Štetnih gasova manje za trećinu

Primjena Pariskog sporazuma o klimi počinje u petak, a plan Crne Gore ocijenjen je kao veoma ambiciozan

148 pregleda0 komentar(a)
poplava 2010, Crna Gora, Foto: Arhiva "Vijesti"
30.10.2016. 18:20h

Prvi pravno obavezujući dogovor na osnovu Pariskog sporazuma o klimi stupiće na snagu 4. novembra. Borba protiv klimatskih promjena i smanjenja gasova sa efektom staklene bašte (GHG), izvjesno je, trajaće dugo, a iako pripada zemljama sa niskom emisijom GHG gasova, Crna Gora je donijela niz veoma ambicioznih planova, kako bi doprinijela globalnom rješenju.

„Članom 21 Pariskog sporazuma je definisano da će on stupiti na snagu tridesetog dana od dana kada Sporazum potvrdi 55 država članica Okvirne konvencije UN o promjeni klime (UNFCCC), a čije procijenjene emisije iznose iznad 55 odsto od ukupnih globalnih emisija. Imajući u vidu činjenicu da su oba, Sporazumom predviđena, uslova ispunjena početkom ovog mjeseca, prvi pravno obavezujući dogovor će stupiti na snagu 4. novembra“, kazao je „Vijestima“ generalni direktor Direktorata za klimatske promjene Srđan Mugoša.

On je kazao da će se od 7. do 18. novembra u Marakešu (Maroko) održati i konferencija UNFCCC za uspostavljanje mehanizama za operacionalizaciju Pariskog sporazuma.

„Sporazum su svjetski mediji čak nazivali krajem ere fosilnih goriva. Sporazum iz Pariza to zaista nije, ali može se označiti početkom tranzicije u globalnoj ekonomiji. Naime, on predstavlja, prije svega, prvi pravno obavezujući dokument, koji donosi kvantifikovanu obavezu smanjenja emisija za sve države“, pojasnio je Mugoša.

On je naveo da Sporazum, između ostalog, sadrži obaveze smanjenja emisije gasova staklene bašte za sve zemlje svijeta, a 187 država je dostavilo svoje namjeravane nacionalno utvrđene doprinose smanjenju emisija gasova i uspostavlja globalni cilj limitiranja rasta prosječne temperature na „značajno ispod 2 stepena Celzijusa“ sa naporima da se dostigne 1,5 stepen.

Što se Crne Gore tiče, Mugoša je kazao da, osim prioriteta koji su prepoznati kroz opredjeljenje za pristupanje EU, ciljevi i obaveze koji proizlaze iz Pariskog sporazuma predstavljaju strateško usmjerenje za budući niskokarbonski razvoj koji će biti otporan na negativne uticaje klimatskih promjena.

„Crna Gora je Sekretarijatu UNFCCC dostavila Nacionalno utvrđeni doprinos smanjenju emisija gasova staklene bašte (INDC). Doprinos Crne Gore naporima međunarodne zajednice u borbi protiv klimatskih promjena iskazanim kroz INDC je 30 odsto smanjenje emisija u periodu do 2030. godine, u odnosu na nivo iz 1990. godine. Ovaj cilj je od međunarodne zajednice okarakterisan kao ambiciozan i u skladu je sa namjerama koje je iskazala EU“, kazao je Mugoša.

On je naveo da je Crna Gora potpisala Pariski sporazum u aprilu, a da je naredni korak u ispunjavanju obaveza potvrđivanje Sporazuma Zakonom o ratifikaciji i to će se dogoditi u prvoj polovini 2017. godine.

