navigacija Naslovnica Premium

GUVERNER CENTRALNE BANKE U INTERVJUU "VIJESTIMA"

2.1.2018 08:25

Žugić: Kamate na kredite treba da budu još niže u 2018.

Žugić smatra da bi oporezivanje luksuza i bogatstva uticalo na smanjenje interesa investitora za ulaganje u Crnu Goru i da bi bilo kontraproduktivno

Žugić: Kamate na kredite treba da budu još niže u 2018. Žugić
Marija Mirjačić
Foto: Autor: Marija Mirjačić

Guverner Centralne banke Crne Gore (CBCG)  Radoje Žugić u intervjuu “Vijestima” je kazao da  će 2018. godina donijeti niže kamatne stope na kredite, ali da ne treba očekivati veće kamate na štednju.
“Mislim da nije realno očekivati rast kamatnih stopa na štednju u 2018. godini” naglasio je Žugić. 

On je istakao da postoji prostor za sniženje naknada koje banke naplaćuju građanima za pružanje platnih usluga, kao i da je teško kreirati kratkoročno rješenje za za nelikvidnost privrede.

Žugić smatra da nije upitno da se komentariše bilo šta u vezi tužbe Adiko banke protiv države zbog zakona o konverziji kredita iz švajcarskog franska u eure, jer je u toku postupak međunarodne arbitraže.

Ocjenjuje i da emitovanje državnih zapisa ne ugrožava kreditnu aktivnost banaka prema privredi zato što su likvidna sredstva banaka prešla iznos od milijadru eura.       

  • Addiko banka je tužila državu zbog Zakona o konverziji kredita iz švajcarskog franka u eure. Da li ima šanse da dobije spor i ako se to desi koje su posljedice po državu?

Vezano za tužbu Addiko banke protiv države, nije uputno vršiti bilo kakve procjene, uzimajući u obzir da je postupak međunarodne arbitraže u toku. 

  •  Da li je realno očekivati značajniji pad kamatnih stopa u 2018. godini?

Više je faktora koji utiču na visinu kamatnih stopa. U prvom redu, to su rizik zemlje, referentne kamatne stope ključnih centralnih banaka, operativni troškovi poslovanja, a zatim i nivo nekvalitetnih kredita, eksterni rizici ... 

U prethodnom periodu zabilježeni su pozitivni trendovi kod svih pobrojanih faktora. Izgledi Crne Gore ocijenjeni su stabilnim od strane rejting agencija, snažno je smanjen nivo NPL-a, priprema se analiza koja treba da ponudi rješenja za smanjenje operativnih troškova poslovanja... Svi ovi rezultati, uz zdravu konkurenciju među bankama prisutnim na našem tržištu, stvaraju okvir za očekivanje da će nam predstojeća godina donijete niže kamatne stope.

  • Koja je, prema Vašoj ocjeni, kamatna stopa koju građani i privreda mogu da izdrže?

Kao što često ističemo, kamatne stope, iako bilježe kontinuirani pad i trenutno su na istorijskom minimumu i dalje su skup input za realni sektor. Idealno bi bilo kada bi se kapital mogao pozajmiti bez troška po zajmoprimca, ali je to nerealna situacija. Banke, kao i ostali privredni subjekti, posluju da bi ostvarile profit i u pravcu postizanja tog cilja, moraju iznaći adekvatan model koji će sveobuhvatno tretirati sve aspekte poslovanja, ali i uvažiti eksterne faktore na koje banke nemaju uticaja. 

Svakako, smatram da ima prostora da dalje sniženje kamatnih stopa, te da će takav, po nama očekivani trend u budućnosti imati pozitivne efekte na privredu, kao i na građane.

  • Građani preko bankarskih usluga plaćaju i visoke naknade za usluge koje CBCG pruža bankama. Da li će Savjet CBCG sniziti cijenu nekih naknada za banke?

Naknada CBCG, za najveći broj transakcija koje obavljaju građani, kreće se u rasponu od 0,10 do 0,13 eura, dok poslovne banke građanima naplaćuju najmanje dva do tri puta veću naknadu, pri čemu se maksimalni iznosi obračunavaju u zavisnosti od iznosa i vremena izvršavanja naloga. 

Imajući prethodno u vidu, svakako postoji prostor za sniženje naknada koje banke naplaćuju građanima za pružanje platnih usluga, ali je važno znati da njihov nivo samo jednim, manjim dijelom zavisi od visine naknade koju poslovnim bankama naplaćuje CBCG, dok je drugim dijelom određen brojnim faktorima koji spadaju u domen poslovne politike pojedinačnih banaka.

