Amfilohije: Inspekcija utvrdila da nema važećeg planskog dokumenta
Sadašnje ograđivanje hrama kamenom, kako navodi Amfilohije, nije ništa drugo do "potpuno ispunjenje vjekovne narodne želje i predanja", da bi prestalo nazivanje crkve ”limenom” i traženje njenog rušenja
Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, povodom slučaja crkve Svete Trojice na Rumiji, dostavljen je Zapisnik o inspekcijskom pregledu od 23. oktobra tekuće godine, u kome se navodi da "za predmetnu lokaciju vrh planine Rumije nema važećeg planskog dokumenta", naveo je mitropolit Amfilohije u otvorenom pismu premijeru Dušku Markoviću.
"Ni manjeg objekta, ni veće priče u Crnoj Gori. Na prostoru oko Rumije podignuto je u isto vrijeme desetine džamija (možda i bez dozvole), kao i drugih objekata, a samo je obnovljena mala crkva postala maltene međunarodno pitanje. Ono što je važno, zapisano je i u Zapisniku o inspekcijskom pregledu od 23. oktobra 2018. godine koji nam je upravo dostavljen, da 'za predmetnu lokaciju vrh planine Rumije nema važećeg planskog dokumenta'," navodi Amfilohije, ocjenjujući da su "razlozi za toliku halabuku oko ove crkvice mnogo složeniji od pitanja nedobijene formalne dozvole za njenu gradnju".
Sadašnje ograđivanje hrama kamenom, kako navodi Amfilohije, nije ništa drugo do "potpuno ispunjenje vjekovne narodne želje i predanja", da bi prestalo nazivanje crkve ”limenom” i traženje njenog rušenja.
Amfilohije ističe da je prvi koji je pokrenuo pitanje rušenja crkve 2005. godine bio Mehmed Bardhi, tadašnji poslanik u parlamentu, kazavši da je, kako navodi Amfilohije, Rumija "albanska planina".
"Gospodin Bardi i njemu slični rušitelji hramova, trebao bi da zna, da smo mi podigli i hram Svete Trojice u Vraki kod Skadra, u saradnji sa Pravoslavnom Crkvom Albanije, koja vaskrsava iz mrtvih, obnovivši episkopat, sveštenstvo i stotine porušenih crkava i sagradivši nove. Zašto mu kao Albancu smeta obnova pravoslavnog hrama na Rumiji u vrijeme kad i Albanci u Albaniji obnavljaju svoje hramove, obnavljajući kulturno i duhovno blago albanskog naroda?" navodi Amfilohije u obraćanju premijeru.
Još su, kako je kazao, čudniji i neshvatljiviji zahtjevi onih koji obnavljanje hrama na Rumiji proglašavaju za ”devastaciju kulturnog blaga Crne Gore”.
"Rumija jeste i albanska planina, ali Albanaca Skender-bega koji je po Njegošu: ”srca Obilića, što umrije tužnim izgnanikom”, ali ne i onih Enver hodže i Turaka rušitelja hrišćanskih Svetinja kako na Rumiji, tako i na Svaču, u Baru i Ulcinju. Rumija je u Crnoj Gori, i kao takva – crnogorska planina. Jeste, za vrijeme Musolinija i okupacije pripadala je ”Velikoj Albaniji”, ali se nadamo da je vrijeme fašizma na Balkanu završeno, kao i vrijeme rušitelja crkava", navodi Amfiloihije.
On je kazao da je otvoreno pismo molba Vladi i resornom ministarstvu da se odobri gradnja ovog hrama i njegovo oblaganje kamenom.
"U isto vrijeme neka bude shvaćen kao naš predlog i molba da se izgradi put od Mikulića do vrha Rumije, a vremenom i žičara, radi unapređenja zajedništva kao i sveukupnog duhovnog, kulturnog i ekonomskog života i napretka Crne Gore", stoji u obraćanju mitropolita predsjedniku Vlade.
( Vijesti online )