navigacija Naslovnica Premium

ŽIVOT U SVEMIRU

1.5.2014 09:18

Zašto su otkrića naseljivih planeta loša za budućnost čovječanstva?

Što je evolucija života lakša i vjerovatnija - vjerovatnoća za naš opstanak u budućnosti je manja, koncept je koji zastupa Robert Hanson

Zašto su otkrića naseljivih planeta loša za budućnost čovječanstva?
Foto: MPI Autor: Index.hr

NASA je nedavno objavila vijest o otkriću nove egzoplanete Kepler 186f.

Radi se o važnom otkriću jer je ovo prva naseljiva planeta jednake veličine kao i Zemlja, a zbog pozicije na kojoj se nalazi realno je očekivati da je na njoj moguć pronalazak vode, a možda i nekog oblika života. Ovo ipak nije u potpunosti dobra vijest jer pronalazak ovakvih egzoplaneta povećava vjerovatnoću skorašnjeg neizbježnog izumiranja čovječanstva, piše Discover Magazine.

Ova pretpostavka dio je koncepta poznatog kao "veliki filter".

Nevjerovatno je da nije pronađen ni jedan jedini vanzemaljski signal ili čvrst dokaz o postojanju vanzemaljskog života
Veliki filter pokušao je da da odgovor na Fermijev paradoks: zašto još nismo pronašli vanzemaljce, uprkos postojanju miliona solarnih sistema u našem galaktičkom susjedstvu koji mogu da podržavaju evoluciju života? Za ovaj paradoks zaslužan je fizičar Enriko Fermi koji se 1950. godine jednostavno zapitao gdje su vanzemaljci.

Zaključio je da je nevjerovatno da nije pronađen ni jedan jedini vanzemaljski signal ili čvrst dokaz o postojanju vanzemaljskog života.

Koncept velikog filtera daje argumente za tvrdnju da ne postoji veliki broj inteligentnih vrsta ili mjesta na kojima bi takve vrste mogle da obitavaju. Postoji maleni broj inteligentnih vrsta, u ovom trenutku samo jedna koju možemo posmatrati - ona ljudska. Zbog toga je vjerovatno da postoji neka barijera koja inteligentne vrste sprečava u tome da dožive eksploziju kolonizacije i kolonizuju druge planete u svom sistemu. Ta barijera mogla bi biti samouništenje.

Zaključak ovog koncepta je jednostavan, što je evolucija života lakša i vjerovatnija - vjerovatnoća za naš opstanak u budućnosti je manja.

Prema Robertu Hansonu, od koga potiče ovaj koncept, put evolucije od razvoja vrste do kolonizacije primjetnog svemira ima devet koraka.

1. Odgovarajući zvjezdani sistem

2. Razvoj reproduktivnih molekula

3. Jednostavni prokariotski život

4. Kompleksni eukariotski život

5. Seksualna reprodukcija

6. Višećelijski život

7. Životinje sa velikim mozgom

8. Nivo trenutnog ljudskog napretka

9. Eksplozija kolonizacije

Veliki filter implicira na mogućnost da ni jedna vanzemaljska inteligentna vrsta nije došla do devetog koraka, inače bi i naš sistem bio pun kolonija. Neka vrsta prirodne katastrofe ili iscrpljivanje prirodnih resursa vjerovatno vodi do nemogućnosti kolonizacije.

Sve ovo dovodi do jednog zaključka. Inteligentni život u svemiru je ekstremno rijedak ili ima tendenciju izumiranja. "Tišina" koja dolazi iz svemira možda je uzrokovana činjenicom da napredne civilizacije jednostavno ne mogu da dugo prežive jer u jednom trenutku krenu neodrživom putanjom ili pronađu suicidalnu tehnologiju.

Inteligentni život u svemiru je ekstremno rijedak ili ima tendenciju izumiranja. "Tišina" koja dolazi iz svemira možda je uzrokovana činjenicom da napredne civilizacije jednostavno ne mogu da dugo prežive jer u jednom trenutku krenu neodrživom putanjom ili pronađu suicidalnu tehnologiju
Čovječanstvo je preživljavalo udare astroida, erupcije supervulkana i prirodne pandemije. Međutim, radikalne nove tehnologije izumljene u 20. vijeku i one koje se trenutno razvijaju predstavljaju veliku opasnost. Mnogi cijenjeni naučnici upozoravaju kako su nuklearna tehnologija i biotehnologija potencijalno katastrofalne.

Kada je Fermijev paradoks prvi put predstavljen mislilo se da su planete rijetka pojava. Od tada je otkriveno stotine egzoplaneta i vjeruje se da je to samo početak, ali svako nove otkriće planeta u naseljivoj zoni zapravo povećava vjerovatnoću da u našem sistemu nema planete osim Zemlje koja bi mogla da podrži život.

Ovo je najbolje i najjednostavnije opisao filozof Nik Bostrom: "Tišina noćnog neba je zlatna. U potrazi za vanzemaljskim životom nedostatak vijesti je dobra vijest. Obećava potencijalno sjajnu budućnost za čovječanstvo."

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 26

  • N.Y. 4 godine i 6 mjeseci
    hvala,pokusat cu naci to online ili na drugom jeziku,jer ovdje gdje sam nema nasih knjizara, na zalost..zadnje sto sam citao na ovu temu je "Dvanaesti planet" od Zaharija Sicin ( ova sto je i Nikola P. u komentaru preporucio nekom)
    • 0
    • 0
  • N.Y. 4 godine i 6 mjeseci
    hvala,pokusat cu naci to online ili na drugom jeziku,jer ovdje gdje sam nema nasih knjizara, na zalost..zadnje sto sam citao na ovu temu je "Dvanaesti planet" od Zaharija Sicin ( ova sto je i Nikola P. u komentaru preporucio nekom)
    • 0
    • 0
  • guderion.leonov 4 godine i 6 mjeseci
    @NY,hvala.Sve ovo možeš pročitati u knjizi Astronomija od dr Kristofera de Pria i dr Alana Akselroda,poglavlje Gdje su svi ostali.Cijena 10,60€ u nekoj od gradskih knjižara.
    • 0
    • 0