navigacija Naslovnica Premium

NAJOPASNIJA KALIFORNIJSKA PASTRMKA

17.6.2018 21:45

Za unošenje stranih vrsta kazna i do 40.000 eura

Nacrtom zakona o stranim i invazivnim vrstama, koji se prvi put donosi u Crnoj Gori, pokušava se spriječiti i višemilionska šteta koju invazivne vrste mogu nanijeti ekonomiji, zdravlju i prirodi

Za unošenje stranih vrsta kazna i do 40.000 eura Crvenouha kornjača došla iz Amerike
Dejan Peruničić
Foto: CDE Autor: Dejan Peruničić

Namjerno ili nenamjerno unošenje, uzgoj i stavljanje na tržište stranih vrsta biljaka, životinja i gljiva u prirodu i ekosisteme u kojima prirodno nijesu nastanjene biće zabranjeno, a oni koji to budu uradili biće kažnjeni od 2.000 do 40.000 eura.

To je predviđeno Nacrtom zakona o stranim i invazivnim vrstama, koji se prvi put donosi u Crnoj Gori.

Cilj zakona, koji će biti na javnoj raspravi do 7. juna, kako je pojašnjeno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, je da se spriječi, ublaži i svede na najmanju moguću mjeru štetan uticaj na biodiverzitet, ekosistema i zdravlje ljudi.

Osim što je to jedan od uslova za ulazak u EU, time se pokušava spriječiti i višemilionska šteta koju invazivne vrste mogu nanijeti ekonomiji. Podatak da EU na godišnjem nivou ima oko 12 milijardi eura štete zbog invanzivnih vrsta dovoljno govori o veličini tog problema.

Dosadašnje širenje invazivnih vrsta, osim sporadičnih akcija u slučaju uništavanja ambrozije i tigrastog komarca, u Crnoj Gori nije sprečavano, a posljedice su vidljive: širenjem ambrozije enormno se povećao broj ljudi koji dobijaju alergije, unošenjem kineza u Skadarsko jezero drastično se smanjio broj “domaćih” riba, dok je mungos skoro istrijebio zmije i glodare i prešao na sitnije domaće životinje na primorju...

Tigrasti komarac (novine)Neželjeni gost: Tigrasti komarac

Kako je “Vijestima” pojasnio Vuk Iković iz Crnogorskog društva ekologa (CDE), zbog unošenja kineza, koji je zauzeo dio staništa lokalnih vrsta riba i doveo do smanjenja njihove brojnosti, Crna Gora ima štetu koja se može procijeniti u milionima eura.

Iković je naveo da su od biljaka najčešće invazivne vrste alga tumor mediterana koja živi u Jadranskom moru, zatim ambrozija, bagremac, pajasen ili kiselo drvo, dudovac i nekoliko vrsta trava, a od životinjskih tigrasti komarac, plavi rak, nekoliko vrsta školjki, azijske bubamare, kinez, kalifornijska pastrmka, crvenouha kornjača i mungos.

On je pojasnio da invazivne vrste većinom unose ljudi, dok ih se ljubitelji akvarijuma i vlasnici kućnih ljubimaca često žele osloboditi pa ih puštaju u okolne potoke, rijeke, jezera i mora, ili su u pitanju “slijepi putnici”.

“Tako je “je crvenouha kornjača, koja potiče iz južnog dijela Sjeverne Amerike, dospjela u staništa primorja. Uvozom novih sorti palmi uvezen je i palmin surlaš koji je zarazio i ubio stotinu godina stare palme na primorju, zbog čega je samo Opština Tivat izdvojila 100.000 eura za nove sadnice”, kazao je Iković.

Ambrozija (novine)Ambrozija povećala broj ljudi koji dobijaju alergije

Novim zakonom predviđeno je da se strana vrsta, izuzetno, može unijeti uz posebne dozvole ako ne predstavlja opasnost, ali je vlasnik dužan da obezbijedi strogo kontrolisane uslove kojima će se spriječiti bijeg ili svako neovlašćeno unošenje strane vrste u prirodu i odgovoran je za štetu koju prouzrokuje ako do toga dođe, kao i za troškove njenog uklanjanja iz prirode i troškove obnove utvrđene štete.

Dozvole će se izdavati nakon mišljenja Savjeta za procjenu invazivnosti vrste. Dozvola se izdaje najduže na period od pet godina.

Nakon otkrivanja invazivne vrste koja izaziva zabrinutost organ uprave određuje mjere za iskorjenjivanje te vrste u ranoj fazi invazije i način primjene mjera, u roku od tri mjeseca od dana obavještenja o ranom otkrivanju. Organ uprave obavještava Evropsku komisiju u slučaju iskorenjivanja populacija invazivne strane vrste koja izaziva zabrinutost u EU.

