Miljić: Crna Gora napreduje na svim poljima

On je dodao da se ostvaruje Njegoševa želja - da se Crna Gora približi Evropi a Evropa Crnoj Gori

301 pregleda4 komentar(a)
Crna Gora, zastava, Foto: Shutterstock
23.05.2016. 13:57h

Crna Gora, uprkos unutrašnjim otporima onih koji ne mogu da se pomire sa njenom nazavisnošću, napreduje na svim poljima, ocijenio je istoričar Marjan Miljić.

On je kazao da su se za proteklih deset godina pokazale mnoge dobre strane obnove državne nezavisnosti Crne Gore.

„Konačno smo svoji na svome, naša sudbina je u našim rukama, imamo svoje mjesto među državama i narodima, na putu smo prema Evropskoj uniji, na korak od prijema u NATO“, kazao je Miljić agenciji MINA.

On je dodao da se ostvaruje Njegoševa želja - da se Crna Gora približi Evropi a Evropa Crnoj Gori. „Uprkos unutrašnjim otporima onih koji se ne mogu da pomire sa nezavisnošću, Crna Gora napreduje na svim poljima“.

Miljić je rekao da su, uprkos velikoj ekonomskoj krizi, koja je globalna i utiče i na Crnu Goru, pomaci vidni u skoro svim sferama života.

Kapitalizam je, kako je naveo, surovo društvo – jedni se bogate, drugi siromaše, a u eri tranzicije neminovni su lomovi u društvu, u ljudima, u svemu.

„Ali država nastoji da tu dramatičnost ublaži koliko može. Na žalost, veliki dio naroda teško živi, čak znatan dio ispod egzistencijalnog praga. Ali u nezavisnoj državi, slobodi i demokratiji stanje se može i mora popravljati. Ja sam optimista“, poručio je Miljić.

On je rekao da se, nakon tragičnog nestanka Crne Gore kao države na kraju Prvog svjetskog rata, ideja njene državne nezavisnosti se nije ugasila.

„Pošto nije nestala voljom svoga naroda, moralo je kad-tad doći do obnove Crne Gore kao nezavisne države“ kazao je Miljić.

On je podsjetio da je crnogorsko pitanje opet došlo pred lice Evrope da se razrješava, nakon velike nepravde učinjene u Versaju 1919. i nakon raspada SFRJ i stvaranja „kentaurske tvorevine SRJ“ i državne zajednice sa Srbijom.

„Na to pitanje jedino je mogao, i pored svih prepreka, da odgovori crnogorski plebiscit. I odgovorio je na referendumu 21. maja 2006. godine, većinskom voljom svojih građana, olovkom a ne mačem“, istakao je Miljić.

On je dodao da je crnogorsko pitanje ujedno i evropsko, i obnovljena i nezavisna Crna Gora ne može biti prijetnja miru u Evropi, već obrnuto – činilac stabilnosti.

Miljić je ukazao da neke političke partije, uglavnom prosrpske nacionalne i političke orijentacije, zagovaraju ideju redefinisanja rezultata referenduma i obnavljanja zajednice sa Srbijom.

„Te političke snage su na referendumu 21. maja bile protiv da Crna Gora postane nezavisna i međunarodno priznata država. To uglavnom biološki, duhovni i politički potomci onih koji su se, takođe, kroz istoriju opirali, pogotovo u 19. i 20. vijeku, stvaranju Crne Gore kao države“, pojasnio je Miljić.

On je podsjetio da je taj otpor sazdanju države postojao i u vrijeme Petra I, Petra II, knjaza Danila i kralja Nikole, a u srednjem vijeku „zla raška struja“.

„To su one snage koje se bore za veliku Srbiju ili neki savez srpskih zemalja. Kad igraju reprezentacije Crne Gore i Srbije, njihovi čelnici javno navijaju za Srbiju, a bi da upravljaju Crnom Gorom“, kazao je Miljić.

Kako je poručio, dok je građanskog, multietničkog jezgra Crne Gore, i svih kojima ona nije rezervna domovina, redefinisanje rezultata referenduma neće i ne može proći. „A tu je i Evropa koja ne može i neće dopustiti da se remeti mir na Balkanu i razmahnu neke mračne snage“.

Prema njegovim riječima, floskula - prvo demokratija pa država, samo je sofistika i lažna ekvilibristika, ali i apsurd. „Demokratija i država se prožimaju“.

„Kako će demokratija bez države, u čemu i kako da se sprovodi. Nekad se mislilo da država treba da odumire. A država je velika civilizacijska tvorevina. Bez države nema demokratije, niti bez demokratije države. One se međusobno uslovljavaju“, rekao je Miljić.

Kako je ukazao, kada nije postojala država, građani Crne Gore su živjeli u tuđoj ili u svojoj zemlji bez slobode, prava na nacionalno ime, kulturu, identitet.

„Zato je floskula demokratija pa država politikantsko „remek-djelo“ kao izgovor, onih političkih snaga ili pojedinaca koji ne mogu da podnesu postojanje Crne Gore kao nezavisne, suverene i međunarodno priznate države“, ocijenio je Miljić, dodajući da Crne Gore nema bez Crnogoraca.

Prema negovim riječima, dobijanje pozivnice za NATO je veliki uspjeh Crne Gore u sadašnjem međunarodnom poretku.

„To govori o ugledu Crne Gore u svijetu, ali i o priznanju za njenu politiku, spoljnu i unutrašnju, kao na nastojanju da riješi svoje državne, nacionalne, ekonomske i druge probleme u duhu vremena, u postojećim prilikama u regionu i svijetu“, kazao je Miljić

On je dodao da stupanje u NATO daje Crnoj Gori sigurnost.

„Ono učvršćuje njenu nezavisnost i štiti je od onih snaga spolja i iznutra koje bi mogle da ugroze njenu državnost i nezavisnost. Slobodu! A ima ih", istakao je Miljići.

On smatra da je sa istorijskog aspekta to ispravno, da ne bi Crna Gora bila izolovana kao nekad, “da je ne bi zadesile 1916, 1918. pa i 1948. godina“.

"Kult Rusije ne može i ne treba da iščili u Crnoj Gori. Mi smo se njoj odužili ljubavlju i odanošću kroz istoriju, što je ona znala da cijeni, ali i da nas ostavi na cjedilu" poručio je Miljić.

On smatra da nije dobro što se vlast u Crnoj Gori duže vrijeme ne mijenja, dodajući da za to postoji glavni razlog.

"Građanska, multietnička Crna Gora se plaši da na vlast dođu one političke snage koje bi htjele da promijene njen državnopravni status, da je opet utope u neku kentaursku srpsku tvorevinu, da spriječe put u Evropsku uniju i NATO, da Crnoj Gori nametnu svoju anticrnogorsku politiku i vladavinu, da vedre i oblače“, naglasio je Milić.

On smatra da se zato se većina naroda koji glasa plaši navedenih konzervativnih i anticrnogorskih snaga, onih koji bi je vukli u prošlost, ka neslobodi i nepostojanju, ka novoj Podgoričkoj skupštini.

"Na tome istrajavaju prosrpske partije, Srpska pravoslavna crkva, prosrpske institucije, udruženja, razne grupe i organizacije koje su protiv, ne samo nezavisne Crne Gore, nego i protiv njenog postojanja kao države uopšte. A to ne bi moglo proći bez belaja i otpora", zaključio je Miljić.