U vrijeme štednje Vlada zaposlila još tri hiljade na budžet

Ministar je kazao da je jeste značajno porasla stavka za bruto zarade zaposlenih u državnoj službi i da je to bilo zbog zahtjeva potrošačkih jedinica za novim zaposlenima, ali da nije suguran da li je broj povećan za baš tri hiljade

1265 pregleda4 komentar(a)
Sa današnje sjednice Odbora za ekonomiju, Foto: Savo Prelević
18.12.2018. 18:17h

Bruto budžet za zarade zaposlenih u državnoj upravi za narednu godinu je 472 miliona eura i on je za 50 miliona veći nego u 2016. godinu kada su posljednji put povećavane zarade. Kako je prosječna bruto zarada u državnoj upravi hiljadu eura to znači da je broj zaposlnih povećan za najmanje tri hiljade u periodu kada se Vlada javno zalaže za štednju i smanjenje javne uprave, kazao je poslanik SDP-a Raško Konjević na današnjoj sjednici odbora za ekonomiju o predlogu budžeta za narednu godinu.

On je kazao da ministarstvo ne kontroliše izdatke potrošačkih jedinica i da je to osnovni problem državnih finansija.

"Mi više nemamo prostora da dodatni novac u budžetu obezbjeđujemo kroz povećanje poreza i akciza jer su već maksimalno povećali. Ne možemo se viši ni zaduživati. To znači da moramo da ostvarimo ozbiljan suficit zbog rizika koji prijete državnim finansijama. Šta ako budete morali raditi sanaciju Montenegro erlajnsa, koju je ministar saobraćaja najavio do kraja godine i što može koštati više desetina miliona, ili kako ćete obezbjediti 70-80 miliona za neugovorene radove na autoputu", kazao je Konjević koji je i jedini opozicioni poslanik u odboru.

Ministar je kazao da je jeste značajno porasla stavka za bruto zarade zaposlenih u državnoj službi i da je to bilo zbog zahtjeva potrošačkih jedinica za novim zaposlenima, ali da nije suguran da li je broj povećan za baš tri hiljade.

"Slažem se da se izdaci moraju staviti pod kontrolu. Bilo je mnogo pritisaka, ne kažem partijskih, već od budžetskih jedinica za tim zahtjevima. Bitno je da smo zbog povećanja prihoda sačuvali trend fiskalne konsolidacije i vjerujem da ćemo u tome uspjeti", kazao je Radunović.

Prihodi od ekonomskog državljanstva i aerodroma nijesu u budžetu

On je naveo da ima mnogo izazova i mogućih rashoda koje nijesu stavili u budžet, poput sanacionog plana za Montenegro erlajns, ali da u budžetu nema ni očekivanih prihoda od ekonomskog državljanstva i davanja aerodroma u zakup.

"Radili smo projekcije mogućih prihoda po tim osnovama, ali ih nismo stavili u budžet", kazao je Radunović.

Sa današnje sjednice Odbora za ekonomiju

On je pitao Konjevića zašto ne misli o rashodima kada traži povećanje minimalne zarade, navodeći da je to suviše rizično u ovom trenutku.

Konjević je odgovorio da povećanje minimalne zarade ne bi bio trošak za budžet po tom osnovu jer radnika osiguranih na minimalac nema u državnoj upravi.

"Prihodi bi bili značajniji, a i korist za te zaposlene. Rizik je da poslodavci odu u sivu ekonomiju ali zato postoji snaga države i inspekcije", kazao je Konjević.

On je naveo da je u obrazloženju budžeta piše i da se ne očekuje rast zarada do 2021. godine i da će postojati značajna inflacija.

"To znači da će plate zaposlenih biti obezvrijeđene za taj iznos. ne možete govoriti o ekonomskom rastu a da zaposleni i građani od toga nemaju nikakvu korist", kazao je Konjević.

Ponovo skrivena stavka za Montenegro erlajns

On je rekao da kod Ministarstva saobraćaja postoji stavka od 11,85 miliona eura za "pomorstvo i civilno vazduhoplovstvo", ali da za samo milion i po postoji obrazloženje.

"Pretpostavljam da se preostalo odnosi na plaćanje rata kredita za Crnogorsku i Barsku plovidbu, ali možda i za Montenegro erlajns. Vidjeli smo iz završnog računa za prošlu godinu da ste ovoj kompaniji davali milione preko drugih stavki, da li je i tokom 2018. bilo davanja za Montenegro erlajns", pitao je Konjević.

Radunović je kazao da su i ove godine iz budžeta pomagali avio kompaniju, ali tada nije direktno odgovorio na raspodjelu 11,8 miliona eura sa sporne stavke. Isto pitanje je kasnije postavili predstavnica MANS-a, gost na sjednici odbora, Ines Mrdović, a Radunović je tada potvrdio da se taj novac odnosi na rate za garancije za Crnogorski i Barsku plovidbu, kao i za Montenegro erlajns prema zahtjevu Ministarstva saobraćaja.

Veći kapitalni budžet, manji deficit

Poslanik SD Boris Mugoša pohvalio je što je povećan iznos za kapitalni budžet i što se 95 odsto odnosi na završenje ranije započetih projekata. On je pitao zašto je uvećana budžetska rezerva, zašto je povećana stavka za konsultantske usluge i zašto je iznos za Državnu revizorsku instituciju manji od onog koji je predložio taj odbor.

Mugoša i Konjević

Ministar je kazao da je iznos rezerve određen prema procjeni o potrebama i mogućim nepredviđenim troškovima, kao i da je iznos za konsultantske usluge povećan zbog projekata sa EU koji to zahtjevaju.

Poslanik DPS-a Nikola Rakočević pohvalio je uspjeh ministarstva na smanjenju deficita i da očekuje da će uspjeti plan da se javni dug spusti ispod 60 odsto u 2021. godini. Pitao je da li postoje projekcije o prihodima od ekonomskog državljanstva i da li je realno da se država za potrebni novac zaduži samo na domaćem tržištu ili bi bilo bolje obveznici ponuditi i za inostrano tržište kako bi dobili bolju ponudu.

Ministar je kazao da nijesu stavili prihod od ekonomskog državljanstva u budžet.

"Bolje da se prijatno iznenadimo ako ih bude, nego da ih planiramo a oni se ne ostvare u tom iznosu", kazao je Radunović.

On je naveo da će naredne godine biti potrebno manje zaduženje države, zbog čega su odlučili da to urade na domaćem tržištu.

"Kamatne stope su svuda u padu i očekujemo da emitujemo obveznice uz prinos kupcima od oko tri odsto", naveo je ministar.