Troškove sprovođenja mjera iskorjenjivanja snosi onaj ko je prouzrokovao širenje, a kada nije moguće utvrditi ko je to uradio ili kada se radi o spontanom širenju, troškovi iskorjenjivanja padaju na teret budžeta.

Pajasen (novine)Najinvazivnija biljna vrsta na svijetu snimljena u Podgorici: Pajasen

Novčanom kaznom od 2.000 eura do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako koristi invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Crnoj Gori i EU bez dozvole, ne podnese izvještaj o korišćenju invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u skladu sa dozvolom za korišćenje, stavlja na tržište stranu vrstu bez dozvole organa uprave, vrši unos strane vrste u prirodu koja nije navedena na listi dozvoljenih stranih vrsta ili listi vrsta koje izazivaju zabrinutost u Crnoj Gori i/ili EU, bez dozvole organa uprave ili protivno uslovima datim u dozvoli i vrši uzgoj u zatvorenom sistemu bez dozvole. Za te prekršaje kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 do 4.000 eura, ali i fizičko lice kaznom od 250 do 2.000 eura.

Kiselo drvo ubija “konkurenciju”

Najinvazivnija biljna vrsta u svijetu, koja je dospjela i na crnogorsko tlo, je pajasen ili kiselo drvo. Vodi porijekli iz Kine. Donesen u Evropu 1751, najprije je zasađen u botaničkoj bašti u Čelsiju (London), odakle je poslat širom Evrope. Pajasen raste veoma brzo i širi se nemilice, te tako potiskuje autohtone vrste. Osim toga, toksini iz listova i izlučevine iz korijena otežavaju rast većem broju drugih biljnih vrsta.

alga tumor Meditarana (novine)Na moru je najagresivnija alga tumor Mediterana

Najopasnija strana vrsta u Crnoj Gori je kalifornijska pastrmka, a na suvom postoji 51 biljna vrsta koja se smatra invazivnom. Ambrozija je počela da se prati 2012. po nalogu fitosanitarne službe. To je biljka sa izuzetno alergenim polenom, koji izaziva kasno ljetnju i jesenju polensku groznicu. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, u Evropu je dospjela u 19. vijeku, a u Crnoj Gori je zabilježena tek početkom 2000. Do sada je evidentirana na području Bara, Boke, Podgorice, Danilovgrada, Nikšića, Kolašina, Bijelog Polja i Berana.

Kontrolisaće i kućne ljubimce

Vlasnicima životinja koje se ne drže u komercijalne svrhe, a spadaju u invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Crnoj Gori ili EU, dozvoljeno je držati pod uslovima da su životinje bile kućni ljubimci prije njihovog uvrštavanja na listu invazivnih vrsta i da se drže u zatvorenom sistemu, gdje su preduzete sve potrebne mjere kako bi se spriječilo njihovo razmnožavanje ili bijeg.

Vlasnicima komercijalnih zaliha primjeraka invazivnih, nabavljenih prije njihovog uvrštavanja na listu vrsta koje izazivaju zabrinutost, dopušta se da u periodu od dvije godine nakon uvrštavanja vrste na listu, drže i prevoze žive primjerke ili reproduktivne djelove tih vrsta u svrhu njihove prodaje ili predaje, u svrhu istraživanja, ili proizvodnje medicinskih proizvoda, uz uslov da se primjerci drže i prevoze u zatvorenom sistemu, preduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi se onemogućilo njihovo razmnožavanje ili bijeg ili da se primjerci unište ili usmrte na human način kako bi se riješili zaliha, predloženo je u Nacrtu.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (7 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 3

  • brigante srbljevino ooo tugo j 5 mjeseci
    Kineze su unijeli Albanci, ne mi, dobili su ih šestdesetih godina od Mao Cedunga
    • 0
    • 0
  • Anton-Adam Staničić 5 mjeseci
    U zakon treba obavezno uvrstiti biljku penjačicu Dvornik (Polygonum aubertii). To je nešto strašno! Da čovjek nju iskorijeni mora biti borba neprestana. Pojede sve biljke oko sebe. I kad si mislio da si je uništio - izroni ona opet iz ništavila i raste recimo 5 m na godinu. Monstrum od biljke! Daleko joj lepa kuća!
    • 1
    • 0
  • Budos 5 mjeseci
    Sad su se sjetili, makar kad je kalifornijska pastrmka u pitanju. Prava je rijetkost, da se u uzgajalištima bave uzgojem potočne pastrmke ili zlatovčice. A sva poribljavanja, do ove godine, rađena su upravo sa kalifornijskom pastrmkom.
    • 7
    • 0