  • Šta je predlog CBCG da se smanji nelikvidnost privrede u kratkom roku i da se za privredu obezbijedi više kredita?

Nelikvidnost je ključna ranjivost crnogorske pivrede već duži period i teško je kreirati kratkoročno rješenje za njen tretman. Ona je posljedica nedovoljno akumuliranih sredstava u privrednoj djelatnosti u odnosu na visoko opterećenje troškovima poslovanja. Ne postoji jedinstvena mjera koja bi riješila ovaj problem, već se sistemski i kontinuirano mora raditi na otvaranju što više mogućnosti za povećanje prihoda preduzeća. Prije svega, neophodno je kontinuirano raditi na unapređenju poslovnog ambijenta i smanjivanju barijera poslovanja, dok državni organi treba da daju doprinos povezivanju i proširenju tržišta. Na ovaj način bi se povećala privredna aktivnost, a rizik klijenta, odnosno u krajnjem i rizik zemlje, bi se smanjivao. Sa pozitivnim izgledima rasta privrede, i banke će imati veći podsticaj da kreditiraju privredu. To je sistem spojenih sudova. 

CBCG nastoji da da doprinos rješavanju ovog problema. Tako smo sredinom ove godine izvršili dopunu zakonskog rješenja za dobrovoljno restruktururanje dužnika, kako bi se pospješio oporavak dužnika i uticalo na likvidnost privrede.Rezultati primjene dopunjenog zakonskog rješenja su izuzetno dobri. Na nivou sistema, sklopljena su 32 ugovora o restrukturiranju, u iznosu od oko  17 miliona eura, a očekuje se, u narednom periodu, realizacija ugovora o restrukturiranju u dodatno značajnom iznosu.

Takođe, CBCG radi na unapređenju regulative, implementaciji međunarodnih standarda i podsticanju zdrave bankarske prakse i konkurencije.Time će se dodatno snažiti stabilnost bankarskog sistema i efikasnost njegovih funkcija u pravcu podsticanja privredne djelatnosti.  

  • Da li je bankarski sektor dobro sređen, odnosno, da li potrebna dodatna dokapitalizacija i ako jeste za koje banke i u kojem iznosu?

Bankarski sektor u Crnoj Gori je stabilan i adekvatno kapitalizovan. Stabilnost sektora se ogleda u rastu svih ključnih parametara poslovanja u sistemu tokom 2017. godine. Ukupan rast bilansne sume banaka za jedanaest mjeseci 2017. godine iznosi 8,8 odsto, rast ukupnih kredita iznosi 14,1 odsto, a depozita 10,9 odsto. Finansijski rezultat poslovanja banaka u ovom periodu na agregatnom nivou je pozitivan i iznosi 36,8 miliona eura. 

Aktivne kamatne stope konstantno padaju. Prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa u sistemu iznosi 6,9 odsto, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 7,6 odsto. Procenat učešća nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima banaka takođe se smanjuje u uporednom jednogodišnjem periodu i to sa 10,6 odsto na 7,0 odsto. 

Što se tiče adekvatnosti kapitala, ukupan kapital banaka na 30.11.2017. godine iznosi 523,9 miliona eura i on, u 2017. godini, bilježi rast za 7,9  odsto. Agregatni koeficijent solventnosti banaka iznosi 16,8 odsto, što je iznad zakonom propisanog minimuma, koji iznosi 10 odsto. 

Ukupan bankarski sistem je pod konstantnim monitoringom supervizije, kroz posredne i neposredne kontrole, sa posebnim akcentom na velike banke, banke sa izraženim rizičnim profilom i banke koje su pod mjerama CBCG. Mjere koje smo naložili prema određenim bankama, a tiču se adekvatnosti kapitala, do sada se poštuju. Jedna banka je, shodno naloženoj mjeri, uspostavila koeficijent adekvatnosti kapitala od minimum  12 odsto i isti održava, dok je druga banka izvršila prvu tranšu zahtijevane dokapitalizacije u cilju ublažavanja identifikovanih rizika u njenom poslovanju. 

  • Zašto su u novom zakonu o CBCG ukinute nadležnosti viceguvernerima?

Izmjenama i dopunama Zakona o CBCG nijesu ukinute nadležnosti viceguvernerima, samo se poslovi koje oni obavljaju više ne utvrđuju zakonom, što je ranije bio slučaj, već posebnom odlukom guvernera. Na ovaj način se dosljedno sprovodi ustavno određenje po kome Centralnom bankom rukovodi isključivo guverner.

Takođe, uporedna praksa drugih centralnih banaka potvrđuje da nadležnosti viceguvernera nijesu određene zakonom. Na ovaj način se postiže veća fleksibilnost rada i obezbijeđuje brža reakcija na potencijalne izazove.

