Martinović: Dio našeg fonda ugrožen je zbog uslova u kojima radimo

Filmski režiser Andro Martinović (1977) već nekoliko mjeseci nalazi se na mjestu direktora Crnogorske kinoteke u kojoj je ranije obavljao posao glavnog urednika programa. Čitaoci Arta Martinovića pamte i po kolumni (Nula iz vladanja) koju je svojevremeno ispisivao u subotnjem dodatku Vijesti. Na pitanje o programima čiju realizaciju smatra prioritetom, prvi čovjek kinotekle kaže:

- Za sve nas u Kinoteci prioritet je da, najzad, dobijemo adekvatne uslove za rad. To se, prije svega, odnosi na depoe u kojima se čuva filmska traka, kako pozitiv kopije tako i negativi. Važno nam je da, poslije svih problema u toku adaptacije zgrade nekadašnjeg Doma vojske, ono što se uradi u tehničko-tehnološkom smislu bude u skladu sa savremenim standardima u filmskoj arhivistici. Sa druge strane, nastojimo da dođemo do funkcionalnih i održivih rješenja koja će omogućiti da se novi prostor koristi na najbolji mogući način sa relativno malim brojem ljudi koje imamo na raspolaganju. Riječju, da to bude živ prostor, otvoren za sve poklonike filma.

Prema planovima koji se, s obzirom na prirodu posla, prave na duže staze, nastavićemo sa prikupljanjem filmova i, nadam se, doći do nekih naslova koji nam do sada nijesu bili dostupni. U zavisnosti od raspoloživih sredstava, radićemo i restauraciju filmova, što smatram naročito važnim zadatkom svake kinoteke. Tako obnovljeni filmovi bi se mogli iznova naći pred publikom, a vjerujem da bi interesovanje za neke od njih bilo dovoljno da se opet nađu na reperotaru bioskopa. Imamo ideju i za izradu posebnih izdanja, uz prateću brošuru sa osnovnim podacima o filmu i kritičkim prikazom, ali taj posao zavisi od vlasnika filmova, odnosno onih koji su naslijedili ili preuzeli produkciona prava.

Nastojaćemo da u novim uslovima intenziviramo pregled materijala, unaprijedimo bazu podataka i povećamo obim materijala dostupnog preko online platformi. Nedavno smo nabavili savremeni filmski skener, kao i uređaje za dugotrajno čuvanje filmova u digitalnom obliku, tako da nas čeka veliki posao na transferu materijala na digitalne nosače. Takođe, veoma nam je važna prikazivačka aktivnost koja se odvija u više crnogorskih gradova (Podgorica, Nikšić, Budva, Kotor, Tivat i Pljevlja), uz podsjećanje da je Kinoteka svih ovih godina bez sopstvene bioskopske sale.

Dalje ćemo razvijati međunarodnu saradnju, ne samo kako bismo došli do dragocjenih materijala već i unaprijedili sopstvene stručne kapacitete. Ponosni smo na to što je naša kuća, veoma mala u evropskim razmjerama, postala dio projekta European Film Gateway, tako da se sada restaurisana verzija filma „Voskresenja ne biva bez smrti“ može vidjeti na ovom portalu. Najzad, imajući u vidu da je Podgorica jedini među glavnim evropskim gradovima koji nema svoj filmski festival (misleći na igrane filmove), ušli smo u partnerstvo u organizovanju Podgorica Film Festivala, koji je započet u saradnji sa Avvantura Film Festivalom iz Zadra.

Treba reći i da, uprkos istinskoj posvećenosti ljudi koji su vezani za Kinoteku, nije uvijek jednostavno ostvariti sve zamisli, jer od državnih ustanova kulture imamo najmanji osnovni budžet.

Već nekoliko godina najavljuje se preseljenje Crnogorske kinoteke u rekonstruisane prostorije Doma vojske. Koliko je blizu taj datum?

- Morao bih imati i neke profetske sposobnosti pa da ponudim pouzdan odgovor na ovo pitanje. Uvid u tok radova, koji, napominjem, nijesu u nadležnosti ni Kinoteke ni Muzičkog centra kao budućih korisnika tog objekta, daje nam nadu da će se to desiti do kraja godine. Ove godine.

Koje će sve uslove ponuditi nova zgrada Crnogorske kinoteke?

- Osim datuma preseljenja, nas veoma zanima i da ovaj, uistinu važan projekat za kulturu jedne zemlje, bude završen na kvalitetan način. To podrazumijeva i da budu usvojeni planovi za nabavku opreme koja će nam, osim depoa, omogućiti da kreiramo prave uslove za pregled, čišćenje, zaštitu i transfer filmova. Imaćemo u potpunosti opremljene montaže za rad sa materijalima u analognom i digitalnom obliku. Bioskopska sala u novoj zgradi će, nažalost, raspolagati malim brojem mjesta, ali smo taj propust uspjeli da kompenzujemo tako što smo predvidjeli da svaka od sala bude opremljena savremenim projekcionim sistemima. Dobićemo i svojevrsni ljetnji bioskop na otvorenom, a predložićemo da se taj prostor pješačkim mostom neposredno poveže sa centrom grada. Biće tu i medijateka, sa mogućnošću pristupa bazi podataka i uvida u materijale iz našeg fonda. Postoji i lijep prostor za organizovanje prezentacija, tribina, predavanja, i mali klub za druženje.

