Kompletan inventar bioskopa „Kultura” u narednih dva-tri dana biće izmješten u Dom kulture „25, maj” na Koniku, kako bi sve bilo spremno za rušenje i odlazak kultnog podgoričkog hrama kulture, nakon šest decenija postojanja, u istoriju.
Kako je kazala Božidarka Popović, izvršna direktorica „Kulture”, iz bioskopa se iseljava sve što je do sada bilo u zgradi kako bi bila prazna i spremna za rušenje. Na mjestu sadašnjeg bioskopa “Kultura”, čiji je vlasnik Glavni grad, treba da bude izgrađena zgrada Gradskog pozorišta.
Bioskop „Kultura” je prestao sa radom u novembru 2008. godine.
Bioskop je posljednjih godina postojanja bio u dugogodišnjoj krizi, zbog čega je i zatvoren, a ljubitelji filma su se sve rjeđe odlučivali da pogledaju projekciju u kultnoj sali.
Agencija za razvoj i izgradnju Podgorice donijela je elaborat o rušenju, a firma „Geo T” izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača.
Odrastanje uz "Kulturu"
Bila je privilegija biti u sali „Kino Kulture”, sjeća se direktorica KIC-a “Budo Tomović” Sneža Burzan jednog simbola grada koji je dugo godina bio sjedište kulturnog života u Podgorici.
Sjećanja oživljavaju njene uspomene kada su je roditelji vodili u „Kulturu”, na početku njenog odrastanja, i odlaske sa školom.
"Koliko se sjećam ti odlasci bili su dio obrazovnog procesa, a kasnije kao stariji odlazili smo samostalno. To su neki naši prvi samostalni izlasci, odlasci vikendom u bioskop. Tamo su se dešavala prva poznanstva i druženja s ljudima koji nijesu bili iz mog kvarta", prisjeća se ona.
Njena generacija je, kako kaže, odlazila često u bioskop “Kultura”, iz razloga što tada u gradu nije bila tolika ponuda iz oblasti kulture. Nije postojalo toliko institucija kulture, pozorišta, kafića, kulturnih centara inostranih zemalja kao što je sada Američki ugao, Ruski, Grčki, Italijanski, Francuski kulturni centar.
"Veoma smo se radovali nekada festu i ex-JU festu, a moje društvo je kupovalo karte, i tih mjeseci februar, mart, to su nam bili izlasci. Imali smo priliku da se sretnemo sa glumcima na premijerama, da ih vidimom i popričamo sa njima", nastavlja Burzan.
Ona vjeruje da Podgoričani veoma vole sedmu umjetnost, ali kako kaže, KIC koji je ponovo počeo sa prikazivanjem komercijalnih filmova, ne može nadomjestiti nedostatak „Kulture”.
Podgoričani su voljeli taj bioskop
Urednik filmskog programa KIC-a Miško Popović, u bioskopu “Kultura” proveo je desetak godina na poslu, kao izvršni direktor i urednik filmskog programa.
"U „Kulturi” sam praktično bio od svoje treće godine. Za taj period boravka i rada vežu me sve najljepše uspomene, a prvenstveno ljubav prema filmu", kaže Popović.
On naglašava da je apsolutno postojala ljubav Podgoričana i prema “Kulturi” i prema filmu, jer bioskop ne bi mogao postojati i značiti to što je bio da nije bilo ljubavi Podgoričana prema filmu.
"Bioskop “Kultura” čiji rad datira unazad 65 godina je svakako bio dio kulture Glavnog grada, a tada je postojala saradnja između nekadašnjeg Doma omladine, Doma JNA, radio je i bioskop na Koniku, u Golubovcima. Bila je to jedna mala kulturna mreža u okviru Opštine, ali je “Kultura” bila nosioc filma. Sve najznačajnije filmove, premijere, glumce, sve ste to mogli da vidite u okviru tog bioskopa", rekao je Popović.
Popović ističe da film kao djelatnost u KIC-u živi dugi niz godina, ali je, nakon zatvaranja “Kino Kulture” ponovo počelo prikazivanje komercijalnih filmova, a izuzetno ga raduje to da ima intersovanja iako su u pitanju reprizna prikazivanja.
Rijetka zabava u gradu
Njegov saradnik Vero Begović, iza sebe ima 30 godina rada kao urednika filmskog programa i kaže da ga za period rada u „Kino Kulturi” veže to što je bio jedan od najpopularnijih Podgoričana.
"I ja i ostali koji su radili u bioskopu u tim mladalačkim danima smo bili glavni. Bioskop je bio jedan od rijetkih zabava u tom periodu. Ljudi tada nijesu imali orijenatciju da odu u pozorište, drugo im se malo i nudilo, tako da je svaki novi film bio novi kulturni događaj.
Ja sam bukvalno porastao u bioskopu i kad vidiim da je sala puna osjećam se neprijatno u pozitivnom smislu, jer se to više ne događa često. Dešavalo se da jedan film igra po mjesec dana i da ne može da se dođe do karata", prisjeća se Begović.
Sada je odlazak u kafiće jedan trend koji već duži niz godina aktuelan, posebno u ljetnjem periodu kada se sale praktično mogu zaključati.
"Teško možeš mlade ljude navići na odlazak u bioskope pored ljetnjih bašta iako su što se tiče marketinga izuzetno obaviješteni", navodi Begović.
Škuletić: Podgoričani vratili naviku
Direktor „Ster” bioskopa Goran Škuletić kaže da njihovo iskustvo govori da su Podgoričani vratili naviku odlaska u bioskop, nakon što im je ponuđen kvalitetan bioskop kao i veliki broj filmskih hitova od kojih određeni broj ima svoj start istoga dana kad i u velikim svjetskim centrima.
"Starosna struktura je prilično “šarena” i umnogome zavisi od ponuđenih filmova, međutim, ipak se može reći da su mlađe generacije zastupljenije. Reakcije građana na ponuđeni repertoar su uglavnom pozitivne, iako bi određeni broj posjetilaca volio da u ponudi imamo i filmova nezavisne produkcije, ali kako je bioskop samo prikazivač, ponuđeni filmovi zavise od firmi koje vrše distribuciju.
Ono što je važno je da smo u našem bioskopu prikazali preko 95 odsto filmova ponuđenih za teritoriju Srbije i Crne Gore", kazao je Škuletić. On je istakao da je najposjećeniji “domaći” film, bez konkurencije „Montevideo, Bog te video”, koji je za tri nedjelje napravio blizu 15.000 karata, dok je od stranih filmova to bio “Avatar”, a za njim slijede “Madagaskar 2”, “2012”, “Seks i grad 2”…
Galerija
Bonus video:
