navigacija Naslovnica Premium

ZABILJEŽENA TRI POKUŠAJA SUICIDA

29.5.2018 19:10

U poslednjih deset godina dva samoubistva u ZIKS-u

"Zatvori su odgovorni za zdravlje i sigurnost zatvorenika i ukoliko podbace u njihovom obezbjeđenju mogu biti podložni pozivanju na zakonsku odgovornost", ocijenio je Ombudsman

U poslednjih deset godina dva samoubistva u ZIKS-u (Ilustracija)
MINA
Foto: Filip Roganović Autor: MINA

U Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Podgorici, u posljednjih deset godina, dva zatvorenika izvršila su samoubistvo, a zabilježena su tri pokušaja, saopštio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković.

On je kazao da su u istom periodu u crnogorskim zatvorima evidentirana tri slučaja smrti zbog predoziranja psihoaktivnim supstancama, i da je tim osobama nedostajao tretmanski rad ili da ga nije bilo dovoljno.

Baković je, na konferenciji Mreže nacionalnih mehanizama za prevenciju torture (NPM) zemalja Jugoistočne Evrope, naveo da je samoubistvo složena pojava i najčešći uzrok smrti u ustanovama detencije.

"Zatvori su odgovorni za zdravlje i sigurnost zatvorenika i ukoliko podbace u njihovom obezbjeđenju mogu biti podložni pozivanju na zakonsku odgovornost", ocijenio je Ombudsman.

Zato je, prema njegovim riječima, obezbjeđivanje odgovarajuće prevencije samoubistava i službi za intervencije od koristi kako za zatvorenike, tako i za samu ustanovu u kojoj se služba formira.

Baković je saopštio da je, prema podacima dobijenim od zdravstvene službe ZIKS-a, od 2008. do ove godine, u zatvoru bilo dva samoubistava, (jedno vješanjem, a drugo trovanjem tabletama), dok su zabilježena tri pokušaja.

"Statistički posmatrano moglo bi se reći da se radi o malom broju slučajeva suicida u zadnjih deset godina. Međutim, čak i samo jedan slučaj zaslužuje i zahtijeva posebnu pažnju svih subjekata i njihovo aganžovanje na prevenciji kako bi se preduprijedila ova pojava”, rekao je Baković.

On je objasnio da su uzroci samoubistva raznorodni i složeni i da se, kada je u pitanju prevencija, izazov identifikovanje osoba koje su najugroženije, okolnosti kojih ih navode na taj čin i primjena djelotvorne intervencije.

Prema njegovim riječima, zatvorenici kao grupa imaju višu stopu samoubistava nego ostali pripradnici zajednice.

Baković je ocijenio da u ustanovama detencije u Crnoj Gori još nijesu uspostavljeni programi prevencije samoubistava, a nijesu usvojeni ni nacionalni standardi i smjernice za prevenciju.

On je podsjetio da su u iz institucije Zaštitnika u Izvještajima naglasili da je zatvorenicima, kod kojih postoji rizik od samoubistva potrebna neposredna medicinska podrška, ali i veće aganžovanje na socijalnoj integraciji.

"Svim službama u detenciji potrebna je edukacija o tome kako da primijete znake, signale tj. pozive u pomoć koje šalje osoba prije izvršenja suicida - koji su ti signali i kako da ih prime, šta da se radi nakon uočenih znakova. Pravovremenim prepoznavanjem možemo spriječiti neželjenu posledicu”, istrakao je Ombudsman.

Baković smatra da cjelokupni sistem mora da se zalaže za razvoj prevencije i da se moraju formirati stručni timovi u okviru svih ustanova detencije, koji će se baviti problemom suicida i prevencijom.

On je saopštio da u ZIKS-u 50 odsto od ukupnog broja zatvorenika sa evidentiranim mentalnim poremećajima, čine zavisnici od psihoaktivnih supstanci.

Baković je saopštio da su u poslednjih deset godina u zatvorima evidentirana tri slučaja smrti usled predoziranja psihoaktivnim supstancama.

"Uvidom u zdravstvene kartone nije se mogao naći evidentiran podatak koji bi eventualno ukazao na opasnost od suicida, pa je smrt ovih zatvorenika registrovana kao nenamjerna“, naveo je on.
Baković je kazao da je konstatovano da je tim osobama nedostajao tretmanski rad ili da ga nije bilo dovoljno.

Specifičnost same bolesti zavisnosti i njihov veliki negativan uticaj na cjelokupno društvo, kako je naveo Baković, čini ovu kategoriju posebno ranjivim u zatvorskom okruženju.

"Ovome treba dodati i činjenicu da usled nedostatka kapaciteta u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Kotoru, na mjeru obaveznog liječenja u decembru prošle godine na liječenje je čekalo 82 zatvorenika, kojima su ove mjere izrečene uz kaznu zatvora”, istakao je Baković.

Ombudmsan je ukazao da se u ZIKS-u, pored farmakološke terapije, u tretmanu zavisnika od psihoaktivnih supstanci sprovodi jedino program „12 koraka“, koji je sličan grupnim psihoterapijskim tehnikama i čiji je cilj održavanje apstinencije, koja bi u idealnom slučaju trajala cijeli život.

On je naveo da je u decembru prošle godine, svega šest zatvorenika bilo uključeno u taj program, i objasnio da je razlog za to, prema navodima psihijatra, slaba motivacija zavisnika ili grubo kršenje pravila grupe i vršenje negativnog uticaja na grupu.

"Zato je neophodno preduzeti mjere i korake kako bi se zatvorenici dodatno motivisali da se uključe u program, imajući u vidu njegove višestruke koristi”, smatra Baković.

On je kazao da u cnogorskim zatvorima nema takozvanih odjeljenja ili zone bez droga u kojima zatvorenici pristaju na česta nasumična testiranja kojima se pokazuje da ne konzumiraju drogu, a zauzvrat dobijaju podsticaje putem benefita.

Prema riječima Ombudsmana, zabilježen je nedostatak individualnih planova i programa rada sa tim osobama i učestalo kažnjavanje za grubo kršenje pravila, oduzimanje povoljnije klasifikacione grupe i zapažen nedostatak motivacije zavisnika za liječenje.

Zaštita osuđenika zavisnika od droge, koji i u zatvoru imaju pravo na adekvatno liječenje i pomoć, smatra Baković, treba da promoviše ideju da tretman u zatvorskom sistemu mora biti ekvivalentan dostupnim načinima liječenja u okviru javnog zdravstvenog sistema u zemlji.

"Ovakvim pristupom treba se onemogućiti pojava stigme i diskriminacije u odnosu na osobe u problemu zavisnosti”, dodao je on.

Baković je naglasio da je neophodno razvijati i unapređivati programe za prevenciju bolesti zavisnosti, smanjenje dostupnosti droga na svim nivoima. Ovaj princip nužno uključuje pravo svakog pojedinca na dostojanstven i profesionalan tretman i pomoć u slučaju bolesti ili drugih prijetnji.

Ombudsman je preporučio da se unaprijede svi uslovi i kapaciteti za liječenje i tretman zavisnika na svim nivoima zdravstvene zaštite, unutar zatvorskog sistema.

"Napori treba da budu usmjereni ka razvoju, dostupnosti i pokrivenost programima i uslugama u zatvorima i drugim mjestima detencije, na osnovu pravilne procjene zdravstvenog stanja i potreba zatvorenika, sa ciljem postizanja kvalitetne njege, ekvivalentne onoj koja se obezbjeđuje u zajednici”, ocijenio je Baković.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

1 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.