navigacija Naslovnica Premium

IZ VLADE UTVRDILI DA NEMA TROŠKA

2.8.2018 15:26

Zaštita od kineskog kredita može koštati 20 miliona godišnje

Analiza Fideliti konsaltinga pokazuje da bi za 10 godina Crna Gora, prema grubim procjenama, mogla platiti 153 miliona eura samo za troškove hedžinga po osnovu zajma za autoput Bar - Boljare

Zaštita od kineskog kredita može koštati 20 miliona godišnje Trošak hedžinga se ne pominje u dokumentima Vlade: Gradilište autoputa
Foto: Boris Pejović Autor: Biljana Matijašević

Godišnji trošak za zaštitu od valutnog rizika, iako su iz Vlade tvrdili da ga nema, po osnovu kredita za prioritetnu dionicu autoputa Bar-Boljare, iznosio bi 20 miliona eura ako bi se sada ugovorio hedžing aranžman, pokazala je analiza konsultantske kuće Fideliti konsalting.

“Prema jednoj od vodećih svjetskih kompanija za upravljanje imovinom, Pimco, godišnji trošak hedžinga valute dolara u euro (tromjesečni hedž valute, godišnji trošak) košta 2,9 odsto, sa tendencijom rasta preko tri odsto, pa čak i dostizanje nivoa od četiri odsto. Šta to znači za naš kredit? Kako je kredit od Exim banke ugovoren na iznos od 688 miliona eura, na današnji dan to iznosi 803 miliona dolara”, navodi se u juče objavljenoj analizi. Kako se dodaje, ako bi se sada ugovorio godišnji hedžing, godišnji trošak hedžinga, prema Pimcou, iznosio bi 2,9 odsto od tog iznosa, što je 23,28 miliona dolara ili 20 miliona eura.

“Ovaj iznos se nigdje ne pominje niti u jednom dokumentu Vlade vezano za javne finansije, što znači da je rashodna strana potcijenjena za ovaj iznos. Ako amortizujemo kredit od 802 miliona dolara za 42 miliona dolara godišnje i pretpostavimo da se trošak hedžinga neće mijenjati narednih 10 godina, što znači da je trošak hedžinga 2,9 odsto godišnje (ovo je ogromna pretpostavka), dolazimo do toga da za deset godina treba da platimo nevjerovatnih 153,1 milion eura samo za troškove upravljanja valutnim rizikom. Koliko nas sjećanje služi, govorili su nam da nema valutnog rizika”, navodi Fideliti.

Ministarstvo finansija još nije zaključilo aranžman zaštite od valutnog rizika za kredit za autoputg, iako tu mogućnost najavljuje od početka godine.

“Pregovori o aranžmanu zaštite od valutnog rizika po kreditu kineske Exim banke (tzv. hedžing-aranžman) su u toku i očekujemo da ćemo u budućem periodu biti u mogućnosti da konkretizujemo aranžman”, rekli su “Vijestima” nedavno iz tog Vladinog resora na čijem je čelu ministar finansija Darko Radunović.

Darko Radunović Radunović 

Iz Ministarstva su početkom godine kazali da će donijeti blagovoremeno odluku o minimalizovanju valutnog rizika u aranžmanu sa kineskom bankom, što će omogućiti da spremno dočekaju 2021. godinu kada počinje otplata glavnice kredita.

Vlada i Exim banka potpisale su 30. oktobra 2014. godine ugovor o zajmu od 943.991.500 dolara za autoput koji gradi kineska kompanija CRBC. Ugovor je u ime Vlade potpisao tadašnji ministar finansija Radoje Žugić, koji je sada guverner Centralne banke. On je već početkom 2015. godine na novinarsko pitanje da li će na crnogorsku ekonomiju i održivost javnih finansija uticati valutni rizik usljed pada vrijednosti eura u odnosu na američki dolar, rekao da nema nikakvih valutnih rizika.

„Ugovorom Vlade i CRBC-a definisan je valutni kurs dolara i eura u momentu potpisivanja ugovora o izgradnji. Dakle za period izgradnje nema nikakvih valutnih rizika,“ kazao je Žugić.

Na mogući valutni rizik upozoravali su iz opozicije, ali i finansijski stručnjaci koji su upozorili da je pitanje kakav će za šest godina, po isteku grejs perioda, biti odnos eura i dolara, ali tendencije govore da će vrijednost eura biti još manja nego sada. I tadašnji ministar saobraćaja Ivan Brajović je u januaru 2015. godine rekao da nema rizika.