  • Vladi i dalje ne preporučujete da više oporezuje luksuz dok većina građana trpi teret krize. Hoće li CBCG dati konkretne predloge za dodatno oporezivanje bogataša?

U situaciji kada nemate dovoljno sopstvene akumulacije, snažan izvor rasta su strane investicije. Prosječan nivo SDI u prethodnih deset godina bio je na godišnjem nivou od oko 700 miliona eura. Ovako snažno interesovanje stranih investitora za ulaganje u Crnu Goru posljedica je, prije svega, konzistentne, predvidive i konkurentne poreske politike koju kreiramo i sprovodimo. 

Imajući prethodno u vidu, kao i činjenicu da su investitori jako osjetljivi na sve vrste promjena kada je poreski ambijent u pitanju, neophodno je očuvati stimulativno okruženje, a samim tim zadržati potojeće i privući nove investicije. Progresivno oporezivanje imalo bi smisla samo ako bi ono pozitivno uticalo na prihode budžeta. Mišljenja sam da ovo ne bi bio slučaj sa Crnom Gorom, jer bi takva odluka uticala na smanjenje interesa investora za ulaganje u našu zemlju, a time i na smanjeni obim investicija, što dalje rezultira nižim stopama rasta.

Dodao bih još i da nijedna zemlja nije sprovela uspješnu fiskalnu konsolidaciju bazirajući je samo na oporezivanju luksuza.

  • Da li ste uradili analize na osnovu kojih ste preporučili Vladi da se smanji porez na dobit i ako jeste šta su one pokazale?

Analiza još uvijek nije rađena, ali smo dali preporuku Vladi da, prilikom kreiranja ekonomske politike za 2018, razmotri ovu mjeru. Naime, naša preporuka je usmjerena na kreiranje mjere kojom će se uticati na povećanje zaposlenosti kroz podsticaj koji bi mogao biti u vidu stimulansa,odnosno, smanjenja poreza na dobit ili nekog drugog vida oporezivanja. Ovom mjerom bi se djelimično smanjila i zona sive ekonomije na tržištu rada, a stimulisalo bi se novo zapošljavanje. Smatramo da svaka mjera koja ima ovakav rezultat u dužem roku generiše više koristi od troškova i iz tog razloga smo je predložili.

Banke likvidne milijardu eura, dovoljno i za privredi i državu

  • Utiče li negativno na plasmane banaka privredi činjenica da država pozajmljuje novac od banaka kroz emitovanje državnih zapisa?

Pozajmljivanje države na domaćem finansijskom tržištu može dovesti do tzv. efekta "istiskivanja" likvidnosti iz banaka. Ovaj efekat se javlja u slučajevima kada se država i privreda "takmiče" za ograničena finansijska sredstva. Međutim, u tekućim uslovima likvidna sredstva banaka su prešla nivo od milijarde eura, tako da emisije državnih zapisa ne ug rožavaju kreditnu aktivnost banaka prema privredi. Prije bih rekao da je kupovina državnih zapisa kanal preko koga banke plasiraju višak likvidnih sredstava.

Nije realno u 2018. očekivati rast kamatnih stopa na štednju

  • Mogu li građani i privreda koji štede novac u crnogorskim bankama očekivati veći korist po tom osnovu u 2018. godini?

Mislim da nije realno očekivati rast kamatnih stopa na štednju u 2018. godini. Naime, u uslovima kada su banke visoko likvidne, kada na finansijskim tržištima imamo obilje likvidnih sredstava i kada su referentne evropske kamatne stope negativne, realno je očekivati  da će se tokom 2018.godine pasivne kamatne stope zadržati na sličnom nivou kao u 2017. godini.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (9 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 21

  • gorski 6 mjeseci i 2 nedjelje
    Crna Gora nema svoju valutu, a nije ni clan Centralne evropske banke. Kada nedostaje novca u budzetu nema u trezoru da se pozamji dok stigne iz poreza, vec se zaduzuju komercijalnim kreditima. Pogledajte ko je sve zaposljen u CBCG.
    • 18
    • 0
  • gorski 6 mjeseci i 2 nedjelje
    Nego drugo, podjoh jutros do pekare, a zatim na benzisku........ Srecno vam godina nova uz nove namete vlastodrscima i nihovim uvijek hlapljivim stomacima.
    • 15
    • 0
  • brigante srbljevino ooo tugo j 6 mjeseci i 2 nedjelje
    ovaj je još na slobodi?
    ( 1 )
    • 14
    • 0
    Seven 2.1.2018 11:07
    Mafija prava
    • 0
    • 0