„Sprovođenje nacionalnog doprinosa smanjenju emisija gasova staklene bašte (NDC) predstavlja, u suštini, dugogodišnji proces. Crna Gora će to realizovati kroz opredjeljenja iz Strategije o klimatskim promjenama do 2030. godine, usvojene prošle godine: opšte povećanje energetske efikasnosti, unapređenje industrijskih tehnologija, povećanje učešća obnovljivih izvora energije i modernizaciju u sektoru proizvodnje energije. U svom nastojanju postizanja cilja, Crna Gora će težiti ka transformaciji u razvoju ekonomije i društva karakterisanog niskim emisijama gasova staklene bašte. Posebno mjesto u prioritetima pripada sprovođenju aktivnosti za prilagođavanje promjeni klime, što je ujedno i globalni fokus u narednom periodu. Kako bismo ostvarili utvrđene ciljeve na nacionalnom nivou, neophodni su dodatni napori brojnih institucija, kao i realno očekivana pomoć međunarodne zajednice i mehanizama u okviru ove Konvencije, prije svega Zelenog klimatskog fonda (GCF). Na taj način će biti obezbijeđena stabilna i dugoročna podrška u transformaciji ka nisko-emisionom društvu, otpornom na klimatske promjene“, kazao je Mugoša.

Plan je, kako je pojasnila Radica Zeković iz UNDP-a da se emisija štetnih gasova do 2030. godine smanji za 30 procenata u odnosu na 1990. godinu, kada je emisija bila 5.239 kilotona ugljen-dioksida (CO2).

"Postoje brojne "bezbolne" mjere ublažavanja emisija koje se mogu uvesti i kojima će se, zapravo, uštedjeti novac i obezbijediti ekonomska korist u Crnoj Gori. Crna Gora je obećala da će smanjiti svoju emisiju štetnih gasova za najmanje 1.572 kilotona, na nivo od 3.667 kilotona ili manje. Očekuje se da će do ovog smanjenja doći putem opšteg povećanja energetske efikasnosti, razvoja industrijske tehnologije, povećanjem udjela obnovljivih izvora energije i modernizacije u energetskom sektoru", kazala je Zekovićeva

Kao primjer ona je navela projekat Ministarstva održivog razvoja i turizma i UNDP-a „Razvoj niskokarbonskog turizma" za postepenu tranziciju zemlje ka karbonski neutralnom putovanju i turizmu kroz podsticanje održivosti i inovacija u turizmu.

"Mnogo je efikasnije i jeftinije spriječiti klimatske promjene nego 'popravljati' posljedice klimatskih promjena, a najefikasniji način sprečavanja je provođenje mjera energetske efikasnosti. Takođe, kad kupimo aparate za domaćinstvo sa oznakom A+++ značajno doprinosimo, jer oko 20 posto energije u domaćinstvu troše uređaji bijele tehnike. Uz to, velik učinak, čak 25 posto uticaja na klimatske promjene procjenjuje se da ima i saobraćaj. Tako da budućnost pripada planovima održive urbane mobilnosti, hibridnim i električnim automobilima, što nije više samo pitanje trenda nego direktno doprinosi smanjenju emisija štetnih gasova i sprečavanju klimatskih promjena", kazala je Zekovićeva.

Nema više pretjerivanja sa fosilnim gorivima

Mugoša je pojasnio da globalno zagrijavanje predstavlja, dugoročno posmatrano, visoko rangiranu opasnost po život na planeti. Prekomjerna emisija gasova s efektom staklene bašte, uzrokovana, u prvom redu pretjeranom eksploatacijom i potrošnjom fosilnih goriva (nafta, ugalj i prirodni gas) je ugrozila prirodnu ravnotežu zagrijavanja Zemlje.

Naučnici konstatuju rast prosječnih godišnjih temperatura za oko 0,8 stepeni u odnosu na predindustrijski period. Negativni multiplikativni efekti su već su danas snažni. Gotovo da ne postoji sfera života koju globalno zagrijanje ne dotiče, otežavajući uslove života i obesmišljavajući redovne čovjekove aktivnosti. Ugrožen je biodiverzitet, povećanje nivoa mora, poremećen lanac ishrane, poplave, olujni vjetrovi, ugroženost vrsta, zemljišta i vodnih resursa, su samo neke od očiglednih pojava s kojima je čovječanstvo suočeno i kojima dodatno ide u susret.

Naučno utemeljeni scenariji vode do činjenice da bi postojeća emisija gasova staklene bašte, za slučaj nepreduzimanja mjera smanjenja, uzrokovala prosječni rast 1,8 do više od 3.7 stepeni za period do 2100. godine. Posljedice tako enormnog rasta su teško sagledive.