Medojević: Korupcija povećala rizik

"Razlozi za povećani rizik zemlje su i hapšenje Svetozara Marovića i ostalih visokih funkcionera DPS-a, afera Limenka..."

50 pregleda10 komentar(a)
euro, novac, Foto: Shutterstock.com
06.03.2016. 20:41h

Novo zaduženje od 300 miliona eura sa kamatom od šest odsto godišnje, je samo dokaz da je ekonomska politika zasnovana na uvozu, potrošnji i zaduživanju neodrživa i da neumoljivo zemlju vodi u dužničku krizu i bankrot javnih finansija, ocijenio je za “Vijesti” poslankik DF-a Nebojša Medojević.

On je rekao da uprkos činjenici da Crna Gora koristi euro kao svoju valutu, i da je Evropska centralna banka (ECB) “spustila kamatne stope na istorijski minimum - jedno vrijeme je kamata bila negativna - kamate na obveznice države Crne Gore rastu”.

Crna Gora je prije dva dana emitovala petogodišnje euroobveznice vrijedne 300 miliona eura po kamatnoj stopi od šest odsto. Stopa prinosa na obveznice viša je u odnosu na susjednu Albaniju za koju uprkos istom kreditnom rejtingu (B+) investitori imaju sad bolja očekivanja i povoljnije uslove zaduživanja.

“Opredjeljenje režima (Mila) Đukanovića da budžetski deficit finansira skupim inostranim kreditima, samo je dio paničnih reakcija na vidljive posljedice strukturnih problema, koji se godinama ne rješavaju. Kolaps realnog sektora i izvoza koji iznosi samo 9,6 odsto BDP - po tome smo, vjerovatno svjetski rekorderi - konstatno povećanje državne birokratije i izdataka za plate i druge prinadležnosti, uz suludu avanturu izgradnje preskupog i ekonoski neisplativog dijela autoputa iz kredita koji će se vraćati iz budžeta, rizik od naplate državnih garancija, enormno učešće sive ekonomije, fiskalna nedisciplina privatnog sektora samo su neki od razloga za zabrinutost kreditora, povećanje rizika zemlje, što rezultira visokim kamatama za obveznice“, rekao je Medojević.

Kao razloge za povećani rizik zemlje on je naveo i hapšenje Svetozara Marovića i ostalih visokih funkcionera DPS-a, aferu „Limenka“, slučaj KAP-a, zakup plaža, kao i dugove Montenegro eralajnsa.

"Otkrili su masovne šeme korupcije u finansiranju investicija i javnih nabavki iz budžeta države i lokalnih samouprava“, rekao je Medojević uz napomenu da se korupcija računa u kalkulaciju rizika zemlje.

On je istakao “da ćemo ovih 300 miliona eura kada obveznice dospiju, platiti odjednom 400 miliona eura”.

"Veoma je zabrinjavajuća i činjenica da se sada zadužujemo po kamati od šest odsto da bismo vraćali kredite koje smo uzimali po nižim kamatama. Vlada sve brže zadužuje zemlju i sve su veći izdaci u budžetu za finansiranje dugova. Krediti se troše ili za vraćanje starih kredita ili za finansiranje budžetskog deficita uglavnom nastalog zbog troškova zarada i drugih prinadležnosti i dotacija Fonda PIO, čijih 45 odsto se finansira iz budžeta”, dodao je Medojević.

S druge strane ”nezaposlenost raste, a proizvodnja i izvoz opadaju”.

“Svi trendovi ukazuju da nas Vlada bezglavim zaduživanjem za pokrivanje troškova partijske parazitske birokratije približava grčkom scenariju, gdje je samo pitanje vremena kada više nećemo moći da plaćamo prispjele obaveze i kada će se tražiti reprogram. Zato se Vlada u izbornoj godini zadužuje 300 miliona , znajući da će ovaj dug koji će sa kamatama dostići 400 miliona dospjeti na plaćanje tek za pet godina, pa će glava boljeti neku drugu vladu”, objasnio je Medojević.

