navigacija Naslovnica Premium

ZDRASTVENE TEGOBE

22.11.2017 14:00

Lumbalni sindrom: Bolovi u krstima sve češći kod mladih

Ležanjem se smanjuje opterećenje u zahvaćenom segmentu kičme pa bol popušta. U većini slučajeva dolazi do poboljšanja i pacijent može nastaviti dotadašnje aktivnosti

Lumbalni sindrom: Bolovi u krstima sve češći kod mladih
Vijesti online
Foto: Shutterstock Autor: Vijesti online

Bolesti kičme, osim što stvaraju velike zdravstvene tegobe, veliki su društveni problem, jer troškovi liječenja i rehabilitacije mogu biti veoma visoki.

Po epidemiološkim podacima zapadnih zemalja, 50 do 80 odsto stanovništva ima – ili je imalo najmanje jednom u životu – bol u krstima, odnosno lumbalni sindrom. Premda se javlja uglavnom u srednjem i starijem dobu, sve češći je kod mlađih ljudi. 

Otprilike pet odsto muškaraca i 2,5 odsto žena ima išijalgiju. Pretežno sjedeći način života, manjak fizičke aktivnosti i sve veća gojaznost doprinose razvoju lumbalnog sindroma i drugih bolesti vezanih za lokomotorni sistem. 

Uzroci su brojni, ali najčešće su to degenerativne promjene kičme, traumatski izazvane promjene, upalne promjene, tumori, urođene i razvojne anomalije. 

Ponekad uzrok bolova nije u samoj kičmi, nego se naziva "preneseni bol". Naime, neki proces u unutrašnjim, abdominalnim organima, može se reflektovati kao bol u području kičme. Degenerativne promjene se razvijaju sa godinama i naročito su prisutne u poznim godinama. 

Kliničku sliku akutnog lumbalnog ili lumbosakralnog sindroma karakteriše uglavnom nagli početak - pacijent često opisuje nagli pokret ili opterećenje kičme – nakon čega osjeti bol u donjem dijelu leđa. Ako je anamneza tipična, a klinički pregled ne pokazuje neurološke ispade, preporučuje se uzimanje antireumatika i fizikalna terapija. 

Ležanjem se smanjuje opterećenje u zahvaćenom segmentu kičme pa bol popušta. U većini slučajeva dolazi do poboljšanja i pacijent može nastaviti dotadašnje aktivnosti. Zavisno od preporuke fizijatra, može se primenjivati topla terapija (termoterapija), odnosno hladnoća (krioterapija), dok elektroterapija označava primjenu različitih struja. 

Trebalo bi da pacijenti nauče kakve vježbe da izvode kod kuće svakodnevno, kako pravilno da dižu teške terete da ne optereti kičmu i koje pokrete da izbjegavaju. 

Ako pacijent i dalje ima bolove, potrebni su dodatni pregledi da bi se videlo da li je potrebna operacija. Otprilike 80 odsto bolova se smiruje u roku od dva mjeseca te se u početnom stadijumu uvijek primjenjuje konzervativni pristup, prenosi Dnevnik.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.