Crnogorska kinoteka je, kroz saradnju sa gotovo svim kulturnim institucijama u zemlji, filmsku publiku obradovala prikazivanjem izuzetno rijetkih ostvarenja kako domaćih tako i inostranih autora. Da li će se preseljenjem obezbijediti adekvatan prostor u kojem će ovakve projekcije biti redovne?

- Drago mi je da ste to primijetili. Kinoteka je, uistinu, bila i ostala otvorena za saradnju sa svim institucijama kulture, ali i drugim organizacijama koje se bave prezentacijom filmske umjetnosti. Samo u prethodna dva mjeseca, imali smo projekcije filmova Veljka Bulajića, filmski i muzički omaž Dejvidu Bouviju, izbor Festovih premijera, ciklus Nastasje Kinski, projekcije dokumentarnog filma o Njegošu, a u pripremi je izbor filmova nastalih po Šekspirovim djelima (u povodu četiri stotine godina od smrti), zatim dani savremenog španskog filma i omaž sjajnom glumcu i čovjeku, koji je na jedinstven način obilježio jugoslovenski film, Draganu Nikoliću. Razumije se da ćemo u sopstvenom bioskopu inicirati i nove programske sadržaje i u to uključiti i inspirisani dio publike koja, inače, pokazuje prilično interesovanje za projekcije koje organizujemo, na nivou prosjeka koji se ostvaruje u znatno većim sredinama.

U jednom od ranijih intervjua pomenuli ste da Crnogorska kinoteka raspolaže sa respektabilnim fondom. S obzirom da postoji tek šesnaest godina kako je uspjela da za tako kratko vrijeme prikupi materijal? Možete li nam izdvojiti neke raritete, neke dragocjenosti kojima raspolaže Kinoteka?

- Rekao bih da Kinoteka kod nas nije osnovana relativno skoro, već, s obzirom da je to pitanje pokrenuto još prije tri decenije, dosta kasno. Za vrijeme koje pominjete, prikupljeni su filmovi crnogorskih produkcijskih i distributerskih kuća: Lovćen filma, Filmskog studija Titograd i Zeta filma, stotine filmova rađenih za potrebe vojske nekadašnje zajedničke države, par stotina naslova koji su prikazani u našim bioskopima i koji predstavljaju distributerski depozit. Kod nas se čuvaju i vrijedni materijali iz arhive Televizije Titograd (Radio Televizije Crne Gore), kao i žurnali Filmskih novosti koji se odnose na Crnu Goru. Uradili smo i brojne kopije kratkih, dokumentarnih i dugomatražnih filmova koje su crnogorski autori uradili u drugim sredinama. Da biste došli do nekog filma, potrebno je napraviti više koraka, a kako se izvorni filmski materijali tretiraju kao kulturna dobra, taj put zna biti i veoma komplikovan. O novcu da i ne govorimo. A filmovi koje su uradile crnogorske produkcijske kuće, crnogorski autori, filmovi snimljeni u Crnoj Gori ili o Crnoj Gori, kao i filmovi nastali u drugim sredinama, a u kojima su značajan autorski doprinos dali naši stvaraoci - pisci, glumci, snimatelji i dr. - su, na sreću, brojni. Šta reći i za jugoslovenske filmove koji su, kao sada već istorijski važna činjenica, dio naše kulture. Ako govorimo o materijalima koji, s obzirom na vrijeme kada su nastali, imaju posebnu vrijednost, tu su snimci Cetinja iz 1910. godine, ceremonija proglašenja Crne Gore za kraljevinu, filmski putopisi iz tog vremena, snimci posjete kralja Nikole Beču 1912, materijali o Prvom balkanskom ratu, sačuvani prolog prvog crnogorskog igranog filma, snimljenog u specifičnim istorijskim okolnostima 1922. godine u Italiji i dr.

U kakvom stanju su filmski materijali u Crnogorskoj kinoteci?

- Izvjesno je da je dio našeg fonda ugrožen zbog uslova u kojima radimo. Sa svakom godinom, mi se iznova nosimo sa problemima zidova koji se urušavaju od vlage, dotrajalim instalacijama, opasnošću od požara itd. Od toga ne trpe samo materijali već i zaposleni u Kinoteci. Ipak, stanje većine kopija je zadovoljavajuće, i to je konstatovala i grupa eksperata iz francuske INA-e, koja nas je posjetila u dva navrata i sa kojima smo radili na projektu Balkans’ Memory, posvećenom očuvanju i promovisanju audiovizuelne baštine.

Crnogorska kinoteka priprema program povodom deset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Možete li naše čitaoce upoznati sa projektom?

- U okviru programa kojim se obilježava desetogodišnjica obnove nezavisnosti Crne Gore, Kinoteka planira seriju o Crnoj Gori u Drugom svjetskom ratu pod nazivom “Zašto smo se borili?“, u režiji Branka Baletića. Tokom predstojećih mjeseci, na tematskim izložbama prikazaćemo najstarije materijale iz našeg fonda. Za drugu polovinu godine planiramo jednu zanimljivu retrospektivu i rad na filmu o kulturnom nasljeđu Balšića.

( Jelena Pavićević )