Stiglic: Euro je korijen svakog zla u eurozoni

Euro možda donosi korist "nekolicini ljudi i bankarima koji sada lakše vrte novac" ali ne i običnim ljudima u eurozoni, koji su pritisnuti slabim ekonomskim rastom i visokom nezaposlenošću

0 komentar(a)
Jozef Stiglic, Foto: Wikipedia.org
14.09.2016. 14:06h

Euro je loše zamišljen i ekonomski pogrešan projekat i izvor je većine problema u eurozoni, uključujući stagnaciju, nezaposlenost i uspon radikalne desnice, rekao je u razgovoru za AFP dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Jozef Stiglic.

Strukturna greška ugrađena je u same temelje projekta zajedničke evropske valute koja onemogućava zemljama članicama ključno prilagođavanje ekonomije, smatra ugledni ekonomist.

"Prvo su rekli hop, a onda skočili. Pokušali su da kreiraju euro prije nego što su kreirali institucije", pojasnio je 73-godišnji bivši glavni ekonomista Svjetske banke.

Euro možda donosi korist "nekolicini ljudi i bankarima koji sada lakše vrte novac" ali ne i običnim ljudima u eurozoni, koji su pritisnuti slabim ekonomskim rastom i visokom nezaposlenošću.

"Naša društva stagniraju, ne rastemo. To će dati podsticaj strankama ekstremne desnice", upozorava Stiglic. Ekstremna desnica bilježi rast u Francuskoj, Holandiji, Njemačkoj i Austriji, dijelom upravo zbog visoke nezaposlenosti.

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju oštro je kritikovao propise na kojima počiva zajednička evropska valuta kao i one koji regulišu rad Evropske centralne banke (ECB).

"Ako su propisi pogrešni, morate ih promijeniti. Pogrešni propisi uzrokuju katastrofu", naglasio je.

"Ti propisi nisu poput Deset zapovjesti koje je Bog dao Mojsiju na brdu Sinaj", poručio je Stiglic, dodajući da treba preispitati ekonomiju i politiku na kojima počivaju proračunski i monetarni propisi eurozone.

Na metu je uzeo Pakt za stabilnost i rast, kojim se proračunski deficit zemalja Evropske unije ograničava na maksimalno tri posto BDP-a, a na udaru se našla i stroga regulativa rada ECB-a.

Mandat nalaže ECB-u da drži inflaciju "blizu ali ispod dva odsto" ali ne i da podstiče otvaranje novih radnih mjesta, kao što je slučaj sa američkom centralnom bankom Fed.

"Vezali su ruke evropskim zemljama... a onda su vezali ruke i centralnoj banci i kazali "fokusirajte se samo na inflaciju"", rekao je Stiglic.

Što bi po Stiglitzu bilo rješenje za takvu situaciju? "Više Europe", "manje štednje koja samo uzrokuje pad aktivnosti", odgovara.

Sugerira eurozoni da izda zajedničke obveznice, što je za Njemačku tabu.

Također apelira da se uvede "zajednički sustav osiguranja depozita, zajednički mehanizam rješavanja problema u bankama".

Ujedno je usmjerio žalac prema Njemačkoj koja se posebno isticala inzistiranjem na štednji nakon dužničke i bankovne krize u eurozoni.

"Većina ekonomista odbacuje stajalište po kojem se do oporavka i pune zaposlenosti može doći štednjom, odbacuje ga i Međunarodni monetarni fond (MMF), ali čini se da ono i dalje prevladava u njemačkoj vladi, a posebno u ministarstvu financija", primjećuje Stiglitz.

"Najjednostavnije rješenje bilo bi da Njemačka napusti Europu", dodaje.