistiniti navodi. Prema tom članu, svaki odgovor ili ispravka koji ne sadrže samo ono što predviđa ovaj član, ili u konkretnom slučaju sadrže kvalifikacije i napade na račun medija ne mora biti objavljeno.

Prema tome, odluka Redakcije da se demant Klikovac Katanić ne objavi u integralnoj formi bi se mogla smatrati kršenjem člana 28, ukoliko je prethodno poštovano ono što predviđa član 27. Dakle, medij se mogao opredijeliti da uopšte ne objavi demanti, ali su umjesto toga objavljeni oni dijelovi u kojima postoji osporavanje navoda iz spornog sadržaja, ali ne i oni koji sadrže napade i kvalifikacije.

Ombudsmanka smatra da je list našao adekvatan način da poštuje oba člana Zakona o medijima, na način da ne ugrožava temeljno pravo žalioca na argumentovani odgovor/ispravku, ali i sopstveno pravo da ne objavljuje ono što striktno ne podrazumijevaju odredbe o onome što predstavlja odgovor/ispravku. Nakon objavljivanja dijela demantija, Ombudsmanka nije dobila prigovor gospođe Klikovac Katanić.

2. Ombudsmanki i Redakciji lista se 21. aprila obratila Služba za odnose sa javnošću Zavoda za izvršenje krivičnih djela, povodom sadržaja objavljenog istog dana na naslovnici i na 14. strani (http://www.vijesti.me/vijesti/borba-prevlast-spuskom-zatvoru-clanak-197639 ). Reagovanje Zavoda je objavljeno u cjelini 24. aprila na 11. strani lista (http://www.vijesti.me/vijesti/u-ziks-u-nema-borbe-prevlast-clanak-198675 ), uz najavu odgovora novinarke. Odgovor Jelene Jovanović je objavljen 25. aprila (http://www.vijesti.me/vijesti/odgovor-novinara-upravi-ziks-a-priznali-ste-da-nas-pratite-clanak-198700 ). Služba za odnose sa javnošću ZIKS-a se nakon toga nije obraćala Ombudsmanki niti je odgovorila novinarki.

Prigovor na objavljene sadržaje

1. Ombudsmnaki se 19. aprila prigovorom obratio gospodin Bojan Nikolić, ukazujući na sporni dio objavljenog sadržaja http://www.vijesti.me/kultura/katastrofalno-los-atomski-zdesna-i-koji-metar-dublje-samog-dna-clanak-196875, odnosno na iskaz: "Za razliku od većine balkanskih autora koji snimaju autistične filmove…" Načelni prigovor gospodina Bojanića, koji je Ombudsmanka prihvatila, ticao se riječi ’autistični’, jer ona indirektno predstavlja stigmatizovanje onih koji pate od ove bolesti. Ombudsmanka je smatrala da se time došlo na ivicu kršenja načela 9 Kodeksa, i predložila da se izvrši ispravka. U dogovoru urednika Portala i autora teksta Radenka Savića, sporna riječ je zamijenjena atributom ‘hermetičan’.

2. Javni govor, odnosno naglašena i neopravdana upotreba stranih (posebno engleskih) riječi i izraza bila je predmet obraćanja gospođe Tee Gorjanc Prelević. Ona je naglasila da se ova primjedba ne odnosi nužno na novinare Vijesti već na crnogorske medije uopšte, sa čime se Ombudsmanka saglasila i prihvatila sugestiju da se u nekom od autorskih tekstova pozabavi kvarenjem jezika u medijima.

Inicijativa Ombudsmanke

1. U trenutku okončanja ovog izvještaja Ombudsmanka očekuje izjašnjenje povodom teksta „HTP Trend Korali AD Sutomore DEMANTI“, objavljenog 23. aprila na 7. strani lista, sa naznakom „Plaćeni prostor“ i o njemu će biti riječi u majskom izvještaju.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.