Crna Gora na 47. mjestu ekoloških zemalja
"Iako po ustavu samoproklamovana ekološkom, Crna Gora se ove godine našla iza Slovenije i Hrvatske, susjednih zemalja koje svoj brend ne grade na ovom epitetu. Tako je ekološka Crna Gora zauzela 47. mjesto dok se Slovenija našla na petom, a Hrvatska na 15. mjestu ove prestižne liste“
Crna Gora zauzima 47. mjesto na listi ekoloških zemalja svijeta, pokazuje Indeks ekoloških performansi (EPI) koji su razvili univerziteti Jejl i Kolumbija u saradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom, i koji mjeri ekološku i ekosistemsku vitalnost svake države.
Kako je saopšteno iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), ovogodišnja lista ekoloških zemalja pokazala je obeshrabrujuće rezultate za Crnu Goru.
"Iako po ustavu samoproklamovana ekološkom, Crna Gora se ove godine našla iza Slovenije i Hrvatske, susjednih zemalja koje svoj brend ne grade na ovom epitetu. Tako je ekološka Crna Gora zauzela 47. mjesto dok se Slovenija našla na petom, a Hrvatska na 15. mjestu ove prestižne liste“, kazali su iz te nevladine organizacije (NVO).
Prema njihovim riječima, mnogo više razloga za brigu imaju ostale zemlje bivše Jugoslavije i Balkana koje su se lošije rangirale – Srbija, koja je na 48. mjestu, Albanija na 61. i Bosna i Hercegovina na 120. mjestu.
"Prvo mjesto po ekološkim performansama zauzela je zasluženo Finska, potom Island, Švedska i Danska koja je ove godine oborila sve, pa čak i vlastite rekorde u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora“, kaže se u saopštenju.
Kako su pojasnili iz CZIP-a, EPI pruža uvid u globalno i pojedinačno stanje svake zemlje u domenu zaštite životne sredine, a služi kao odličan alat za donošenje odluka.
"Ovaj indeks se koristi već 15 godina, a naročito u mjerenju postizanja Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija i ispunjavanja obaveza međunarodnih sporazuma u oblasti klimatskih promjena. Indeks mjeri ekološku i ekosistemsku vitalnost svake države“, naveli su iz te NVO.
Ekološka vitalnost mjeri se, kako su kazali, uticajima na zdravlje čovjeka, pa se u tom smislu obrađuju podaci koji se odnose na kvalitet/zagađenje vazduha, dostupnost i kvalitet vode, izloženost rizicima od uticaja na zdravlje.
Ekosistemska vitalnost mjeri se podacima kao što su uticaj poljoprivrede, biodiverzitet i staništa, klimatske promjene i energija, šume, ribarstvo, vodni resursi i tretman otpadnih voda.
Kada je u pitanju zaštita prirode, ovogodišnji izvještaj ističe da se nijesu dostigle tražene norme u pogledu procenta zaštićenih područja, gdje je cilj 17 odsto kopnenih i deset odsto marinskih zaštićenih područja.
"Imajući u vidu ovaj globalni cilj, sasvim je opravdana pojedinačna ocjena po oblastima gdje je Crne Gora u dijelu biodiverzitet i staništa rangirana kao 127. na listi, s obzirom na to da nemamo uspostavljena marinska zaštićena područja, a da kopnena zauzimaju 12 odsto teritorije“, kaže se u saopštenju.
Kako su kazali iz CZIP-a, u dijelu zaključaka koji se odnose na biodiverzitet i staništa, naglašava se potreba za sprovođenjem politika koje su zasnovane na naučnoj osnovi.
Iz te NVO su pojkasnili da indikator zaštite vrsta koji se oslanja na Mapu života, globalnu bazu vrsta, mjeri razliku između granica zaštićenih područja i značajnih staništ, i da upravo on pokazuje da se te granice vrlo često ne podudaraju sa potrebama zaštite određenih vrsta ili staništa.
Zaštićena područja se, naveli su iz CZIP-a, vrlo često formiraju na marginalnim mjestima, dok ona bogata biodiverzitetom bivaju uništena urbanizacijom i velikim projektima.
"Po ciljanim oblastima Crna Gora je takođe nisko rangirana u domenu energije i klimatskih promjena, gdje je po zasićenosti karbonskim emisijama na 90. mjestu. Upozoravajuće su i ocjene koje se odnose na ribarstvo po kojem smo na 113. Mjestu, što bi objasnilo ili nedostatak podataka, ili pretjeranu izlovljenost ribljeg fonda, odnosno nedostatak fokusiranih aktivnosti na očuvanju i upravljanju ribarstvom“, kaže se u saopštenju.
Galerija
( Mina )