Jedino rješenje, prema njegovom mišljenju, je “radikalni zaokret u vođenju ekonomske politike i okretanje ka modelu ekonomskog rasta baziranom na smanjenju birokratije, investicionoj potrošnji, proizvodnji i izvozu”.

Bojanić: Nije u Albaniji tako dobro, koliko je kod nas loše

Nezavisni poslanik Mladen Bojanić saopštio je “da je pitanje povjerenja kreditora u mogućnost vraćanja pozajmljenih sredstava od strane klijenta, bilo da se radi o pojedincu, kompaniji ili državi, osnov za utvrđivanje visine kamate na kredite”.

“Možemo mi misliti što god hoćemo o našoj kreditnoj sposobnosti, ali će finalnu procjenu kroz cijenu kapitala dati kreditori. Što se tiče konkretnog povećanja kamate na euroobveznice emitovane od strane Crne Gore i po nas nepovoljnog upoređivanja visine kamatne stope sa Albanijom, nameće se više nego jasan zaključak - manje nam se vjeruje. Bojim se da tome nije razlog ekspanzija albanske koliko posrtanje naše ekonomije. Ili da krajnje pojednostavim, nije albanska ekonomija toliko dobra koliko je ova naša loša”, smatra Bojanić.

Ministarstvo: Novim zaduženjem platili smo i stari dug iz 2011.

Iz Ministarstva finansija juče popodne su saopštili da realizovana emisija obveznica na međunarodnom tržištu kapitala u vrijednosti od 300 miliona eura, tokom ove sedmice, ne predstavlja novo zaduživanje već refinansiranje dospijeća ranije izdatih bondova.

“Vrijednost emitovanih obveznica iznosila je 300 miliona eura, kamatna stopa na emisiju je 5,75 odsto‎, a rok dospijeća je 2021. godina”, rekli su predstavnici Ministarstva agenciji Mina-business.

Novom emisijom obveznica, kako su objasnili iz Ministarstva, obezbijeđena su sredstva i za otplatu obaveza po osnovu obveznica emitovanih 2011. godine, sa kuponom od 7,25 odsto, koje dospijevaju u aprilu, što predstavlja smanjenje kuponske stope.

Crna Gora je realizovala emisiju obveznica u saradnji sa bankama aranžerima Citi bank, Deutsche Bank, Societe Generale i Erste bankom.

“I pored interesovanja investitora za emisiju obveznica, navedeni iznos prihvaćen je iz razloga racionalnosti, kako u ovom trenutku ne bi došlo do povećanja duga, odnosno uvećanih troškova za otplatu kamata za nekih šest mjeseci”, objasnili su iz Ministarstva.

Na taj način se realizuju uštede i smanjuju troškovi države, ne samo po pitanju otplate kamata, već i troškova Centralne banke koja bi, kao fiskalni agent države, po osnovu deponovanih sredstava kod reputabilnih banaka, čuvala ta sredstva po negativnim kamatnim stopama.

“Zbog tih razloga, u ovom trenutku, realizovana je obveznica, dok se razmatraju sve realne opcije za obezbjeđivanje preostalih sredstava za finansiranje budžeta, a koje su definisane Zakonom o budžetu za ovu godinu”, zaključili su iz Ministarstva.

Crna Gora je do sada četiri puta emitovala euroobveznice, a ukupno zaduženje po tom osnovu, prema podacima o državnom dugu za devet mjeseci prošle godine, je 966 miliona eura.

Prvi put su obveznice emitovane 2010, kada je u septembru prodata emisija vrijedna 200 miliona eura po kamatnoj stopi od 7,875 odsto.

U aprilu 2011. je bila i druga emisija obveznica, vrijednih 180 miliona eura, uz fiksnu kamatu od 7,25 odsto. U maju 2014, treći put su emitovane euroobveznice, vrijednosti 280 miliona, a prodate su uz kamatu od 5,375 odsto. U martu 2015. realizovana je emisija euroobveznica od 500 miliona, sa kamatnom stopom od 3,875 odsto.