Pola BDP-a potrebno za životnu sredinu: Kase će morati da se konsoliduju

Direktorica Direktorata za životnu sredinu i klimatske promjene Ivana Vojinović najavila je da bi strategija trebalo da bude usvojena do kraja juna, nakon čega bi do formalnog otvaranja pregovora sa EU moglo da dođe do kraja godine

201 pregleda1 komentar(a)
Daliborka Pejović, Ivana Vojinović, Foto: Luka Zeković
15.03.2016. 09:55h

S obzirom na procjenu da će oko 1,5 milijardi eura biti neophodno za usaglašavanje sa standardima EU u oblasti životne sredine, što je polovina bruto domaćeg proizvoda, biće potrebna dodatna konsolidacija državnog, a naročito budžeta lokalnih samouprava.

To je ocijenjeno na okruglom stolu o nacrtu Nacionalne strategije aproksimacije (usklađivanja) za životnu sredinu.

Direktorica Direktorata za životnu sredinu i klimatske promjene Ivana Vojinović najavila je da bi strategija trebalo da bude usvojena do kraja juna, nakon čega bi do formalnog otvaranja pregovora sa EU moglo da dođe do kraja godine.

Na slabo posjećenom okruglom stolu na kojem nije bilo diskusije, Vojinovićeva je podsjetila da je Evropska komisija 2013. naložila Crnoj Gori izradu sveobuhvatne strategije.

“U tom početnom mjerilu EK je apostrofirala četiri 'goruće' oblasti: upravljanje otpadom, kvalitet voda, zaštitu prirode i klimatske promjene. Kada je riječ o upravljanju otpadom, činjenica je da zatečeno stanje zahtijeva nužnu reorganizaciju i unapređenje u uspostavljanju dobrog i funkcionalnog upravljanja. Iskreno se nadamo da smo, usvajanjem novog Državnog plana i Nacionalne strategije upravljanja otpadom, napravili korak naprijed”.

Vojinovićeva je navela da u oblasti voda Strategija ukazuje na enormna ulaganja.

Istakla je da se Crna Gora, kad je riječ o zaštiti prirode, može pohvaliti očuvanim biodiverzitetom.

“EU očekuje da ćemo mapiranjem vrijednih staništa i vrsta biti u mogućnosti da zanačajan dio svoje teritorije rezervišemo za evropsku Natura2000 mrežu. Od Crne Gore se očekuje značajan iskorak u smanjenju emisija ugljen-dioksida i svih štetnih i neželjenih gasova koji utiču na promjenu klime”.

U Strategiji se navodi da će najviše troškova biti u sektoru voda - oko 840 miliona eura. Drugo po značaju je upravljanje čvrstim otpadom, sa 368 miliona eura, a na trećem mjestu su emisije u vazduh - sa skoro 130 miliona eura.

Državna sekretarka Daliborka Pejović kazala je da je izrada Strategije trajala skoro godinu i po, a da će , nakon četrdesetodnevne javne rasprave, biti poslata na mišljenje Evropskoj komisiji.

Donosioci odluka sada mogu blagovremeno da planiraju

Vojinovićeva je ocijenila da je do sada finansijska analiza bila nedostajući element prilikom oblikovanja politike životne sredine.

“Sada se pruža prilika donosiocima politika da na blagovremen način precizno i tačno planiraju definisanje razvojnih prioriteta. Vrlo često možete čuti i od naših i od evropskih institucija da je neophodno unaprijediti administrativne kapacitete. Ne sporeći njihov kvalitet u stručnom smislu, oni moraju da budu brojčano povećani. Čitav državni državni aparat mora biti unaprijeđen u timskom smislu, kako bi iznijeli sve obaveze koje su pred nama”.