„Definisali smo odnos eura i dolara na dan potpisivanja ugovora o projektovanju i izgradnji, na 26.02.2014, tako da u smislu završetka radova u naredne četiri godine sadašnje promjene nemaju uticaj. Naš grejs period je šest godina. Jednu dvadesetosminu glavnice počinjemo da vraćamo i vratićemo 2021, a kompletnu 2035. Sasvim dovoljno vremena. Volim da mi se niko ne miješa u posao, ali ni ja drugima. Siguran sam da naše Ministarstvo finansija ozbiljno razmišlja o tome - kako će se zaštititi od valutnog rizika u periodu. A, koji je krajni rok da se to postigne?

Upravo početak otplate glavnice”, kazao je Brajović koji je sada predsjednik Skupštine.

Kao glavne koristi od autoputa iz Vlade navode da će on značajno povećati bezbjednost i smanjiti broj nesreća prvenstveno u kanjonu Morače, približiće sjever Crne Gore centralnom i južnom dijelu, povezaće luke na Jadranu sa lukama na Dunavu i omogućiti brži protok turista iz pravca Srbije.

Procijenjena vrijednost dionice Smokovac - Mateševo je 809,6 miliona eura, od čega je 85 odsto obezbijeđeno iz kredita Exim banke, a 15 odsto iz budžeta. Kreditni aranžman je potpisan na 20 godina, sa šest godina grejs perioda, po kamatnoj stopi od dva odsto. Takođe, na nepovučena sredstva se plaća provizija od 0,25 odsto.

Kineski kredit povećao je javni dug i prisilio Vladu da podigne poreze, djelimično zamrzne plate u javnom sektoru i ukine naknade za majke. Uprkos tim mjerama, očekuje se da će se dug Crne Gore približiti na 80 odsto BDP-a, a MMF upozorava da država ne može priuštiti dalje zaduživanje kako bi završila autoput. Radovi na prioritetnoj dionici počeli su 11. maja 2015. i predviđeno je da traju četiri godine. Međutim, ministar saobraćaja Osman Nurković najavio je prošlog mjeseca mogućnost da će radovi kasniti. Razlog je vjerovatno petlja Smokovac, koja nije bila sastavni dio idejnog projekta, već je naknadno projektovana.

Osman Nurković Nurković  

 Ko će da plati stomilionsku grešku?

Iz Fidelitija podsjećaju da je krajem 2014. godine, kada je ugovoren kredit, trošak hedžinga iznosio 0,5 odsto, šest puta niže nego danas.

“Ugovorili smo tek jednu dionicu autoputa, vrijednost ostalih dionica se procjenjuju na 1,1 milijardu dolara. Hoćemo li i to da hedžujemo, pitanje je od još par stotina miliona eura. Najmanje”, navode iz Fidelitija.

Kako dodaju, ko je kriv za ovaj nevjerovatni propust, nije teško utvrditi.

“Kako god, sadašnjem ministru finansija, ali i Vladi ostavljen je prevruć krompir veličine meteora koji u slobodnom padu može uzdrmati javne finansije i poništiti sve pozitivne napore koji se sprovode. A ko će da plati ovu moguću stomilionsku greškicu, znate već: pdv, akcize, voda, telefon, struja, bonboni i - žvake”, poručuju iz Fidelitija.

Aerodrome daju pod koncesiju 25 do 30 godina

Vlada je odlučila da ponudi crnogorske aerodrome na koncesiju, a poziv za sve zainteresovane brzo će biti objavljen na njenom sajtu, kazao je ministar saobraćaja Osman Nurković Televiziji Vijesti.

On je dodao da je to “ogromna razlika u odnosu na prodaju, koja je prvobitno najavljivana”. Plan je da se aerodromi u Podgorici i Tivtu izdaju na 25 do 30 godina.

Nurković kaže da Vlada na taj način želi da bolje valorizuje potencijal aerodroma, jer trenutno stanje ne zadovoljava potrebe države i njenih građana. Inače, pod koncesijama se nalazi većina aerodroma iz okruženja.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 21

  • GoranBalkanski 3 mjeseca i 2 nedjelje
    Hedžing (hedging), lijepa crnogorsko/srpska riječ za premošćavanje rizika ili zaštita protiv rizika od valutnog kursa. Dakle gospodo novinari njegujte svoj jezik. Nećete biti pametniji kiteći se tuđim perjem.
    • 11
    • 0
  • Конички Бихевиоризам 3 mjeseca i 2 nedjelje
    morace opet kredit od 250 miliona da se digne od MMF-a da se zastitimo..
    • 3
    • 0
  • Pablikripablik 3 mjeseca i 2 nedjelje
    Докле год се долар веже за нафту,нико му ништа моћи неће,и тачка.
    • 3
    • 0