navigacija Naslovnica Premium

BJELOPOLJSKI ORGANSKI FARMERI NAJBROJNIJI U CRNOJ GORI

24.4.2017 21:14

Zdravu hranu sije 120 proizvođača

Prema podacima Monteorganike, ukupno je 277 registrovanih proizvođača organske hrane, najviše u voćarstvu

Zdravu hranu sije 120 proizvođača Usjev organske heljde, sorta "ajda darja" u Bijelom Polju
Foto: Privatna arhiva Autor: Jadranka Ćetković

Najviše registrovanih poljoprivrednih proizvođača organske hrane u Crnoj Gori nalaze se u Bijelom Polju, njih 120 od 277 ukupno registrovanih. Slijede, Andrijevica, Pljevlja, Mojkovac, Berane...

Prema riječima predsjednika Udruženja organskih poljoprivrednih proizvođača Božidara Šutovića, ta organizacija okuplja proizvođače koji se bave biljnom proizvodnjom.

"To su pretežno poljoprivrednici koji se bave voćarstvom, od čega je najzastupljenija šljiva, jabuka, kruška, a u ratarstvu se gaje uglavnom žitarice. Najmanje je onih koji gaje povrće", kaže Šutović, koji na svom gazdinstvu na oko dva hekatra gaji organsko voće.

Farmer Marko Hajduković koji na oko 1,5 hektar gaji jabuku i krušku kaže da je ovakav razvoj voćarstva velika šansa za sve poljoprivrednike.

"Udruženje radi na realizaciji projekta sa lokalnom upravom i Ministarstvom poljoprivrede, pa su dva naša člana boravila u višednevnoj posjeti mađarskom ministarstvu poljoprivrede i obišli nekoliko značajnih farmi, pijaca i industrijskih objekata iz ove oblasti”, ističe Hajduković.

Površine u Crnoj Gori gdje je prisutna organska poljoprivreda su jako male, i mjere nekoliko hiljada hektara. Prema podacima Monteorganike, broj proizvođača se kreće od jednog u Petnjici, Budvi i Baru, dva u Herceg Novom, Gusinju i Rožajama, tri u Danilovgradu, četiri u Kolašinu i Žabljaku, šest u Plužinama, sedam u Nikšiću, osam u Plavu, devet u Podgorici, 13 u Mojkovcu, 23 u Beraname, 35 u Pljevljima, 36 u Andrijevici, i u Bijelom Polju 120.

Slovenija i Hrvatska su u 2013.godini imale više od 32 hiljade hektara pod organskom poljoprivredom. U 2011 godini u Albaniji je bilo 448 hektara, Crnoj Gori preko 3.000, u Srbiji dvostruko više, Ukrajini više od 270 hiljada hektara, Turskoj oko 440 hiljada hektara, a ukupno u cijelom svijetu je 0,86 odsto zemljišta pod organskom poljoprivredom.

Poljoprivredni inženjer Dejan Zejak, koji se više od jedne decenije bavi oblašću organske proizvodnje kazao je da je na planu razvoja organske proizvodnje u Bijelom Polju u protekloj deceniji mnogo toga urađeno, ali da bi broj mogao biti daleko veći, jer za to postoje idealni uslovi.

"Crna Gora je pri vrhu zemalja u Evropi po površini poljoprivrednog zemljišta, sa 0,8 hektara po stanovniku. Među članicama EU veću poljoprivrednu površinu po stanovniku ima samo Irska (1,1 hektar), dok prosjek EU iznosi 0,36. Međutim, ukupne poljoprivredne površine Crne Gore ne mogu se potpuno iskoristiti, jer su jako izraženi orografija i geološki sastav uslovili da u Crnoj Gori preovlađuju mahom plitka zemljišta niske proizvodne sposobnosti. Na oranice i bašte, voćnjake i vinograde otpada svega 58.262 hektara ili 12 odsto ukupne poljoprivredne površine”, kazao je Zejak.

Organska proizvodnja je specifična, daje ekskluzivnije proizvode, visokog kvaliteta, zdravstveno bezbjedne po zdravlje ljudi, a sama proizvodnja doprinosi zaštiti životne sredine.

"Razvoj ove proizvodnje uslovljen je agroekološkim uslovima i kupovnom moći stanovništva. Hrana i proizvodi te vrste su za 20 do 100 odsto skuplji od hrane iz konvencionalne proizvodnje. Organska proizvodnja, bez obzira na biljnu vrstu ima zajedničke principe regulisane okvirnim standardima Međunarodne federacije za organsku poljoprivredu, osnovane 1972. godine, kao i direktivom i dopunama EU i našom zakonskom regulativom iz 2005. i inoviranim Zakonom koji je u proceduri, a biće u skladu sa najnovijom EU regulativom”, objašnjava Zejak.

On je ocijenio da sistemi poljoprivredne proizvodnje koji uključuju primjenu organskih đubriva, redukovane obrade zemljišta, plodoreda na bazi leguminoza, dovode do obnavljanja i akumulacije sadržaja organske materije u zemljištu.

"Održavanje i podizanje kvaliteta zemljišta je od posebnog značaja, ukoliko proizvodni potencijal zemljišta i kvalitet životne sredine želimo da sačuvamo i za buduće generacije. Zdravo, kvalitetno zemljište uslovljava i zdravstveno bezbjednu ishranu ljudske populacije”, kaže Zejak.

Po definiciji, precizira Zejak, FAO organska proizvodnja je sistem upravljanja proizvodnjom koji promoviše ozdravljenje agroekosistema uključujući biodiverzitet, biološke cikluse i naglašava korišćenje metoda koje u najvećoj meri iskljičuju upotrebu inputa van farme.

Za razliku od konvencionalne poljoprivredne proizvodnje, zdravstveno bezbjedna hrana proizvedena je u sistemu organske poljoprivrede i prerade, apsolutno isključuje upotrebu sintetičkih sredstava (mineralnih đubriva, pesticida, stimulatora rasta, hormona itd.), i upotrebu genetski modifikovanih organizama.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 2

  • nikako 1 godinu i 6 mjeseci
    u globalu svi organski proizvodi su skupi i nemoze svako da prijusti sebi da takve proizvode stavi na sto
    • 0
    • 1
  • Fileo 1 godinu i 6 mjeseci
    Heljda jedino može biti organska. Ne trebaju nikakvi pesticidi, herbicidi, đubriva otrovna... Navadio sam se u Rusiji na heljdu, samo što je kod nas skupa i ne znaju da je obrade.
    • 2
    • 1